Connect with us

Hrvatska

Markotić o britanskom soju: “Širi se brže i lakše među mlađima”

Ministar Božinović rekao je kako će Stožer od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama u Hrvatskoj. Uz to naglasio je kako o oprezu govore cijelo vrijeme te da svako otvaranje nosi određeni rizik

 

Objavljeno

-

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je press konferenciju za novinare na kojoj su komentirali rast broja novooboljelih, britanski soj i cijepljenje protiv korona virusa u Hrvatskoj. 

Danas imamo 688 novoregistriranih slučajeva korona virusa, započeo je epidemiolog i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

– Trenutna incidencija 14 dnevna na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 115,3. Najvišu ima Dubrovačko-neretvanska, a najnižu Istarska županija.  Po incidenciji smo i dalje treći u EU, od nas su bolje samo dvije zemlje. Po stopi smrtnosti smo 19. u EU – rekao je Capak. 

– Zadnja istraživanja ukazuju da je učinkovitost cjepiva nakon prve doze vrlo visoka, i što se tiče obolijevanja i hospitalizacije. Mi ćemo produžiti period davanja druge doze, ali na krajnju granicu koju je preporučila EMA – dodao je.

Nakon njega govorila je profesorica Alemka Markotić koja se referirala na najnovije informacije o AstraZenecinom cjepivu. 

– Pokazano je da je cjepivo sigurno i učinkovito te da nije bilo ozbiljnijih nuspojava. Smrti koje su se pojavile nisu bile dovedene u vezu s cjepivom. Jedna smrt je bila u kontrolnoj skupini kao rezultat teškooboljelog. Ono što je iznimno važno je da se vidjelo da je nakon prve doze već iznimno velika učinkovitost cjepiva – rekla je Markotić. 

Što je uzrok ovotjednom rastu od 30 posto u Hrvatskoj?

– Mi smo u stalnom kontaktu s epidemiolozima. Uvijek je bilo važno traganje za kontaktima, ali sada pogotovo. Za većinu osoba koje su oboljele imamo podatke gdje su se i kako zarazile. U Splitu u bolnici ima 10 novooboljelih u 10 dana, u domu za mentalno retardirane osobe ima još oboljelih – rekao je Capak.

Ima li još pozitivnih na britanski soj, upitala je novinarka.

Što se tiče britanskoj soja, Capak kaže da nema novih informacija o novozaraženima britanskim sojem i kako određivanja sojeva idu prilično sporo.

– To je komplicirani postupak. Tu trebaju komplicirani softwarei i vrijeme, pa nemamo tu informaciju. U screeningu je 17 uzoraka, no dijagnostika je na početku i ide puno sporije. Svakodnevno pitamo za rezultate, dobili smo informaciju da će ovog tjedna biti otvorena platforma na kojoj će se moći slijediti uzorci – objasnio je Capak.

Profesorica Markotić navodi da većina europskih zemalja ima 20, 30 do 70 posto zaraženih britanskim sojem.

– Sigurno je da i u Hrvatskoj raste postotak. Taj soj preuzima primat nad sojem koji je kružio posljednjih deset mjeseci. Ima ga u visokom postupku, širi se brže i lakše među mlađim ljudima  i među djecom. Ni ne moramo ga potvrditi, znamo iz iskustva da on vrlo brzo raste i preuzima prostor – istaknula je Markotić.

 Pojavila se informacija da će AstraZeneca isporučiti 50% manje doza, što znate o tome? 

– Kao i vi sam iz medija saznao za to. Mi nemamo službenu potvrdu. Ono što mi znamo je da će iduća pošiljka biti manja za 20.000 doza, a tako i ona iza nje, dok će ona treća biti veća za oko 30.000 doza – rekao je Capak. 

Stožer je upitan, zašto je portal za prijavu cijepljenja radio samo tri sata? 

Ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je kako je platforma jučer puštena u testni rad u produkciji, a da je interes iskazalo više od 4000 građana i da je sustav bio stabilan. 

– Svi građani koji su jučer iskazali interes će biti pohranjeni i neće se morati ponovno prijavljivati. Bit ćete pravovremeno obaviješteni kad će platforma biti puštena u rad, u idućim danima. Sada je najvažniji rad obiteljski liječnici koji rade popis prioriteta. Kada dođe na red cijepljenje građana, onda će platforma biti važna. Uskoro će se pokrenuti jedan pozivni centar gdje će se oni koji ne koriste informatičku tehnologiju moći prijaviti putem telefona – rekao je Beroš.

Postoji li mogućnost da se mjere opet postrože i hoće li turisti koji su primili dvije doze cjepiva moći doći u Hrvatsku?

– Mislim da je najbolje da izbjegnemo pristup otvori-zatvori. Mi smo radili sve kako bi ga izbjegli. Dakako da mogućnost uvijek postoji i jedna i druga, ali mi bi voljeli da nam mjere traju što duže, odnosno ako nešto otvorimo da se to ne zatvori za tjedan ili dva. Imaju eksperti koji to znaju puno bolje od mene. Ukoliko se budemo pridržavali epidemioloških mjera sve bi se to moglo održavati. Najgore kad se opustite i pomislite ‘neće baš mene i neće baš danas’ – rekao je ministar Božinović.

Što se tiče turizma, Božinović ističe kako će o tome posebno razgovarati Europsko vijeće. Naravno, kaže, ta mjera ako to više zemalja prihvati i na jedan sinkronizirani način je provodi u praksi. 

Okupljanje za Torcidin rođendan i ono zbog smrti Balaševića je drugačije sankcionirano, možete li pojasniti zašto je jednima zabranjeno, a drugima ne? 

– U oba slučaja je iskomunicirano da je policija na prvom mjestu vodila računa o javnom redu i miru. Naravno da veće okupljanje ljudi u većem broju u vrijeme pandemije nije dobro. To su sve epidemiološki riskantni događaji – rekao je Božinović. 

Roditelji i djeca s poteškoćama spadaju u prioritetnu skupinu cijepljenja, ali dio njih to ne zna, možete li sada to potvrditi da i oni znaju gdje pripadaju? 

– To sve ovisi o dijagnozi. Svi oni spadaju u drugu skupinu. I njegovatelji i roditelji imaju pravo na cijepljenje. Svi koji to ne znaju neka se jave s upitom pa ćemo to raščistiti. Sva djeca s poteškoćama u razvoju imaju dovoljno razloga da spadaju u drugu skupinu, iako bi volio vidjeti i detaljne dijagnoze no, svi imaju pravo cijepiti se u drugoj skupini – rekao je Capak.

Ako je cijepljenje preko reda nemoral, može li se na taj nemoral odgovoriti smjenama, upitala je novinarka. 

Beroš kaže kako je dobro postavljeno pitanje no, hipotetsko u ovom trenutku i kako se ne može uspoređivati stanje u drugim zemljama s ipak uređenim sustavom u Hrvatskoj. 

– Nadležna tijela će reći svoje – rekao je Beroš.

Nakon njega, ministar Božinović je upitan o cijepljenju policije u Dubrovniku. 

Božinović kaže kako cijepljenje provode znanstvene ustanove koje su dužne Ministarstvu zdravstva podnijeti izvješće. 

– Vidjet će se tko se i gdje cijepio i po kojim prioritetima – rekao je Božinović.

Čelnik Stožera Davor Božinović danas je gostovao u emisiji N1 televizije i komentirao Stožer, ali i tvrdnju da je HDZ žrtva opasne diskriminacije. Naglasio je, kako će oni od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama i kako nema potrebe za nezadovoljstvom jer Hrvatska trenutno ima jedne od najblažih mjera u Europi. 

–  O mjerama će se razgovarati od danas pa do kraja tjedna. Mi o oprezu govorimo cijelo vrijeme, a svako veće otvaranje nosi određeni rizik – rekao je ministar. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu