Connect with us

Hrvatska

Puhovski analizira promjene na političkoj karti Hrvatske

Objavljeno

-

Kako će izgledati politička scena nakon lokalnih izbora? Hoće li SDP preživjeti rast popularnosti platforme Možemo i zašto HDZ ne uživa u izbornom rezultatu? Pitanja su to na koja je u radijskoj emisiji ‘Intervju tjedna’ odgovorio politički analitičar Žarko Puhovski.

– Na nacionalnoj razini nisu bili povijesni rezultati ovih izbora, nego više-manje uobičajeni. Da je SDP izgubio Rijeku, to bi bila katastrofa kao i da je IDS izgubio Istarsku županiju, ali to je još uvijek moguće, kaže Puhovski. Za IDS je kazao da je “dobio ono što se očekivalo od HDZ-a, a to je da oslabi”. Podsjetio je na prakse u EU-u da “stranka koja dobiva nacionalne izbore, gubi na lokalnima”, što kod nas nije slučaj. To naziva uspjehom HDZ-a, “ne kolosalnim”. Naglasio je da je povijesno u ovim izborima to što je ‘Možemo’ dobio više nego itko glasova u Zagrebu.

Za ove izbore Puhovski kaže kako su ‘promjena na fenomenalnoj razini’. Ljudi su kazali da ne žele iste fizionomije ili ‘face’. Uzimali su stare HDZ-ovce, a ne mlade – ako su bili nove fizionomije, isto tako i mlade. Nisu uzimali mlade koji su već bili u igri. Otpor na nacionalnoj razini je pokazan spram onih koji su već bili u igri, neovisno o regijama, strankama i ideologijama, dodaje Puhovski.

“HDZ s potkapacitiranim kandidatom pobijedio SDP u Zagrebu”

Da je SDP u krizi pokazuje se prvenstveno u Zagrebu gdje je SDP postao peta stranka. “Da je netko to rekao prije godinu dana proglasili bi ga idiotom” kaže. Dodaje kako je HDZ s “potkapacitiranim kandidatom pobijedio SDP u Zagrebu” i tako postao “vodeća urbana stranka u većim gradovima”.

Za platformu Možemo! kaže kako nije siguran može li ‘potegnuti’ na nacionalnoj razini jer tri godine nije tako puno vremena za organiziranje stranke. Za njega je SDP i dalje druga stranka na nacionalnoj razini, a treći je Domovinski pokret. Međutim, i Domovinski pokret i Možemo! imaju pred sobom isti posao – ustrojiti se kao stranke, smatra Puhovski. 

Važnost Zagreba i otpor prema Zagrebu

– Nemojmo zaboraviti kolika je važnost Zagreba, ali isto tako i otpor. Ništa ne uspijeva kao uspjeh, ali Bandić je kupovao podršku Zagrebu u raznim područjima Hrvatske i izvan Hrvatske, ali ovi to neće moći. Protiv Možemo! će se sigurno podići svjetonazorski, regionalistički i lokalistički otpori i neće im biti lako da se prošire. Da bi se proširili trebat će puno raditi i jasno se razlikovati u odnosu na SDP, kaže Puhovski koji smatra da im je velika greška što su odmah SDP-u dali čelno mjesto gradske Skupštine. Za njega je to “falsificiranje demokracije” i vjerojatno su se na to odlučili jer je “Klisović osoba koja može ići na protokolarne prijemove” a “Tomašević nije tip za to, pa i njegova žena nosi platnene torbe”, kaže Puhovski. 

 

Hrvatska

Epidemiologinja otkrila koji lijekovi pomažu protiv covida: “Ivermektin ne”

Objavljeno

-

By

Izvor : N1

Epidemiologinja iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Tihana Šlezak u N1 Studiju uživo govorila je o nekim lijekovima koji pomažu protiv covida-19.

Ne liječenju ivermektinom

Komentirala je liječi li ivermektin doista covid, odnosno što dosadašnji podaci pokazuju.

“Prema trenutnim podacima, nema podataka koji bi išle u prilog tome da on ima benefit u smislu prevencije ili liječenja covida. U tijeku su određena klinička ispitivanja koja će možda dati neke bolje informacije, ali na osnovu podataka koje sad imamo, ne može se donijeti preporuka o liječenju, a i EMA je donijela preporuku da se ne ide s tom terapijom za liječenje”, objasnila je Šlezak.

“U nekim laboratorijskim istarživanjima pokazao je neki benefit na staničnoj razini. Međutim, stvar je u tome što se ta laboratorijska istraživanja ne mogu samo tako ekstrapolirati na čovjeka”, dodala je.

Kaže da je benefite potrebno dokazati u velikim kliničkim ispitivanja na većem broju ispitanika, a da za ivermektin to zasad ne postoji.

“Ivermektin trenutno ne”, poručila je Šlezak govoreći o liječenju covida.

Lijekovi za covid

No, epidemiologinja je istaknula da na tržištu doista postoje određeni lijekovi za covid. “Imamo nekoliko lijekova koji trenutno imaju odobrenje za stavljanje u promet na tržište EU, pa tako i Hrvatske. Kod nas na tržištu trenutno su odobrena tri lijeka i još jedan lijek koji ima odobrenje o dodatnoj indikaciji.”

Šlezak je navela i koji su to lijekovi koji pomažu u borbi s koronavirusom.

“To su remdisivir, o njemu smo puno čuli, odobren je još prošle godine. To je antivirusni lijek koji koči virusni enzim i sprječava da se virus u našim stanicama umnaža. On je indiciran za osobe s pneumonijom. Imamo odobrena još dva lijeka koja sadrže monoklonska antitijela. Monoklonska antitijela djeluju tako da se vežu na protein šiljka virusa i sprječavaju da virus uđe u stanicu. Preporučuju se onim ljudima koji su oboljeli od covida, ali još nemaju teški oblik”, rekla je epidemiologinja i dodala:

“Kortikosteroid deksametazon je protuupalni lijek, a dobio je indikaciju za liječenje oboljelih od covida koji imaju teži oblik, odnosno zahtjevaju terapiju kisikom.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HANFA upozorava na neke oglase ne Fejsu: “To je pranje novca, izlažete se progonu”

Objavljeno

-

HANFA je objavila priopćenje o tome kako su se na društvenim mrežama pojavili oglasi osoba koje se predstavljaju kao agencije i traže financijske kurire.

“Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) skreće pozornost javnosti na to da su se na društvenim mrežama pojavili razni oglasi osoba ili samoprozvanih ‘agencija’ koje su u potrazi za tzv. ‘financijskim kuririma'”, piše HANFA.

“Upozoravamo javnost da se uključivanjem u takve transakcije i financijsko posredovanje vrlo vjerojatno uključuju u potencijalno kazneno djelo pranja novca”, dodaju.

“Na društvenim mrežama, najčešće u rubrikama koje nude razne vrste zapošljavanja, pojavljuju se oglasi osoba koje sebe nazivaju agentima/agencijama, a u potrazi su za posrednicima – tzv. ‘financijskim kuririma’. Osoba koja prihvati posao ‘financijskog kurira’ zaprima moguće nezakonito stečen novac na svoj bankovni račun, zadržava određeni postotak kao osobnu zaradu, a za ostatak po dogovoru kupuje kriptovalute i prosljeđuje ih tzv. ‘agentu/agenciji’ od kojih je i prihvatila posao”, objašnjava HANFA.

Kaže da se građani izlažu kaznenom progonu

“Upozoravamo građane da sudjelovanjem u takvim transakcijama u ulozi posrednika – ‘financijskog kurira’ potencijalno sudjeluju kao posrednici u pranju nezakonitog novca putem kupnje kriptovaluta te se time izlažu potencijalnom kaznenom progonu zbog počinjenja kaznenog djela pranja novca”, dodaju.

“S obzirom na to da se od posrednika ne očekuje da uplaćuje/ulaže vlastiti novac, riječ je o vrsti poziva na koji bi se mogao odazvati određen broj građana smatrajući da ne snose nikakav financijski rizik, a bez spoznaje da se izlažu potencijalnom kaznenom progonu”, dodaje HANFA.

HANFA i ovim putem poziva hrvatske građane da se ne upuštaju u takve transakcije te da ne nasjedaju na razne oglase i pozive putem društvenim mreža, kao ni putem različitih internetskih stranica, nego da svoje financijsko poslovanje obavljaju isključivo putem provjerenih financijskih institucija, dodali su.

“Više informacija o upozorenjima Hanfe dostupno je na njezinoj internetskoj stranici, kao i brojne informacije, edukativni tekstovi i letci”, zaključuju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su najsigurnije zemlje u svijetu, evo gdje je Hrvatska…

Objavljeno

-

By

Libija, Afganistan i Somalija najopasnije su zemlje na svijetu dok su Finska, Norveška i Island ocijenjene kao najsigurnije.

Podaci su to sigurnosnih specijalista kompanije International SOS and Control risk koja se brine za medicinsku i sigurnosnu pomoć. Zemlje koje su na njihovoj interaktivnoj mapi označene tamnocrvenom bojom su najlošije ocijenjene, dok su one ocijenjene zelenom najsigurnije.

U našem susjedstvu Slovenija je proglašena najsigurnijom dok je Kosovo najnesigurnije. Slovenija je ocijenjena kao zemlja s neznatnim rizikom, a Kosovo sa srednjim rizikom. Hrvatska je, kao i Mađarska, BiH, Srbija i Crna Gora ocijenjena kao zemlja s niskim rizikom.

Kada je u pitanju medicinski rizik, on je u Hrvatskoj, prema podacima prije pandemije koronavirusa, nizak. Istu oznaku u toj kategoriji, koja označava najsigurnije područje, nosi i cijela Zapadna Europa, prenosi Večernji list.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu