Connect with us

Hrvatska

Puhovski: “Tito je uz Nikolu Teslu jedini svjetski značajan čovjek iz Hrvatske”

Objavljeno

4 godine prije

-

Politički analitičar Žarko Puhovski gostovao je u Newsroomu gdje je komentirao aktualna događanja, Mostov referendum, situaciju u BiH i druge teme.

Komentirajući referendum Mosta Žarko Puhovski je rekao: “Oni su trebali čekati mjesec dana da se obznane rezultati popisa stanovništva pa bi bilo jasno da je postotak manji od ovoga koji se traži, ali ako su taj broj skupili, to je veliki politički uspjeh, neovisno što nemam simpatije za to. Upozorava na to ono što je svjetska pojava – val nezadovoljstva autoritetima koji se valja u raznim pravcima pa kod nas na trećerazrednoj temi kao što su covid potvrde može izaći van.”

Na pitanje nije li to riskanta politička igra, dodao je: “Oni su se dobro kladili. Više ne mogu doživjeti neuspjeh. Ako se kaže da nije dovoljan broj potpisa, mogu reći da su ih pokrali, to je i šef države rekao iako očito ne shvaća da je i sam dio vlasti. Vjerojatno će se realizirati prvo pitanje tako da će parlament prihvatiti tu temu i promijeniti Ustav. Ovo drugo će po mom uvjerenju Ustavni sud odbiti, a onda će početi priče o HDZ-ovom sudu, ali to je dio hrvatskog folklora.”

O poziciji Ustavnog suda u cijeloj priči kaže: “Bio sam prvi koji je upozorio da treba ići po čl. 17, da je to izvanredno stanje. Ovo sa zdravljem je pitanje za liječnike, a pitanje povrede ljudskih prava je drugo. To da mi nismo mogli ići iz Zagreba u Zelinu ili Samobor bez posebnog odobrenja dva mjeseca je flagrantna povreda temeljnog ljudskog prava i nezamislivo je da nije bio rezultat dvotrećinske odluke. Cijeli vic je da nema garancije za dvotrećinsku većinu, to je ideja demokracije. Oni su donijeli odluku da ja ne mogu izaći 18 km iz svog doma, to je nezamislivo bez posebnih mjera. Druga je stvar tko će proglasiti pandemiju. Ovo drugo je po mom sudu tehnička stvar koja povrjeđuje ljudska prava, ali ideja da netko ne da da mu nešto gurnu u nos da vide je li zaražen, to je teško opravdati.”

Već se priča i o pokušaju izvrdavanja raspisivanja referenduma iako je skupljen dovoljan broj potpisa, o čemu Puhovski kaže: “Treba mijenjati propis o referendumu. U nizu razvijenih zemalja tema za referendum se naznačuje godinu dana prije da bi se spriječilo da se stavljaju politikanske teme. Sadašnja situacija je loša, dovodi do toga da je referendum teško provesti, a doista treba biti oprezan jer referendum može koješta učiniti. Referendum koji su Željka Markić i društvo nametnuli i pobijedili, bio je moguć samo zato što je Milanović već tad imao zazor od Ustavnog suda i nije htio da oni kažu svoje mišljenje, a oni bi tad sigurno negativno rekli o toj inicijativi. Sad se radi o tome da se usvojeno na referendumu više ne može mijenjati. Mi neke stvari cementiramo referendumom.”

Reakcije oporbe komentira: “Jandroković je glumio boksačkog suca i dobro se zabavljao. U sudove ljudi nemaju povjerenja, presdjednik naziva ljude iz DORH-a bitangama, konzekvencija je uzet ću nož ili pušku i pravdu ću tražiti sam jer je sustavno ne mogu dobiti.”

Smatra da su ljudi u Hrvatskoj na prosvjedima bili nevjerojatno blagi i da neće doći do eskalacije ako i dođe do problema s referendumom: “Kod nas su ljudi na ulicama bili nevjerojatno blagi. Zato smatram da je velika greška što je termin terorizam uveden u raspravu, mislim da je to bilo pogrešno jer ne odgovara situaciji. Ljudi su nešto vikali, napali novinare, ali ne realno opasno, imamo blagu situaciju. Teško je reći da će se to nastaviti, ali moguće je jer su najgori trenuci prošli.”

Na pitanje može li Most tu preuzeti glavnu ulogu kaže: “Mislim da nemaju potencijal. Pojavili su se kao poticaj, ali nemaju organizaciju. Veći je problem što nemaju koncept. Njihov glavni koncept je neka vrsta neutralnosti. Oni nisu ni sasvim desno ni centar, moraju se jasnije postaviti. Imali su organizacijski uspjeh s temom koja nije njihova, ali za duže razdoblje treba stalna organizacija i nekakva jasna politička ideja koju oni nemaju.”

Smatra da se nisu spustili na razinu Suverenista: “Cijepljenje je njihova stvar. Nisu nasjeli na razinu primitivizma na što su nasjeli Suverenisti koji su isključili čovjeka iz stranke jer je zagovarao cijepljenje. Potpredsjednik stranke je dvaput rekao da je pozivanje na cijepljenje kao politički grijeh. Drugo, zašto bi mene smetalo da se rugate ravnozemljlašima? Zato jer se u tom gomilanju doista uključuju ljudi koji vjeruju da imamo čudne gmazove koji vode svijet, da Billa Gatesa zanima moj DNK, potpune ludosti. A ovi da bi se širili, ne žele si odsjeći rubove, radikale, pa ne žele pozvati na cijepljenje, možda sad ne bi rekli ni da je Zemlja okrugla. Kopernik nam je rekao da ono što vidimo, da se Sunce vrti oko nas, nije istina, nego da je istina ono što ne vidimo. Ako to možemo prihvatiti, otvara se mogućnost za teorije zavjere.”

“Ured predsjednika nastavlja promidžbu da je BiH bure baruta”

Dotaknuo se i odgode Milanovićevog odlaska u BiH zbog sigurnosnih razloga. “Ima tu nekoliko sistema. Dok Milanović napada HDZ, on je prihvatljiv značajnom dijelu lijevog biračkog tijela i nije prevario biračko tijelo, oni su htjeli da oslabi HDZ. On je doista ideološki napustio svoje pozicije, ali time što napada HDZ s desna, napada ih i to je dijelu ljudi na ljevici dovoljno. Što se tiče BiH, oni iz njegovog Ureda su napravili nešto ružno. Nastavili su njegovu promidžbu pozicije koja glasi da je BiH bure baruta, opasni susjed… Rekli su da su imali izvještaj. Mislim da se radilo o velikoj vjerojatnosti da se nađe u nekoliko neugodnih situacija. To je pregledom društvenih mreža netko mogao ustanoviti da postoji atmosfera animoziteta kao što s druge strane Milanović napada bošnjački unitarizam i kaže da je Dodik problem. Šef države bi trebao paziti, pogotovo kad se radi o toj ružnoj formulaciji sigurnosni elementi.”

“Aleksandra Zec je žrtva, a Tito je počinitelj”

Komentirao je i prvi istup novog šefa zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca koji je rekao da treba vratiti Trg maršala Tita i nazvati ulicu po Aleksandri Zec:

“To pokazuje smušenost u javnom polju. Aleksandra Zec je postala simbol činjenice da je dio naših sugrađana stradao jer su bili Srbi i Srpkinje. Radi se o tome da se od najviših vrhova države pokušalo zataškati situaciju s obitelji Zec. S Munibom Suljićem sam razgovarao pet dana prije nego što je umro, htio je da posredujem razgovor s nekim iz državnog odvjetništva gdje je htio reći neke stvari. Tu je država upletena, tu ne može biti spora, zataškavali su. Praksa hrvatske države je da zataškava stvari. Policajac može svašta napraviti, ja mogu svašta napraviti, ali država zataškava. Aleksandra Zec je simbol žrtve i moralna je obveza da se njeno ime uzme u obzir. Za to ime je odgovornost preuzela hrvatska država štiteći ubojice. Nasuprot njoj Tito nije žrtva nego počinitelj. Počinitelj velikih političkih postignuća, on je uz Nikolu Teslu jedini čovjek iz Hrvatske koji je svjetski značajan ikad bio po mom uvjerenju. Nijedan drugi političar nije bio svjetski relevantan. On je odgovoran za masovna ubojstva, za desetke tisuće ljudi koji su ubijeni bez suda i taj se pokolj ne može zaboraviti. Ideja da bi se o Titu govorilo bez prigovora ili samo kao o zločincu pokazuje nezrelost. Imamo nejasne kriterije. Po mom sudu nema dvojbe za Aleksandru Zec, za Tita ima. Žalosno je da se ljevica pokazuje po tome tko je za, a tko protiv Tita.”

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže kalendarsko ljeto, dio zemlje u toplinskom valu, ponegdje pljuskovi, grmljavina

Objavljeno

3 sata prije

-

19. lipnja 2026.

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je vedro diljem zemlje, prevladavat će sunčano i u nastavku petka. Tek je mala vjerojatnost za kakav prolazan pljusak u kopnenim krajevima Hrvatske. Bit će vrlo toplo i vruće, temperature će rasti i do 35 stupnjeva.

Subota također donosi obilje sunca i uglavnom suhe prilike. Bit će vruće, lokalno i preko 35 stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod upozorava na opasnost od toplinskog vala. 

Nedjelja donosi nestabilnije prilike. Pljuskovi su mogući poslijepodne u unutrašnjosti pretežno, osobito na zapadu, mjestimice i na sjevernom Jadranu.

Nestabilne prilike nastavit će se i u novom tjednu, kalendarski, prvom ljetnom.

Na moru će biti vruće, dok će na kopnu vrućinu ipak povremeno prekidati pljuskovi. 

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35

Objavljeno

1 dan prije

-

18. lipnja 2026.

By

Unsplash/Ilustracija

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.

Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.

I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.

U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje. 

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

1 dan prije

-

18. lipnja 2026.

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu