Connect with us

magazin

(VIDEO) Oliver Mlakar: “Od života sam dobio i više nego što sam zaslužio”

Objavljeno

-

Oliver Mlakar najpopularniji je hrvatski televizijski voditelj svih vremena – televizijska ikona čiji su lik i glas dio kolektivnog pamćenja generacija. Emisija koje je Oliver vodio sjećaju se milijuni gledatelja, a i danas, godinama nakon njegova odlaska u mirovinu, publici je omiljen te ga dočekuju s ovacijama kad ima pokoji angažman. „Radio sam na tome jako dugo, pa sam nešto valjda i uspio“, komentira Oliver svoju popularnost i dodaje kako mu je početak karijere bio dosta mučan. „Onda sam se trudio, trudio, i nakon trideset godina su me onda valjda i zavoljeli“, kaže u šali.

– Radio sam na tome jako dugo, pa sam nešto valjda i uspio, komentira Oliver svoju popularnost i dodaje kako mu je početak karijere bio dosta mučan. 

– Onda sam se trudio, trudio, i nakon trideset godina su me onda valjda i zavoljeli, kaže u šali Mlakar.

U doba prije interneta i društvenih mreža Oliver je bio ultimativna zvijezda – televizija je doslovno bila prozor u svijet, a voditelji velike zvijezde. 

– Bila je jedna jedina televizija i mi koji smo se svakodnevno pojavljivali na tom malom ekranu. Postao si ili omiljen ili nisi, kaže Mlakar koji ima mnogo lijepih uspomena na projekte na kojima je radio, poput Eurovizije 1990. godine koju je vodio s kolegicom Helgom Vlahović

– To je bilo nešto što je stvarno privlačilo publiku i gledatelje. To su vremena kad smo baš uživali u tome, priča Mlakar koji je s Helgom Vlahović vodio Euroviziju na nekoliko svjetskih jezika. Kaže kako je njihova suradnja bila zaista posebna te je bio užitak raditi s Helgom i na ostalim projektima.

Početak karijere

Svoju karijeru Mlakar je počeo kao spiker na Radio Zagrebu, a zatim 1963. nastavlja angažman na Televiziji Zagreb, gdje je radio kao spiker u Dnevniku, emisiji ‘Jučer, danas, sutra’ i drugim informativnim emisijama. Godine 1965. s Jasminom Nikić postaje voditelj prvog domaćeg kviza ‘Poziv na kviz’. Tijekom 1960-ih i 1970-ih vodio je brojne popularne emisije, a 1974. vodio je ‘Male tajne velikih kuhara’ sa Stevom Karapandžom – ta iznimno popularna kulinarska emisija prikazivala se do 1991. Zahvaljujući svom radu, 1995. godine odlikovan je Redom Danice Hrvatske. 

Kolege o Mlakaru

Njegov kolega Miroslav Lilić kaže kako je raditi s Oliverom bila velika čast. 

– Iznimno veliki profesionalac, fenomenalan radnik. Što god je radio, radio je na svoj posebni način, hvali ga Lilić i dodaje kako je u povijesti televizije Mlakar jedan od najvećih fenomena. 

S njim se slaže i Saša Zalepugin, koji kaže kako Mlakar spada u kategoriju ‘super profesionalaca’. 

– On je u svom poslu televizijskog voditelja definitivno na vrhu profesionalnosti, otkad postoji televizije u Hrvatskoj, kazao je Zalepugin.

Njegova bivša kolegica Željka Fattorini kaže kako je Oliver Mlakar bio i ostao najelegantniji televizijski lik. 

– Znam da je uvijek imao briljantne čarape, s osmijehom kaže Fattorini. 

Priznanja za životni rad

Među ostalim emisijama, mnogi rado pamte Olivera Mlakara po emisiji ‘Kviskoteka’, koju je vodio punih 11 godina, sve do 1995. godine. Egon Šoštarić, koji je radio kao kamerman na toj emisiji, opisuje Olivera kao iznimno preciznog. 

– To je čovjek koji nikad ne improvizira, on se savršeno priprema za svaku emisiju, kaže Šoštarić. 

Od 1993. pa sve do 2002. godine Oliver je vodio ‘Kolo sreće’, nakon čega odlazi u mirovinu. 

Dobitnik je pet Večernjakovih ruža, među kojima su i one za TV osobu 20. stoljeća te za životno djelo, kao i HRT-ove nagrade “Ivan Šibl“.

Ovaj rođeni Slovenac od malih nogu živio je u Osijeku. U Zagreb se preselio radi studija, gdje je upisao talijanski i francuski jezik, koje na kraju nije završio zbog posla na televiziji.

Mlakar je vodio nekoliko desetaka festivala

– Radio sam puno Splitskih festivala, koji su mi ostali u posebnom sjećanju. Ondje su me jako voljeli, s osmijehom priča Oliver, kojega je publika poslije željno iščekivala svaki četvrtak navečer kad bi počinjala ‘Kviskoteka’. 

– To je najljepši period mojeg radnog vijeka. Sretan sam što sam imao mogućnost raditi tu emisiju. To je bila emisija znanja i to mi je bilo jako drago, navodi Mlakar.

Iako je na televiziji ostavio trag koji se ne zaboravlja, kaže kako je teško reći što točno televizijsku osobu čini posebnom. 

– Nemate recepta za to, ali ne smijemo zaboraviti da je kamera jako okrutna. Kad ste pred kamerom, ne možete dugo skrivati neke stvari. Razgolitiš se i to si što jesi, ja sam valjda takav da su me voljeli zbog toga, smatra Mlakar, koji je u svojim emisijama uvijek volio biti u drugom planu i nije se želio isticati. 

– To onda ljudi vole, kaže Mlakar.  

Kako danas živi?

Mlakar kaže kako danas živi neki drugi život, ali je i dalje lijepo sresti ljude s kojima je nekad radio. U sretnom je braku sa suprugom Dunjom već 56 godina, s kojom ima dvoje djece. 

– Mi smo se našli i to je baš sreća bila, smatra i dodaje kako na dobrom braku treba i raditi.

– Moraš biti pošten – ako si pošten prema svom partneru, nećeš mu napraviti ništa nažao, kazao je.

 Zajedno sa suprugom već desetljećima se bavi uzgojem pasa – točnije patuljastih šnaucera i pravi je pasoljubac. 

– Pas je zakon. Svaka obitelj bi trebala imati psa, kaže Oliver, koji uzgaja prave pseće šampione i s kojima je postigao svjetske uspjehe.

I danas sa svojim psima obilazi razna natjecanja. 

– Zadnjih godinu i pol toga nema i to mi jako teško pada. Izbacilo nas je iz sedla. I to mi jako fali, kaže Oliver koji je u životu ostvario gotovo sve svoje snove. 

– Ne očekujem ništa veliko. Od života sam dobio i više nego što sam očekivao i zaslužio. Ja sam sretan čovjek, zaključuje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

-

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

-

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

-

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu