Connect with us

Svijet

Monstrum Mladić nikad se nije pokajao. Sad će saznati konačnu presudu

Objavljeno

-

“Vrlo, vrlo opasan čovjek.” Ovako je bivša glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carla Del Ponte opisala bjegunca kojeg je lovila više od desetljeća kako bi ga izvela na suđenje za prvi genocid na europskom tlu nakon poraza nacističke Njemačke.

Sljedeći tjedan, 26 godina nakon što je podignuta optužnica protiv njega, sud Ujedinjenih naroda (UN) u Haagu donijet će konačnu presudu na suđenju bivšem generalu vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, piše Balkan Insight.

Mladić se žalio nakon što je prvostupanjskom presudom 2017. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida nad Bošnjacima iz Srebrenice 1995., progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine tijekom rata od 1992. do 1995., teroriziranja stanovništva Sarajeva tijekom opsade grada i uzimanja UN-ovih mirovnjaka za taoce.

Tko je Ratko Mladić?

Danas 78-godišnji Mladić rođen je 1943. godine u bosanskom selu Božinovci, oko 70 kilometara južno od Sarajeva. Rođen je u partizanskoj i komunističkoj obitelji, a njegov otac poginuo je u jednoj od posljednjih bitaka u Drugom svjetskom ratu. Mladić je odlučio krenuti njegovim stopama pa je upisao vojnu školu u Beogradu.

Njegove su vojničke sposobnosti prvi put bile na kušnji na samom početku raspada Jugoslavije, kada ga je Jugoslavenska narodna armija (JNA) u proljeće 1991. poslala u Hrvatsku da pomogne lokalnim srpskim pobunjenicima u gradu Kninu, koji je tada bio srpsko uporište. Do trenutka kada je Mladić imenovan zapovjednikom 9. korpusa JNA u Kninu u lipnju 1991., teritorij je već bio odsječen od ostatka Hrvatske jer su pobunjeni Srbi, koji su 1990. proglasili samostalnost  autonomnog teritorija Krajine, blokirali ceste oko grada.

Mladić je inzistirao da nije na strani nijedne etničke skupine, te je Radioteleviziji Srbije (RTS) rekao: “Služim Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji sa svojom braćom oficirima, kako bih zaštitio sve nacionalnosti i nacije”.

Napad na Kijevo

U kolovozu 1991. naredio je napad na obližnje selo Kijevo kako bi uklonio blokadu srpskih naselja od strane hrvatskih snaga. “U Kijevu smo pucali na legitimne vojne ciljeve. Nismo gađali niti jednu kuću samo zbog uništenja”, rekao je novinarima nakon toga.

No hrvatsko tužiteljstvo smatralo je suprotno. U srpnju 1992. županijski sud u Šibeniku osudio je Mladića na 20 godina zatvora zbog napada na Kijevo, koji je selo ostavio u ruševinama. Prema Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), napad je označio trenutak kada je JNA, pod Mladićevim zapovjedništvom, otvoreno zauzela srpsku stranu u sukobu. Nakon što su jugoslavenske trupe zauzele selo, došli su lokalni Srbi i preuzeli kontrolu. Taj se model potom koristio diljem bivše Jugoslavije tijekom ratova koji su uslijedili – u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Milošević ga postavio za glavnog stratega

Sljedeće godine počele su borbe u Bosni i Hercegovini, a mnogi časnici, bosanski Srbi, napustili su JNA i prešli u novoosnovanu Vojsku Republike Srpske. Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević u to vrijeme nije želio da ga se doživljava kao agresora, pa je umjesto slanja vlastitih trupa odlučio opskrbiti vojsku bosanskih Srba oružjem i ljudstvom, a Mladića postaviti za glavnom vojnog stratega.

“Kad sam preuzeo svoju dužnost, stavio sam si u zadatak okupljanje ljudi i uspostavljanje zapovjedništva i stožera. Odmah sam znao da će se tamo dogoditi veliki povijesni događaj”, rekao je Mladić za beogradski magazin NIN.

Adam Weber, jedan od tužitelja u Mladićevom slučaju od 2012. do 2017., kaže da je Mladić izabran jer ga je vodstvo bosanskih Srba smatralo “čovjekom koji je upravo izveo određene akcije etničkog čišćenja u Hrvatskoj”. Desna ruka vojskovođe bosanskih Srba, danas pokojni general-pukovnik Manojlo Milovanović, rekao je Haaškom sudu 2013. godine da je dan prije izbijanja rata Mladić upozorio svoje političko vodstvo na mogućnost počinjenja genocida u planiranom zauzimanju teritorija.

“Ljudi, ovo je genocid”

Milovanović je posvjedočio da je Mladić u svibnju 1992. čelnicima bosanskih Srba rekao: “Ne možemo etnički očistiti, nemamo sito za prosijavanje kako bismo ostavili samo Srbe, a drugi otišli… Ne znam kako će politički vođe bosanskih Srba, gospodin Radovan Karadžić i gospodin Momčilo Krajišnik to objasniti svijetu. Ljudi, ovo je genocid.”

Pod Mladićevim zapovjedništvom, vojska bosanskih Srba širila je strah i smrt – Sarajevo je granatirano više od tri godine, a gradovi poput Foče, Prijedora i Višegrada očišćeni su od bosanskih muslimana. Mladić svoje vojne kampanje nikada nije vodio u tajnosti, a često je dopuštao televizijskim kamerama da ga snimaju kako šeta po visovima iznad Sarajeva tijekom opsade grada. Civilno stanovništvo je sustavno granatirano i bilo na nišanu snajperista, a nedostajalo je hrane, vode i struje.

U audiosnimci koja je puštena na njegovom suđenju, Mladić je zapovjedio granatiranje dijelova Sarajeva. “Granatirajte Velušiće i Pofaliće jer u tim naseljima nema mnogo Srba”, naredio je 28. svibnja 1992. pogrešno izgovarajući sarajevsko naselje Velešići.

“Ispalite salvu na Baščaršiju”

“Granatirajte oko Dobrovoljačke ulice i tamo gore oko Humske ulice i Đure Đakovića. Možete li granatirati Baščaršiju? Ispalite salvu na Baščaršiju. Držite zgrade predsjedništva i parlamenta pod izravnom vatrom. Pucajte polako, u intervalima, sve dok vam ne naredim da prestanete”, govorio je Mladić.

Te su noći mnoge zgrade u središtu Sarajevu bile zapaljene. U nekoliko sati više od 100 ranjenih ljudi dovedeno je u gradske bolnice. Oni koji su ostali u opkoljenom gradu sjećaju se mjeseci provedenih u strahu, jer ljudi su ubijani dok su stajali u redu za vodu i kruh ili trčali preko mostova pod snajperskom vatrom. Granatirane su bolnice, muzeji i knjižnice.

“Ja samo branim svoj narod”

Mladić se nije pokajao. “Ja samo branim svoj narod”, rekao je u mnogim prilikama tijekom rata. Na suđenju je koristio istu argumentaciju.

No Weber je tvrdio da je zapovjednik vojske bosanskih Srba bio “ključan za stvaranje cjelokupne strategije etničkog čišćenja koje se dogodilo u cijeloj Bosni i Hercegovini, a bio je također itekako uključen u operativnu razinu i provođenje te strategije sa svojim glavnim zapovjednicima”.

“A to što je često bio vidljivo prisutan na terenu tijekom samih operacija, dalo mu je vrlo praktičnu razinu sudjelovanja na taktičkoj razini u provođenju operacija”, dodao je Weber.

Mladić je bez razmišljanja priznao da su ofenzive glavna metoda njegova načina ratovanja: “Moj je cilj jednostavan – zaštita srpskog teritorija i ljudi koji tamo žive vjekovima.”

U srpnju 1995., samo nekoliko mjeseci prije završetka sukoba u Bosni i Hercegovini, Mladićeve snage zauzele su Srebrenicu na istoku zemlje, koju je UN dvije godine ranije proglasio “zaštićenom zonom”. Mladić je u Srebrenicu stigao s osmijehom na licu, čestitajući vojnicima koji su ga dočekali na ulicama napuštenog grada. Kamere su snimale generalovo kretanje, a televizija bosanskih Srba izvještavala je o “oslobađanju” grada iz kojeg su bježali deseci tisuća Bošnjaka.

“Evo nas u srpskoj Srebrenici”

“Evo nas u srpskoj Srebrenici 11. srpnja 1995. Uoči još jednog velikog srpskog svetog dana, dajemo ovaj grad srpskom narodu. Napokon je došlo vrijeme da poravnamo račune s Turcima prvi put nakon ustanka protiv osmanske vlasti”, rekao je Mladić u kameru.

Slijedilo je masovno ubijanje nekoliko tisuća muškaraca i dječaka, koje su kasnije optužnice i presude međunarodni i bosanski sudovi klasificirali kao genocid. Tijekom noći s 11. na 12. srpnja, Mladić je održao tri sastanka u hotelu Fontana u Bratuncu. Tema o kojoj se raspravljalo bila je sudbina Srebreničana.

Na jednom od sastanaka rekao je predstavnicima srebreničkih Bošnjaka: “Možete ili preživjeti ili nestati. Da biste preživjeli, tražim od svih vaših naoružanih osoba, čak i ako su počinili zločine protiv mog naroda, da predaju svoje oružje Vojsci Republike Srpske.”

Mladić je 12. srpnja stigao u selo Potočari blizu Srebrenice u pratnji televizijske ekipe. Kamere su ga snimile kako dijeli čokoladice djeci koja godinama nisu vidjela takav luksuz i poručuje roditeljima da se ne boje jer im nitko neće nauditi.

“Svi vi koji želite, možete ostati. Svi oni koji žele napustiti ovaj teritorij, to mogu slobodno učiniti. Osigurali smo vam dovoljan broj autobusa i kamiona”, obećavao je Mladić.

Istu poruku Mladić je ponovio na livadi u Sandićima, u hangaru u Bratuncu i na stadionu u Novoj Kasabi, obraćajući se zarobljenim Bošnjacima koji su bili okruženi srpskim vojnicima. Umjesto toga, oni koji su zarobljeni ili su se predali bili su strijeljani. Prema optužnici ICTY-a protiv Mladića, “više od 7000 zarobljenika na području oko Srebrenice pogubljeno je po kratkom postupku od 13. srpnja do 19. srpnja 1995. Ubojstva su se nastavila i nakon toga”.

“Može mi suditi samo moj narod”

Rat u Bosni i Hercegovini završio je u studenom 1995. Daytonskim mirovnim sporazumom. Četiri mjeseca ranije, ICTY je već optužio Mladića, iako je tjeralica izdana godinu dana kasnije. Mladić je najavio da se nikada neće predati: “Može mi suditi samo moj narod.”

Mladić se 1996. preselio u Srbiju, zajedno s nizom časnika vojske bosanskih Srba. Tijekom rata, srpske vlasti davale su Mladiću oružje, a u miru su mu dale sklonište. Činilo se da živi slobodno, bez straha od uhićenja, izlazio je u restorane i išao na nogometne utakmice u glavnom gradu Srbije Beogradu.

Do 2003. godine, Mladića je štitio srbijanski vojni establišment, ali kad je Beograd donio zakon o suradnji s ICTY-em, Mladić se morao osloniti na blisku skupinu časnika iz redova bosanskih Srba, a zatim, u posljednjim godinama prije nego što je uhvaćen, na svoju obitelj.

Dana 6. svibnja 2011. godine, policijske specijalne snage otišle su u srbijansko selo Lazarevo kako bi pretresle kuću u vlasništvu Mladićevog rođaka. Ušli su u kuću i potom pokušali ući u jednu od soba, ali netko je bio iza vrata – stariji muškarac s bejzbolskom kapom.

“Tko ste Vi?” pitali su policajci.

“Pronašli ste koga tražite, ja sam Ratko Mladić”, odgovorio je muškarac.

Masovni prosvjedi u Beogradu

Njegovo uhićenje izazvalo je masovne prosvjede u Beogradu i raznim gradovima Republike Srpske. Njegovi su odvjetnici pokušali odgoditi njegovo izručenje u Haag iz zdravstvenih razloga, ali njihovi su zahtjevi odbijeni, osim jednog – 40-minutnog posjeta grobu njegove kćeri Ane, koja si je oduzela život 1994. godine.

Mladić se prvi put pojavio u sudnici ICTY-a u Haagu u ljeto 2011. Tijekom svog devetogodišnjeg suđenja često je provocirao žrtve rata koje su nazočile raspravama i odbijao se pridržavati sučevih naloga. Imao je nekoliko ozbiljnih medicinskih problema dok je bio u pritvoru u Nizozemskoj, a pretrpio je dva moždana udara i jedan srčani udar. Njegova je obrana u više navrata tražila da ga se hospitalizira, tvrdeći da mu se zdravstveno stanje pogoršava i izražavajući zabrinutost zbog njegove mentalne sposobnosti za praćenje postupka.

Obraćajući se sudu na žalbenom ročištu u listopadu 2020., tvrdio je da je raspad Jugoslavije rezultat zapadnjačke zavjere i ponovio svoju ratnu tvrdnju da je samo štitio srpski narod.

“Sudbina me dovela u situaciju da branim svoju zemlju, Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, koju su zapadne sile opustošile uz pomoć Vatikana i zapadne mafije, američkog predsjednika Georgea Busha i njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkel”, rekao je Mladić, te dodao: “Ratko Mladić nije bio taj koji je započeo taj rat. On nije bio taj koji je napravio plan napada na Jugoslaviju.”

“Trebao bi odgovarati” 

Takve izjave nisu impresionirale ratne žrtve vojske bosanskih Srba. Izudin Alić, jedan od djece iz Srebrenice kojima je Mladić dao čokoladu u srpnju 1995. godine prije početka masakra, rekao je 2017. za BIRN da se ponekad pitao sjeća li ga se nekadašnji zapovjednik vojske bosanskih Srba.

“Često se to pitam kad ga vidim u Haagu. Pitam se je li znao da će svi ti ljudi biti ubijeni… Moj otac i ujak, svi ti ljudi. Što osjećam prema njemu? Ništa! Drago mi je samo što je uhićen i što mu se sudi. Trebao bi odgovarati za sve što je radio u Srebrenici”, zaključio je Alić za Balkan Insight.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

CNN: Kina ima ilegalnu policijsku stanicu u Zagrebu i još 100 gradova u svijetu

Objavljeno

-

By

ilustracija

Peking je uspostavio više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta kako bi pratio, uznemiravao i u nekim slučajevima vraćao kući kineske državljane koji žive u egzilu, koristeći pritom bilateralne sigurnosne sporazume sklopljene sa zemljama u Europi i Africi, javlja CNN.

Aktivistička organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders sa sjedištem u Madridu kaže kako je pronašla dokaze da Kina upravlja s dodatnih 48 policijskih postaja u inozemstvu otkako je ova skupina prvi put otkrila postojanje 54 takve postaje u rujnu ove godine.

U kinesku mrežu uključena Hrvatska, Italija, Srbija, Rumunjska…

Izvještaj pod naslovom “Patrola i uvjeravanje” fokusira se na razmjere kineske mreže i ispituje ulogu koju su zajedničke policijske inicijative između Kine i nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, odigrale u širenju kineskih prekooceanskih postaja za koje se nije znalo prije objave otkrića ove organizacije, piše CNN.

Safeguard Defenders tvrdi da su jednog kineskog državljanina na povratak kući natjerali operativci na tajnom zadatku u kineskoj prekomorskoj policijskoj postaji u predgrađu Pariza, posebno unovačeni za tu svrhu, uz ranije otkriće da da su još dva kineska prognanika prisilno vraćena iz Europe – jedan iz Srbije, drugi iz Španjolske.

Safeguard Defenders, koji pretražuje javno dostupne službene kineske dokumente tražeći dokaze o navodnim kršenjima ljudskih prava, tvrdi da je identificirao četiri različite policijske jurisdikcije kineskog Ministarstva javne sigurnosti koje su aktivne u najmanje 53 zemlje, obuhvaćajući sve četiri strane svijeta, navodno sa zadatkom pomoći kineskim iseljenicima s njihovim potrebama u inozemstvu.

Peking: To je blaćenje Kine

Peking je demantirao da ima neprijavljene policijske snage izvan svog teritorija, a njegovo Ministarstvo vanjskih poslova reklo je za CNN u studenom: “Nadamo se da će relevantne strane prestati rovariti kako bi se stvorile napetosti. Korištenje ovoga kao izgovora za blaćenje Kine je neprihvatljivo”.

Umjesto toga, Kina je tvrdila da su spomenuti objekti administrativna središta, postavljena kako bi se pomoglo kineskim iseljenicima u poslovima poput obnove njihovih vozačkih dozvola. Kina je također rekla da su ovi uredi odgovor na pandemiju covida-19, zbog koje su mnogi građani zaglavili u drugim zemljama i izvan Kine, te da nisu mogli obnoviti dokumentaciju, piše Index.

Kada mu se CNN u studenome obratio u vezi s izvornim optužbama Safeguard Defendersa, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da prekomorske postaje vode volonteri. Međutim, posljednje izvješće organizacije tvrdi da je jedna policijska mreža koju je ispitala zaposlila 135 ljudi za svoju 21 postaju. Organizacija je također došla do trogodišnjeg ugovora za djelatnika angažiranog na prekomorskoj postaji u Stockholmu.

Neprijavljene aktivnosti izvan službenih misija su nezakonite i neuobičajene

Neprijavljene konzularne aktivnosti izvan službenih diplomatskih misija neke nacije vrlo su neuobičajene i nezakonite, osim ako država-domaćin nije dala svoj izričit pristanak, a izvješće Safeguard Defendersa tvrdi da su kineski uredi u inozemstvu postojali nekoliko godina prije pandemije.

Ova izvješća dosad su potaknula istrage u najmanje 13 zemalja i rasplamsala sve žešću diplomatsku svađu između Kine i zemalja poput Kanade, koja ima veliku kinesku dijasporu. Kina nije jedina velesila koju se optužuje za korištenje izvansudskih sredstava za postizanje ciljeva za provođenje zakona ili u svrhu političkog progona u inozemstvu.

Rusija je, primjerice, u dva navrata optužena za postavljanje smrtonosnih kemijskih i radioaktivnih tvari na britanskom tlu kako bi pokušala ubiti svoje bivše špijune. Ove optužbe Rusija je uvijek poricala. U Sjedinjenim Američkim Državama CIA je bila upletena u skandal oko izvanrednog izručenja osumnjičenih za terorizam s talijanskih ulica u zaljev Guantanamo nakon napada 11. rujna.

Ipak, naznake široke represije nad kineskim građanima u stranim zemljama dolazi u ključnom trenutku za naciju koja se bori s nemirima kod kuće, usred zamora javnosti od restriktivne politike nultog covida, te početka trećeg mandata kineskog vođe Xi Jinpinga. Prošlog je tjedna Kina nagovijestila da će ublažiti neka pandemijska ograničenja, tri godine nakon pojave covida-19.

Kineska policija diljem Italije, videonadzor u rezidencijalnim zgradama

Kao drugo najveće gospodarstvo u svijetu, Kina je razvila dublje odnose s mnogim zemljama u kojima su navodno pronađene nove policijske postaje, otvarajući neugodna pitanja za nacionalne vlade koje balansiraju između komercijalnih interesa i nacionalne sigurnosti. Italija, koja je potpisala niz bilateralnih sigurnosnih sporazuma s Kinom od 2015. godine, uglavnom je šutjela tijekom otkrića navodnih aktivnosti na svom teritoriju.

Između 2016. i 2018. talijanska policija provela je više zajedničkih patrola s kineskom policijom, prvo u Rimu i Milanu, a kasnije i u drugim gradovima uključujući Napulj, gdje je istodobno, tvrdi Safeguard Defenders, pronašla dokaze da je sustav videonadzora postavljen u kineske rezidencijalne zgrade navodno “za učinkovito odvraćanje zločina”.

Jedan je talijanski policijski dužnosnik 2016. za NPR rekao da će zajedničko policijsko djelovanje “dovesti do šire međunarodne suradnje, razmjene informacija i dijeljenja resursa za borbu protiv kriminalnih i terorističkih skupina koje pogađaju dvije zemlje”. Nevladina organizacija otkriva da je Italija ugostila 11 kineskih policijskih postaja, uključujući Veneciju i Prato blizu Firence, piše CNN.

Kina sklopila slične sporazume s Hrvatskom i Srbijom

Jednoj ceremoniji u Rimu 2018. godine u povodu otvaranja nove postaje nazočili su talijanski policijski dužnosnici, pokazuju snimke objavljene na kineskim web stranicama, što ukazuje na bliske veze između policijskih snaga u dvjema zemljama.

Početkom ove godine, talijanski list La Nazione izvijestio je da lokalna istraga nad jednom od kineskih postaja nije otkrila nikakvu ilegalnu aktivnost. Il Foglio je citirao šefove policije koji su nedavno rekli kako postaje ne predstavljaju nikakav poseban problem jer se čini da su samo birokratske.

Kina je također sklopila slične sporazume o zajedničkim policijskim ophodnjama s Hrvatskom i Srbijom između 2018. i 2019. kao dio sve većeg strateškog utjecaja nacije u skladu s Xijevom vanjskopolitičkom inicijativom Pojas i put. Kineski policajci viđeni su u zajedničkoj ophodnji s hrvatskim kolegama na ulicama glavnog grada Zagreba još u srpnju ove godine, javljaju kineski mediji.

Dužnosnik zagrebačke policije s kojim je razgovarala kineska agencija Xinhua rekao je da su patrole ključne za “zaštitu i privlačenje stranih turista”. Reutersovo izvješće iz 2019. kaže da su se kineski policajci pridružili srpskim policajcima u patroli u Beogradu kako bi pomogli u rješavanju priljeva kineskih turista. Jedan je srpski policijski časnik naglasio da Kinezi nisu imali ovlasti za uhićenja.

Proširili se i na Južnu Afriku

Safeguard Defenders također kaže da su kineske postaje uspostavljene u Južnoj Africi i u obližnjim zemljama zahvaljujući sličnom sporazumu s Pretorijom, koji je na snazi godinama. Kina je počela postavljati temelje za tjesnije policijske veze s južnoafričkim policijskim agencijama prije gotovo dva desetljeća, a kasnije je uspostavila mrežu koja se službeno naziva “Kineski servisni centri u inozemstvu”.

Kineski konzulat u Cape Townu rekao se ovom suradnjom “ujedinjuje sve zajednice, kako Južnoafrikance tako i strane državljane u Južnoj Africi”. “Ova suradnja aktivno sprječava zločine protiv zajednice i značajno smanjuje broj takvih slučajeva”, rekao je konzulat napominjući da su centri neprofitne udruge bez “ovlasti za provođenje zakona”.

Kineski mediji često su citirali dužnosnike južnoafričke vlade koji su izražavali podršku centrima i govorili da je njihov rad pomogao policiji da produbi svoj odnos s kineskim iseljenicima koji tamo žive, stoji u izvješću Jamestown China Briefa iz 2019. godine.

“Sve veći pokušaju slamanja neistomišljenika”

Safeguard Defenders je na policijske mreže naišao dok je pokušavao procijeniti razmjere kineskih nastojanja da uvjeri neke svoje građane na povratak u Kinu protiv njihove volje, što bi prema službenim kineskim podacima moglo uključivati gotovo četvrt milijuna ljudi u cijelom svijetu za Xijeva mandata.

“Iz Kine dolaze sve veći pokušaji slamanja neistomišljenika posvuda u svijetu, uznemiravanje ljudi, zastrašivanje na šutnju i prijetnje vraćanjem u Kinu protiv njihove volje”, izjavila je direktorica kampanje Safeguard Defendersa Laura Harth, te dodala:

“Počet će telefonskim pozivima. Mogli bi početi zastrašivati vaše rođake u Kini, prijetiti vam, učiniti sve kako bi nagovorili mete u inozemstvu da se vrate. Ako to ne uspije, koristit će tajne agente u inozemstvu. Poslat će ih iz Pekinga i koristiti metode poput namamljivanja i zatočenja”.

Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je komentirati tvrdnju da je kineska policijska postaja u predgrađu Pariza prisilila kineskog državljanina da se vrati kući. Otkrića su izazvala glasno negodovanje u nekim zemljama i upadljivu šutnju u drugima, piše Index.

“To je vrh ledenog brijega, Kina uopće ne skriva što čini”

Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je Odboru za domovinsku sigurnost u studenom da je duboko zabrinut zbog ovog otkrića: “Nečuveno je pomisliti da bi kineska policija pokušala otvoriti poslovanje, recimo, u New Yorku, bez odgovarajuće koordinacije. Tako se krši suverenitet i zaobilazi standardne procese pravosudne suradnje i suradnje u provedbi zakona”.

Irska je zatvorila kinesku policijsku postaju otkrivenu na njezinu teritoriju, dok je Nizozemska, koja je poduzela slične mjere, pokrenula istragu, kao i Španjolska.

Harth je za CNN rekla da će organizacija vjerojatno pronaći još više postaja u budućnosti: “To je vrh ledenog brijega. Kina ne skriva što radi. Oni izričito kažu da će proširiti te operacije, pa bismo to trebali shvatiti ozbiljno. Ovo je trenutak kada zemlje moraju uzeti u obzir da se radi o zaštiti vladavine prava i ljudskih prava u njihovim zemljama, kako za ljude iz Kine, tako i za sve ostale širom svijeta”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Šestero djece preminulo od streptokoka u tjedan dana, ovo su simptomi zaraze

Objavljeno

-

By

ilustracija: Pixabay

Liječnici kažu da bi roditelji trebali biti svjesni opasnosti od infekcije streptokoka skupine A, nakon što je šestero djece umrlo u Velikoj Britaniji.

Otkako su ublažena covid ograničenja, postoji više prilika za širenje ovakvih infekcija. Slučajevi su u porastu posljednjih tjedana, piše BBC.

Iako većina ljudi nije ekstremno bolesna, vrlo zarazna bakterija koja uzrokuje infekciju može uzrokovati ozbiljne bolesti i komplikacije.

Što je infekcija streptokoka skupine A?

To je bakterija koja se ponekad nalazi u grlu ili na koži.

Mnogi ju ljudi bezopasno prenose, a da i ne znaju, ali ga mogu prenijeti na druge koji bi se mogli razboljeti.

Kako možete dobiti ovu infekciju?

Ljudi se mogu zaraziti bliskim kontaktom te kašljanjem i kihanjem.

Epidemije se ponekad mogu dogoditi na mjestima poput škola i staračkih domova.

Koji su simptomi?

Najčešće su simptomi blagi – grlobolja ili kožna infekcija koja se lako liječi antibioticima.

No, zaraza streptokoka skupinom A može uzrokovati niz stvari – a neke od njih su ozbiljnije.

Jedna je šarlah, koji uglavnom pogađa malu djecu i opet su potrebni antibiotici.

Što je šarlah?

To je bolest koju je potrebno odmah prijaviti, što znači da zdravstveni radnici moraju obavijestiti lokalne timove za zaštitu zdravlja o sumnjivim slučajevima. To je zato kako bi se pacijenti mogli brže liječiti i kako bi moguću epidemiju stavili pod kontrolu.

Uzrokuje osip i simptome slične gripi, uključujući temperaturu, grlobolju i natečene žlijezde na vratu.

Na tamnijoj koži osip može biti teže uočiti vizualno, ali ćete imati osjećaj da je koža gruba kao brusni papir.

Netko tko ima šarlah može imati ono što liječnici nazivaju jezikom jagode – jer svojim izgledom pomalo podsjeća na jagodu.

Je li infekcija opasna?

Vrlo rijetko, infekcija također može uzrokovati nešto što se naziva invazivnom streptokoknom infekcijom grupe A ili iGAS.

Ovo može biti smrtonosno. Invazivna bolest se događa kada bakterije prođu imunološku obranu vašeg tijela. To se može dogoditi kada ste već bolesni ili ste na zdravstvenim tretmanima, kao što su neke terapije protiv raka, koje utječu na vaš imunološki sustav.

Znakovi upozorenja invazivne bolesti uključuju:

-groznicu (visoka temperatura iznad 38 C)
-jaki bolovi u mišićima

Hitna, rana medicinska pomoć je neophodna.

Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva savjetuje: “Svatko s visokom temperaturom, jakim bolovima u mišićima, bolovima u jednom dijelu tijela i neobjašnjivim povraćanjem ili proljevom trebao bi odmah potražiti liječničku pomoć”.

Što učiniti ako je vašem djetetu loše

Ako mislite da bi vaše dijete moglo imati bilo kakve simptome infekcije streptokoka skupine A, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom.

Recite im ako ste nedavno bili u kontaktu s nekim tko je bio zaražen.

Postoji li cjepivo?

Ne. Infekcija streptokokoka skupine A liječi se antibioticima.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO upozorava: Pad opreza mogao bi dovesti do nastanka nove varijante covida

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Propusti u strategijama za borbu protiv covida-19 ove godine nastavljaju stvarati savršene uvjete za pojavu nove smrtonosne varijante, u vrijeme dok dijelovi Kine svjedoče rastu broja zaraženih, rekao je u petak glavni tajnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus tom izjavom promijenio je ton samo nekoliko mjeseci nakon što je rekao da svijet nikad nije bio u boljem položaju da okonča pandemiju.

“Puno smo bliže tome da možemo reći da je izvanredna faza pandemije gotova, ali još nismo došli do toga”, rekao je Tedros u petak.

WHO procjenjuje da oko 90 posto svjetske populacije danas ima određeni nivo imuniteta na covid-19, bilo zbog prethodne infekcije ili cijepljenja.

„Izostanak testiranja i cijepljenja nastavlja stvarati savršene uvjete za pojavu nove zabrinjavajuće varijante koja bi mogla uzrokovati značajnu smrtnost“, rekao je Tedros.

Brojevi zaraženih u Kini ruše rekorde te su nakon mjeseci pada oni počeli rasti i u dijelovima Velike Britanije.

Daljnje ublažavanje obveze testiranja na koronavirus i uvjeta karantene u petak je u dijelovima Kine dočekano s mješavinom olakšanja i zabrinutosti, dok stotine milijuna čekaju očekivanu promjenu u nacionalnim politikama protiv virusa nakon proširenih društvenih nemira.

“Iako covid-19 i gripa za mnoge mogu biti blage infekcije, ne smijemo zaboraviti da mogu uzrokovati teške bolesti ili čak smrt za one najugroženije u našim zajednicama”, upozorila je Mary Ramsay, direktorica programa javnog zdravlja pri Agenciji za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva.

WHO je pozvao vlade na globalnoj razini da se usredotoče na dopiranje do rizičnih skupina, kao što su ljudi stariji od 60 godina i oni s drugim bolestima, da bi se cijepili.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu