Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje prvi izbor, Možemo se približio SDP-u, Tomašević utrostručio rejting

Objavljeno

-

Izvor: RTL

Objavljeni su rezultati novog istraživanja CRO Demoskop, prvog nakon lokalnih izbora. Istraživanje je za RTL napravila agencija Promocija plus.

Rejting stranaka
Vidljive su neke promjene, prije svega u trendovima. HDZ je i dalje prvi izbor među ispitanicima, uz blagi rast, u lipnju su na 26,8 posto. Podsjećamo, prije mjesec dana podržavalo ih je 26,7 posto ispitanika. SDP je zadržao drugu poziciju, ali bilježi pad rejtinga u odnosu na svibanj kada je za njih bilo 19,6 ispitanika. Ovaj mjesec bira ih 18,9 posto ispitanika.

No, SDP-u se, više nego ikada dosad približila platforma MOŽEMO!. Opciji koja je dobila zagrebačkog gradonačelnika rejting raste i treći mjesec zaredom, od svibnja do lipnja za više od 4 postotna boda. Naime, sada imaju podršku 13,4 posto ispitanika. Prije mjesec dana ona je iznosila 9,1 posto.

Njihov čelnik ušao je u drugi krug za zagrebačkog gradonačelnika, a Domovinski pokret (8,2 posto) ima sličan rejting kao prošlog mjeseca. MOST (5,4 posto) bilježi pad od gotovo dva postotna boda. Prije mjesec dana imali su podršku od 7,1 posto. HSS (1,7 posto) je na sličnome kao i prošli mjesec.

Rast ovaj mjesec bilježe i CENTAR (1,5 posto) koji je dobio splitskog gradonačelnika i FOKUS (1,4 posto) koji se nametnuo u mnogim lokalnim sredinama. Podsjećamo, prije mjesec dana, CENTAR i FOKUS biralo je 1 posto ispitanika.

Slijedi HNS (1,4 posto) pa stranka koja nosi ime Milana Bandića (1,2 posto), a tek onda, s padom rejtinga ispod jedan posto je IDS (0,8 posto). Prije mjesec dana IDS je bio na 1,3 posto podrške.

Stranka koja je u silaznoj putanji u Istri, iako je na kraju njihov Boris Miletić, za dlaku, ali ipak postao istarski župan. Bazen neodlučnih i dalje je dubok. Njih je čak 13,9 posto.

Pozitivci
Posvađani duo koji vodi državu i dalje su na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara. Iako obojica bilježe blagi pad, predsjednik Zoran Milanović (20,7 posto) ostaje prvi izbor. Prije mjesec dana za njega je kao najpozitivca bilo 21,1 posto ispitanika.

Premijer Andrej Plenković je na 16,8 posto, nešto manje nego u svibnju (17,0 posto), a približio mu se, s najboljim rejtingom do sada novi zagrebački gradonačelnik.

Tomislav Tomašević (11,5 posto) je treći izbor, a rejting je od svibnja (4,3 posto) gotovo utrostručio. Daleko su svi ostali, pa tako i ministar financija Zdravko Marić (2,2 posto).

Tek nakon toga je Miroslav Škoro (2,1 posto), pa Peđa Grbin (1,7 posto), Vili Beroš (1,4 posto), a u top deset ušla je i Sandra Benčić (0,9 posto). Ali i HDZ-ov Ivan Anušić (0,9 posto)! Slijedi Božo Petrov (0,8 posto), dok je NITKO i dalje popularan – bira ga gotovo 20 posto građana!

Negativci
Vrh ljestvice najnegativaca i dalje drže premijer i predsjednik. S tim da je premijer Andrej Plenković (26,0 posto), iako uz blagi pad, i dalje prvi izbor. Prije mjesec dana, biralo ga je 26, 2 posto ispitanih.

Drugi izbor je predsjednik Republike Zoran Milanović koji je u odnosu na svibanj (16.1 posto) nešto smanjio negativni doživljaj, ali 15,1 posto ispitanika njemu poručuje da je najnegativac. Miroslav Škoro (8,6 posto) bilježi značajniji rast negativnog doživljaja: građani ga četiri puta češće biraju za najnegativca u odnosu na svibanj (1,9 posto).

Slijedi Gordan Jandroković (3,4 posto), pa Milorad Pupovac (2,9 posto), a rast negativnog doživljaja na ovu je ljestvicu smjestio i Zlatka Hasanbegovića (2,6 posto).

Tu su još i Radimir Čačić (1,0 posto), Tomislav Tomašević (1,0 posto), Vili Beroš (1,0 posto), a da su svi političari negativni poručuje 11,7 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Dolazimo do ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Rad Zorana Milanovića, uz rast, ostaje na trojci (3,16) i vidimo dvije dvojke – Vladi (2,35) i Hrvatskom saboru (2,21)!

Društveni optimizam
U lipnju je nešto manje pesimističnih oko smjera kretanja zemlje, ali i dalje 63,7 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Prije mjesec dana to je smatralo 67,1 posto ispitanika.

S druge strane, nešto više od petine građana (21,7 posto) smjer ocjenjuje dobrim.

Sve su ovo podaci koji i političarima i strankama šalju jasne poruke. No jedino po njih konkretno ocjenjivanje su sami izbori kojih, osim u slučaju izvanrednih, nema iduće tri godine.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na 1300 ispitanika 1., 2. i 4. lipnja 2021. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu