Connect with us

Hrvatska

“Najmoćniji ljudi svijeta se boje samo novinara, vaša je funkcija da gnjavite”

Objavljeno

-

Politički analitičar i profesor, Žarko Puhovski, u TNT-u je komentirao napade na novinare od strane premijera i predsjednika države.

“Postoji u zadnje vrijeme trend napada na novinarke i novinare jer se osvijestilo da oni imaju moć. Dugo vremena se nije shvatila jedna stvar – najmoćniji ljudi na svijetu se boje samo novinara i novinarki. To je posebnost novinarske struke no novinari sami po sebi nemaju moć. Vi ste moja moć ili moć građana. Vaša funkcija je da gnjavite, da budete pain in the ass, da malo hvalite.

Kod nas je zaista, po mome sudu, tako da se rijetko hvale neke stvari. Kritika znači vrednovanje, kritika je i reći da ste brilijantni, to mnogi zaboravljaju. Ovo što se događa kod Plenkovića je meni dvostruko nejasno. Ja doista mislim da je on prošao relativno dobro na izborima, a on se ponaša kao da ja krivo razumijem i da on zapravo zna da nije dobro prošao. Nitko tko je dobro prošao se ne ponašao kao on. Moguće da on iskušava stvari”, kaže Puhovski.

Dodaje kako je na Milanovićevu kritiku novinara HRT-a reagirao samo ogranak HND-a u toj televizijskoj kući, dok je na Plenkovića u roku 4 sata reagiralo cijelo društvo. “HND je apsolutno pristran, u nekim drugim stravima su jednako pristano reagirali”, kaže.

“Za naciju i za predsjednika je trebao biti veći problem ako javni servis krivo radi nego ako vi krivo radite. Vi ste, koliko god bili važni, privatna televizija. Javni servis je insitutucija koja treba biti posebno tretirana i ako je ona doista toliko u krivu kako Milanović tvrdi, a nažalost Milanović nije sasvim u krivu koliko god meni išao na živce”, veli.

“Zašto ja vas ne mogu nazvati i reći da nešto nije bilo dobro?”

Kaže i kako je neobično da je Milanović, dva mjeseca nekon što je preuzeo funkciju predsjednika, rekao da neće dolaziti gostovati na HRT.

“Trebao je pozvati ljude s HRT-a i neke stvari im reći. Niste svi od stakla. Svaki novinar u Hrvatskoj ima mobitel svakog ministra i zove ga i pita ga i prigovara, zašto ja kao ministar ne bih mogao nazvati vas i reći da nisam zadovoljan vašim komentarom. Niti vas hapsim, niti vas ubijam, ali smijem reći da nisam zadovoljan.

Vi ćete preživjeti i spavat ćete mirno, ali ćete čuti jednu primjedbu. To je isto kao i dioba vlasti, oni međusobno jedni druge kontroliraju, ja mogu vama, a vi meni nešto reći. Međutim kod nas imamo percepciju nadmoći političara, ne bez vraga”, objašnjava.

Ističe i kako su Milanović i Plenković šefovima rekli koga treba ili ne treba pozivati te se prisjetio svog iskustva nakon gostovanja Zorana Milanovića na RTL-u.

“Moje iskustvo je takvo da me nakon toga tjedan dana nisu zvali s RTL-a, ja sam prije toga imao po desetak poziva tjedno od njih. Ja sam nazvao urednicu i rekao da razumijem to u političkom smislu, ali da je moralno pogrešno i da nakon tih tjedan dana više neću s njima surađivati. To ne znači da me izbacio Milanović već da je stvorena atmosfera u kojoj sam se ja sam povukao.

Što će biti s Draženom Lalićem, to ćemo još vidjeti. Ali ovdje se radi o tome da nemamo normalnu atmosferu. Dakle, ja, Puhovski, premijer, profesor, novinar, ja kažem vama kao kolegici, gospođi, novinarki, prijateljci, ‘Čuj stara, gospođo draga, to nije bilo dobro’ i nikom ništa, kod nas to ne postoji. Kod nas čim vas zove premijer pita se što će vaš šef napraviti, ovo što je rekao Milanović pretjerano, ali ne potpuno pretjerano jer premijer može napraviti nešto zbog čega privatne firme mogu imati problem i to pogotovo na javnoj televiziji i to po zakonu koji je Milanović uveo”, govori.

“Možemo samo čekati da se ovo unormali”

Rekao je i kako sada preostaje samo slušati kako premijer psuje novinare i kako njemu novinari odgovoraju sve dok se to ne unormali.

“To je tehnički problem. Na konferencijama je po meni pristojno da svaki novinar postavi jedno pitanje. On je tamo uletio i rekao da N1 treba imati tablu da ste ideološka televizija. Što je isto rekao Milanović HRT-u. Prije nekoliko dana je Milanović RTL-u rekao da nikoga nije nazvao plaćenicima, dvije minute kasnije je rekao da jest.

Normalni odgovor glasi: ‘Gospodine Krešiću, dajte, doći ću k vama, razgovarat ćemo o tome”. Odogvor glasi: ‘Gospođo božić, dajte mi u nedjelju pola sata, doći ću kao premijer i kako bude bit će’”.

Također kaže. Andrej Plenković je našem Hrvoju Krešiću odgovarao kako predsjednik stranke, a ne kao premijer. “Uloge su se pobrkale”, veli i dodaje: “Jedino što možemo je ili da se prekine razgovor što je nemoguće, ili da se ovo nastavi dok se ne unormali, što je ružno i neugodno i ja sam jedna od žrtva, ali ne vidim drugi izlaz”.

Rekao je također kako je takav javni nastup istovremeno i dio demokracije i opasnost za demokraciju.

“Demokracija je neka vrsta funkcionalne zajednice u kojoj je moguće da se na demokratski način ukine demokracija. oOa može samu sebe dovesti u sumnju. Bez medija nema demokracije, a istovremeno mediji sve manje postaju mediji. Sve više subjekti. Imamo sve manje izvještavanja i u novinama i na televiziji, a sve više komentara. Što znači istraživačko novinarstvo? Da urednik ili urednica kaže nestani na dva tjedna, neću te vidjeti dva tjedna i dođi mi s nečime”.

“Predsjednik države ne treba biti huškač, ljudi u kandidaturi mogu”

Rekao je i kako je svjetski trend negativan te da je Trump ostavio “strašne biljege na medijskoj situaciji u svijetu”, kao i Brexit, dok se u Njemačkoj vode rasprave dok kuda neke zabrane mogu ići.

“Te postistine su postale doista problem, a istovremeno etablirano novinarstvo je sve manje važno jer enormno raste ta mogućnost da ja napišem post negdje i kažem vaš otac je surađivao s nećakom Draže Mihajlovića i sad dok to neko poveže po godinama je li to moguće ili nije, to je gotovo, ušlo je.

Tu je situacija izazito teška izrazito je teško doći do istine i zato je problem s predsjednikom i premijerom, ne zato što govore ružno nego govore stvari koje ne mogu biti istina. Kada govore plaćenik, hoće li to netko provjeravati po mom računu? Neće. To je rečeno kao psovka i onda se više ne raspravlja o istini”, veli.

Govorio je i o kampanji Miroslava Škore koju su mnogi okarakterizirali kao huškačku:

“Oni su imali više manje tih 100.000, to su ovi koji neće ljevicu, ovi koji su HDZ-ovci, a nisu jako HDZ-ovci. Imate drugu situaciju, njega Milanović naziva huškačem, ako je netko bio huškač to je bio Milanović, često bez razloga. Predsjednik države ne treba biti huškač, ljudi u kandidaturi mogu. Oni su svoju kandidaturu protiv Možemo doista sveli na ono tko koga plaća.

Iz koje slijedi sljedeće: Ja vas plaćam iz toga slijedi da radite točno ono što tražim, to je vrlo rijetko istina. Tedeschi je dao neke novce Solidarnoj, u Solidarnoj je netko iz Možemo, znači Tedeschi je iza Možemo, njegov otac je bio u UDBI, znači iza Možemo je UDBA. Imate situaciju da jadni ljudi iz Možemo ne mogu doći do izražaja sa svojim programom jer se svelo na to gdje je vaš brat, otac bio 91. Oni nisu došli do riječi, njih se ne može ne braniti od takvih napada”.

“Plenković je u sukobima bio manje desno od Milanovića”

Trenutnu situaciju na političkoj sceni opisuje ovako:

“Situacija je sljedeća, Plenković je po nekoj vrsti političke geometrije, prije svega Škorinom aktivnošću i Mostovom tjeran prema centru, gotovo prema ljevici kao što je i SDP aktivnosti Možemo tjeran prema desno. To je logika pol itičkogživota. Ono što čini Plenković je dobrim dijelom pokušaj da dokaže da nije ljevičar. Nega već dobar bio desničara naziva ljevičarem.

Istina je sljedeća, mi imamo politički paradoks gdje je u sukobima Plenković bio manje desno od Milanovića, osim kad se radi o ustašama, tu je Milanović čvrst. Tu se situacija pobrkala. Neovisno o ideologiji, kada Plenković lupi šakom od stol njega autoritativni dio stranke vidi kao ćaću, šefa”.

Ipak, kaže, šakom o stol lupaju ljudi ko to ne mogu. Oni koji mogu, to ne rade. Dodaje i kako je nejasno kako Plenković stoji u stranci.

“On ne zna kako stoji u stranci, ima ju pod kontrolom, ali izgubio je Split jer neke stvari nije posložio u Splitu, imao je motanje u Zagrebu i nije se znalo tko će biti kandidat. U toj situaciji on se našao da mora krpati stranku i voditi Vladu”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu