Connect with us

Hrvatska

Čak trećina žena u Hrvatskoj štedi na ulošcima jer su im preskupi

Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter objavila je prvo istraživanje o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj. Čak trećina žena u Hrvatskoj prisiljena je štedjeti na ulošcima jer su im preskupi.

 

Objavljeno

-

Trećina žena u Hrvatskoj prisiljena je štedjeti na ulošcima jer su im preskupi. Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine dok više od 10 posto građanki Hrvatske ni nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Podjednak postotak njih ne može si priuštiti uloške uopće.

Maleni je to dio rezultata istraživanja o menstrualnom siromaštvu kojeg je provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter krajem 2020. godine putem online upitnika.

Ovo je prvo istraživanje ove vrste provedeno u Hrvatskoj (i jedno od rijetkih u Europi), a o relevantnosti teme govori podatak kako je upitnik ispunilo čak 6084 osobe koje su imale menstruaciju u posljednjih godinu dana, neovisno o rodnom opredjeljenju. Istraživanje je osmišljeno s dipl. psihologinjom Majom Močibob i rezultati su dostupni putem ovog linka.

Trećina žena štedi na ulošcima, 12% si ne može priuštiti uopće

Konkretnije, više od trećine ispitanica (36.4 posto) navelo je da im se događa da moraju kupiti manje kvalitetne menstrualne potrepštine zbog njihove cijene, pri čemu 8.3 posto navodi da je to često, a 28.1 posto ponekad.

Više od 10 posto ispitanica je navelo da im se događa da nemaju dovoljno menstrualnih potrepština da ih mogu promijeniti kad god žele (11.9 posto), kao i da si ne mogu priuštiti menstrualne potrepštine (11.9 posto).

Njih 10 posto bilo je u situaciji da si ne može priuštiti lijekove za smanjenje boli tijekom menstruacije, a 8.8 posto je navelo da im se događa situacija da uložak/tampon ne promijene duže od 6-8 sati jer si ne mogu priuštiti više menstrualnih potrepština.

Manji udio ispitanica je bio u situaciji da su morale posuditi menstrualne potrepštine od prijateljice ili nekog drugog jer si ih nisu mogle priuštiti (4.7 posto).

Širi kontekst

Uz samu dostupnost menstrualnih potrepština i lijekova za ublažavanje boli, istraživanje je ispitalo i menstrualnu higijenu, uvjete kod kuće, na poslu, u srednjim školama i fakultetima koji (ne)omogućavaju održavanje menstrualne higijene te stigmu i sram povezan sa samom menstruacijom.

Rezultati istraživanja su nadopunjeni i preporukama doc. dr. sc. Ana Marije Sikirić Simčić s Ekonomoskog fakulteta u Rijeci, a sve kako bi se problemi na koje ukazuju rezultati adekvatno adresirali s aspekta obrazovanja, osiguranja uvjeta za održavanje menstrualne higijene, osiguravanje menstrualnih potrepština, izmjene poreznih politika te ekologije. Preporuke je moguće pročitati ovdje.

Izuzev interesa na koji način se u Hrvatskoj tretira menstruacija kroz zakonodavne i financijske, te zdravstvene i društvene okvire, PaRiter je posebnu pažnju posvetio i dijelu publikacije u sklopu koje su objavljeni rezultati, a koji sadrži umjetničke radove u različitim tehninkama koji propituju razinu stigme vezane uz menstruacije u društvenom kontekstu. Na ovom linku možete pronaći publikaciju.

Nadaju se da će rezultati ovog istraživanja doprinijeti raspravama na temu menstrualnog siromaštva i potaknuti nova istraživanja kojima će se dublje i šire ispitati tema te da će oni na pozicijama moći prepoznati važnost ove teme i djelovati sukladno preporukama.

 

Hrvatska

Od srpnja na policama cijene u kunama i eurima

Objavljeno

-

By

Konačna odluka Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske eurozoni očekuje se u lipnju, a Hrvatska bi kunu trebala zamijeniti eurom na početku iduće godine. Trgovci i ugostitelji počeli su s pripremama, a već ovoga ljeta cijene bi se trebale isticati i u kunama i u eurima.

Bude li sve išlo prema planu, prvoga srpnja i na policama i pri online kupnji cijene će biti istaknute u kunama i eurima.

– Pri čemu će cijene u kunama biti veće ali će se pojaviti nešto manje cijene izražene u eurima, a od službene implementacije tu dominatnu poziciju preuzima euro, a kao sekundarnu kuna, Tomislav Kramarić, član Uprave Konzuma.

Dvojno isticanje cijena tako će početi šest mjeseci prije uvođenja eura i trajat će još godinu dana nakon što euro postane službena valuta.

– Jedan od izazova označavanja cijena u eurima i kunama bit će za vrijeme akcijskih prodaja. Tada će trebati i redovnu i akcijsku cijenu označiti i u eurima i u kunama, izvijestila je Silvana Skočajić.

Trgovci bi trebali prihvatiti i etički kodeks vezano uz zaokruživanje cijena.

– U niti jednom slučaju od danas pa da kažem do kraja cijelog procesa implementacije kupac neće biti oštećen konverzijom valute iz kune u euro.

Za prodavače odjeće dvojno isticanje cijena na etiketama i računima neće biti problem.

– Pa nešto će biti kompliciranije jer će postojati dvije blagajne u eurima i kunama ali to je neznačajno mislim da će stvar eura puno pojednostavniti transparetnost prema stanim tržištima i da ćemo biti puno efikasniji, rekao je Tomislav Babić, predsjednik Uprave Varteksa.

I ugostitelji se slažu da će poslovanje s gostima i turistima biti znatno jednostavnije.

– Da će moći vidjeti da je ta cijena bila euro i deset u šestom mjesecu, euro i deset u desetom mjesecu i euro i deset u trećem mjesecu sljedeće godine da nije došlo do nekave strašne eksplozije sad je enormno poskupilo sve nam je nabava otišla bogu iza nogu, Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Zbog toga će, kažu, cijene već sada rasti dok ih trošak zamjene dviju valuta toliko ne zabrinjava. S druge pak strane veliki sustavi maloprodaje imat će velike troškove.

– Procjena je da će cijeli proces sigurno koštati pa evo da sad kažem i u eurima, sigurno više od milijun eura.

Inače Ministarstvo gospodarstva u završnoj je fazi pripreme smjernica za zamjenu kune eurom koje će biti dostavljene svim gospodarstvenicima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Koliko je pozitivnih na brzim testovima? Epidemiologinja objavila brojke

Objavljeno

-

By

U posljednja 24 sata PCR testovima je zabilježeno 8958 novih slučajeva koronavirusa te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 55.046. Među njima je 1688 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 229 pacijenata. Preminulo je 35 osoba.

U samoizolaciji je trenutno 25.990 osoba. Do danas je ukupno testirana 3.977.961 osoba, od toga 18.381 u posljednja 24 sata.

Tatjana Nemeth Blažić, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izjavila je za Dnevnik HRT-a kako je tijekom božićnih i novogodišnjih slavlja bilo povećanog okupljanja i druženja ljudi bez maski i održavanja razmaka pa je i povećan broj oboljelih sada. U narednih 10 do 14 dana se može očekivati, kaže, povećan broj oboljelih kao posljedica tih događaja.

“U posljednja 24 sata testiralo se oko 18.000 građana brzim antigenskim testovima, njih oko 2900 osoba je pozitivno na COVID-19 što čini oko 18 posto među svim testiranima. Slični podaci su bili i u prethodna dva dana. Za sada se izvještavaju službeno podaci o PCR testiranim osobama kako bi brojke bile usporedive s drugim državama”, naglasila je Nemeth Blažić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva

Objavljeno

-

By

Foto: HTV / HRT

Sažimajući posljednjih 30 godina od priznanja, premijer Andrej Plenković, u HTV-ovoj emisiji Intervju tjedna, izdvojio je tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva. Temeljni procesi koji su počeli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, uzajamno povjerenje građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka. Komentirao je i zabrinjavajući pad broja stanovnika u Hrvatskoj.

Premijer je na početku čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-te godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu. Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, povjerenje između građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetniči duh hrvatskog čovjeka. 

– Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti, poručio je premijer. Pritom je podsjtio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva. 

Što možemo poboljšati? 

Premijer je naglasio kako ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprijeđivati, kako bi dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a. 

Podsjetio je i kako je internentsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva – te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.

Kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije? 

– Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standartima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo, kazao je Plenković. 

Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je – biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima.

Negativno ozračje u društvu, apsurd oko cijepljenja

Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično. Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu. Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.

– Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni, kazao je. 

Borba protiv korupcije 

– Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije, kazao je Plenković podsjetivši na slučaj krivo optuženog Damira Polančeca. Kazao je kako su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi. Međutim, dodao je – posla ima još, pravosuđe može biti bolje i učinkovitije.

Neki akteri ‘salama taktikom’ žele demontirati institucije 

Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija Plenković je kazao kako je njegovoj Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.

– Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu – oni idu ‘salama taktikom’ i režu ‘feticu po feticu’ svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi ‘europodručje’, kazao je premijer. 

Mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem

Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-tih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.

– Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju – Bugarska, Litva, Latvija, (…) dok Skandinavija raste jako malo, kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem. 

Napomenuo je da je 2013. omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u. Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je – jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos, naglasio je. 

– Više od milijardu kuna, samo u idućoj godini, Vlada će uložiti u mjere kojima se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, ali i potaknuti preseljenja unutar zemlje. Premijer je kazao kako se ta mjera pokazala izuzetno uspješnom. Od onih koji su je iskoristili – 85 posto poslova koji su njome kreirani radi na tržišnim osnovama bez dotacija države. 

Obnova i novac koji nije iskorišten? 

– Što se tiče Sisačko-moslavačke usvojili smo posebni program revitalizacije koji uključuje fizičku obnovu i ekonomski razvoj. Uz to lobirali smo iz za gospodarsku kartu potpora – uključujući i Vukovar. Dobili smo situaciju da će sve panonske i sjeverne županije imati potpore za velike poduzetnike 50%, za srednje 60%, a za male 70%. Na Banovini ti brojevi iznose 60,70 i 75. Stvaramo ozračje da investitor pogleda gdje su mu najbolji okviri i odabere područje.

Napomenuo je da će se izgraditi 17 km ceste od Lekenika do Siska te dodao da se u Banovini sintetiziralo sve – ratna stradanja, problemi tranzicijske ekonomije, potres, korona i demografski pad. Dodao je da obavezu ubrzanja obnove imaju ministarstva, ali i lokalne samouprave, te da će Vlada učiniti sve da se sredstva iz EU-a povuku. 

Nije ništa propalo, radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi

– Činjenica je da smo u Zagrebu imali efekte progresivne štete i to se treba uzeti u obzir. Medijski odjek je dobila tehnička korespodencija između tijela na razini ministarstava i odgovarajućeg direktorata za regionalu politiku. Sad je izvučeno da je nešto propalo. Nije ništa propalo – radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi, poručio je Plenković. 

‘Nigdje premijer ne mijenja ministre, jer tako misli oporba’ 

– Opozicija je tu da kritizira vlast i pokreće inicijative. Kad ste u opoziciji možete postati vidljivima – inicijativama za smjenom, pisanjem interpelacijama, stvaranjem cirkusa i divljanjem, pokretanjem inicijativa za referendum koji se odnosi na COVID potvrde. To je više PR oporbe nego pravo djelovanje koje će nešto promijeniti, kazao je Plenković. Dodao je da se toga nagledao i da nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba. Ponovio je da je njegova Vlada suočena s unutarnjim i vanjskim pokušajima demontiranja institucija. 

Slučaj HNB-a neće destabilizirati put prema euru 

-Ministar Marić i ja ćemo u ponedjeljak predstaviti Zakon o euru. Taj proces traje od početka naših pristupnih pregovora. Obveza članstva u euru je naša obveza iz Ugovora o pristupanju koji je potvrđen referendumom i u Saboru prihvaćen konsenzusom. Očekujem da se na razini EU-a sve odluke donesu praktički do sredine godine. Ideja je da za točno godinu dana bude kraj dvojnog korištenja kune i eura. Od početka rujna bit će istaknute dvojne cijene, a cijele godine građani mogu bez naknade mijenjati novac, kazao je premijer.

Afera ili politički pokušaj destabilizacije HNB-a? 

Što se tiče HNB-a ponovio je stav da Hanfa sve ispita, da se HNB očituje i da o tome raspravu povede saborski Odbor za financije. Sve mora biti zakonito i etično, a moramo vidjeti ima li i ova inicijativa svoj jasan politički cilj da se destabilizira put u europodručje. Onih kojima je u cilju da Vlada ne ostvari ono što je planirala ima dosta, zaključio je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu