Connect with us

Svijet

‘IMAM DOKAZE!’; Njemački znanstvenik demantira WHO: ‘Siguran sam 99,9 posto da je virus pobjegao iz laboratorija’

Njemački znanstvenik kaže da, činjenica da nije pronađen nijedan životinjski domaćin, zabrinutost za sigurnost laboratorija i činjenica da su istraživači sudjelovali u kontroverznim istraživanjima kako bi virusi postali zarazniji za ljude, samo potvrđuju njegovo mišljenje

 

Objavljeno

-

Njemački fizičar Roland Wiesendanger, s hamburškog Sveučilišta, siguran je i to čak 99,9 posto da je “koronavirus izašao iz istraživačkog laboratorija u Wuhanu”, prenosi net.hr. U svom radu, objavljenom na 100 stranica, znanstvenik iznosi tvrdnje za koje tvrdi da su dokaz koji pokazuje na “curenje” na Institutu za virusologiju u Wuhanu, kineskom gradu u kojem je pandemija koronavirusa počela.

Profesor kaže da, činjenica da nije pronađen nijedan životinjski domaćin, zabrinutost za sigurnost laboratorija i činjenica da su istraživači sudjelovali u kontroverznim istraživanjima kako bi virusi postali zarazniji za ljude, samo potvrđuju njegovo mišljenje. No, drugi su oštro kritizirali njegovo istraživanje pa rekli da nije znanstveno i da se oslanja na novinska izvješća i videe s YouTubea.

Također, kritičari rada njemačkog znanstvenika ističu da on nije stručnjak za viruse, prenosi Daily Mail.

Njegov je rad objavljen samo 10 dana nakon što su znanstvenici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) istražujući podrijetlo Covida u Wuhanu pozvali znanstvenike da odbace teorije curenja laboratorija, rekavši da je mogućnost “krajnje nevjerojatna”. Fizičar Wiesendanger otvoreno je priznao njemačkim medijima da nema “znanstvenu osnovu” za vjerovanje da je virus pobjegao iz laboratorija Wuhan. No, inzistira da postoji mnoštvo “posrednih dokaza” koji ukazuju na to da je najvjerojatnije objašnjenje curenja iz laboratorija.

“99,9 posto sam siguran da je koronavirus potekao iz laboratorija”, rekao je za njemački list ZDF. Među dokazima koje dr. Wiesendanger iznosi je činjenica da, unatoč kineskom inzistiranju da su provedene temeljite pretrage, još nije pronađen prirodni domaćin virusa. Najbliži rođak Covida koji se može naći u prirodi je koronavirus pronađen kod šišmiša koji su živjeli u rudniku u Mojiangu 2012. godine – istraživači su označili kao RaTG13.

Doktor Wiesendanger ističe da ti šišmiši žive oko 1.200 milja od Wuhana, što znači da je malo vjerojatno da su virus prenijeli u grad. Znanstvenici WHO-a također su istaknuli u vlastitom izvještaju da je kontakt između građana Wuhana i šišmiša neobičan. No, dok istraživači SZO zaključuju da je virus stoga morao skočiti na sekundarnog domaćina koji ipak dođe u kontakt s ljudima prije nego što je skočio, dr. Wiesendanger ide drugim putem.

Njemački znanstvenik tvrdi da je najlogičniji način da je koronavirus došao do Wuhana putem uzoraka prikupljenih na Institutu za virusologiju Wuhan radi istraživanja. Kaže da su virus tada prilagodili ljudi u takozvanom istraživanju osmišljenom kako bi ga učinili zaraznijim i potencijalno smrtonosnijim.

Doktor Wiesendanger kao razlog za vjerovanje ukazuje na dokaze koji pokazuju da je Covid dobro prilagođen zarazi ljudskih stanica i umnožavanju. Kaže da zabrinutost zbog sigurnosti izrađena u laboratoriju prije početka pandemije pokazuje da bi curenje bilo moguće, a dalje tvrdi da su znanstvenici koji rade u institutu bili među prvim zaraženima.

Tvrdi da njegov rad nije namijenjen znanstvenoj zajednici, već da potakne javnu raspravu – posebno oko istraživanja u laboratoriju za koja neki znanstvenici smatraju da bi ih trebalo zabraniti zbog povezanih rizika. Zaključci dr. Wiesendangera slažu se s nekim američkim dužnosnicima koji tvrde da je curenje laboratorija “najvjerodostojnije” objašnjenje pandemije.

Znanstvenici WHO-a na čelu s dr. Peterom Embarkeom, stručnjakom za preskakanje virusa sa životinja na ljude, ne slažu se s mišljenjem njemačkog fizičara. Nakon posjeta Institutu Wuhan u središtu teorija curenja, dr. Embarke rekao je kako je “krajnje nevjerojatno” da je virus pobjegao iz laboratorija i pozvao na daljnje proučavanje teorije. Šef WHO-a dr. Tedros poručio je da sve teorije ostaju na stolu, međutim nije jasno predlaže li se uopće i kako daljnje proučavanje teorije da je virus pobjegao iz laboratorija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ova bi zima mogla biti hladnija od prošle, prognostičari imaju objašnjenje

Objavljeno

-

By

Dijelovi Europe suočavaju se s hladnijom zimom nego prošle godine nakon ekstremnog ljeta diljem kontinenta. Francuska, UK i Skandinavija bit će najhladnije regije ovog listopada, a jugoistočna Europa i Španjolska ostaju tople.

Iako će ove zime temperature vjerojatno biti niže nego prošle godine – djelomično, kažu meteorolozi, zbog fenomena La Niña – one bi sveukupno mogle biti toplije od dugoročnih prosjeka.

Zapadnu i središnju Europu također će pogoditi kraj nekoliko oluja koje dolaze s Atlantika u nadolazećim tjednima, piše Euronews.

Uvjeti zapadno od Afrike znače da su te oluje prisiljene pratiti preko sjevernog Atlantika i novi bi sustav mogao doći svakih nekoliko dana do sredine listopada.

To stvara znatnu neizvjesnost u vremenskim modelima i otežava predviđanje uvjeta u Europi u sljedećih nekoliko tjedana.

Što je La Niña i hoće li donijeti hladniju i vlažniju zimu u Europi?

La Niña je prirodni klimatski obrazac koji se javlja kada temperatura površine mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu padne ispod prosjeka – suprotno od tople faze El Niño. Ima širok utjecaj na globalne vremenske prilike, uključujući one u Europi, prenosi tportal.

Stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije predviđaju 60-postotnu vjerojatnost pojave La Niñe između listopada i veljače. Očekuje se da će ove zime biti slabe do umjerene jačine s pojavom koja će slabiti početkom sljedeće godine.

La Niña općenito donosi niže temperature od normalnih širom zapadne Europe, a prognostičari očekuju da će temperature pasti kako idemo prema studenom i prosincu. Općenito, ovaj klimatski obrazac također donosi vlažnije i hladnije uvjete u Alpe što može dovesti do češćih i jačih snježnih oborina.

Drugdje u Europi vremenski modeli predviđaju manje snijega od uobičajenog, osim u nekim sjevernim područjima i središnjim područjima oko Alpa. Sjeverozapadna i jugoistočna Europa obično su sušnije nego inače, dok je jugozapadna Europa općenito vlažnija.

No, što se više udaljavamo od epicentra u Tihom oceanu, utjecaje La Niñe i El Niña lakše će poremetiti lokalni vremenski obrasci. Zbog toga je teško predvidjeti njihove točne učinke u Europi jer ne postoje dva potpuno ista događaja.

Ozbiljnost drugih vremenskih ekstrema također se pojačava klimatskim promjenama. Količina oborina postala je promjenjivija, odstupajući od povijesnih prosjeka i očekivanih uzoraka. Porast stakleničkih plinova uzrokovan ljudskim djelovanjem povećao je učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, navodi se u Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC).

Uz te ‘normalne’ vremenske prilike koje klimatske promjene mijenjaju, može biti teško predvidjeti što nosi budućnost.

 
Nastavi čitati

Svijet

VIDEO / Otišla u nabavku u Trst i usporedila cijene s Hrvatskom: “Nisam ovo očekivala. Rastužilo me”

Objavljeno

-

By

Pexels

Jedna je korisnica TikToka bila u supermarketu u Trstu te odlučila usporediti cijene s onima u Hrvatskoj – i malo je reći da je bila šokirana razlikom.

Naime, gotovo svi proizvodi osjetno su skuplji u našim dućanima te kako je i sama rekla u videu – to ju je jako rastužilo.

Krenula je s keksima koje je u Italiji platila 2,29 eura (800 grama), dok su u Hrvatskoj oni od 350 grama oko 3 eura. Slatke je kroasane kod naših susjeda platila 1,5 euro, a kod nas bi za iste takve izdvojila 3,29 eura, prenosi Večernji list.

Kako je i sama rekla, na proizvodima za osobnu higijenu razlika je ogromna pa je tako u Trstu Dove gel za tuširanje 3,73 eura dok je u dva hrvatska dućana pronašla takve gelove po cijeni od 5,99 i 5,51 euro.

Nadalje, mala Lindt čokolada u Italiji je oko 2 eura, a Milka košta 1,29 euro. U Hrvatskoj za Lindt čokoladu morate izdvojiti od 2,50 do četiri eura, dok za Milku pripremite od 1,45 do 1,75 eura.

@s_by_sanda

Očekivala jesam ali baš ovoliko ne 🙄 Kupnju obavljam u Trstu, ne idem često u naše trgovine i nisam znala kolike cijene imamo. Neke stvari su snimljene na akciji ali svejedno… 😅😬 #fyp #balkantiktok #kupnjanamirnica #usporedbacijena #trieste #ljeto2024 #shoppinghaul

♬ original sound – S_by_Sanda

Njen, kako kaže, najdraži pesto pronašla je na akciji u Trstu po cijeni od 1,79 eura, a kod nas takav košta četiri eura. I, onda slijedi najveći šok. Naime, Vileda krpe za pranje podova u Italiji se prodaju po cijeni od 4,49 eura na akciji (redovna cijena je 5,99 eura), dok za istu takvu krpu u Hrvatskoj morate ‘iskeširati’ čak 22 eura.

“Iskreno na riži sam očekivala čak i veću razliku”, rekla je TikTokerica. U Trstu ona košta 3,49 eura, a u našim dućanima pronaći ćete je za 4,99 eura. Dalje, Nutella keksi preko granice koštaju 2,79 eura na akciji (redovna cijena 3,49 eura), a kod nas 4,49 eura. I za kraj, Vanish sredstvo za pranje rublja susjedi plaćaju 4,80 eura, a mi 10 do 10,50 eura.

 
Nastavi čitati

Svijet

VIDEO / Što se događa s Ryanairom? Sve češće nesreće, ovaj put se u susjedstvu zapalio motor

Objavljeno

-

By

Unsplash

Iz zrakoplova Ryanaira u četvrtak ujutro hitno su evakuirana 184 putnika. Avion je trebao poletjeti iz Brindisija u Italiji za Torino, a evakuaciji je prethodio incident kada se jedan od motora iznenada zapalio.

Lokalni dužnosnici zatražili saslušanje

Evakuacija putnika bila je hitna, a kapetan je odlučio koristiti tobogane. U međuvremenu su intervenirali vatrogasci koji su ugasili plamen, javljaju talijanski mediji.

Razlog požara na motoru zrakoplova još nije poznat, a zračna luka Puglia objavila je da je požar izbio kada je zrakoplov bio na mjestu polijetanja.

Lokalni dužnosnici u talijanskoj regiji Apuliji, gdje se nalazi Brindisi, zatražili su saslušanje o sigurnosti letova Ryanaira, zbog čestih nesreća.

“Srećom, nije bilo ozlijeđenih, ali ovo je druga nesreća u nekoliko dana u kojoj je sudjelovala irska tvrtka. “Prije samo dva dana eksplodirale su gume aviona pri slijetanju u Bergamo: nitko nije ozlijeđen, ali je zračna luka bila zatvorena satima”, podsjetili su dužnosnici, a prenose lokalni mediji.

“U svibnju, let iz Barija za London vratio se u apulijski grad zbog problema s instrumentima; nekoliko dana kasnije, let iz Bologne za Bruxelles sletio je u Luksemburg zbog požara. A ovo su samo neke od mnogih, previše nesreća koje su zadesile Ryanair posljednjih mjeseci, u Italiji i Europi”, zaključuju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu