Connect with us

Hrvatska

Objavljena karta siromaštva u EU. Na njoj je i jedna hrvatska regija

Objavljeno

-

Prošloga tjedna, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, statistički ured Europske unije Eurostat objavio je izvješće o stopi rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u regijama EU-a u prošloj godini.

U izvješću stoji kako, prema globalnim standardima, većina ljudi u EU-u ima relativno visok životni standard zahvaljujući visokim razinama dohodaka i bogatstva te mreži sustava socijalne zaštite.

No više od petine stanovništva Unije – 93,3 milijuna ljudi od ukupno 443 milijuna – u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. A od 243 europske statističke regije (NUTS 2) čiji podaci su bili dostupni Eurostatu, u 93 je stopa rizika od siromaštva veća od prosjeka EU-a koja iznosi 21 posto.

Najsiromašnija regija EU-a nije u Europi

Najvišu stopu bilježi Francuska Gvajana, francuski prekomorski departman u Južnoj Americi, gdje je stopa siromaštva čak 59,5 posto. To je ujedno jedina regija EU-a u kojoj je više od polovice stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Odmah iza Francuske Gvajane je južnotalijanska regija Kalabrija gdje je 48,8 posto stanovnika izloženo riziku od siromaštva.

Najsiromašnije regije EU
Eurostat

Uz spomenute dvije, među pet regija s najvećom stopom rizika od siromaštva još su talijanska Kampanija čije je središte Napulj (43,5 posto) te dvije španjolske enklave na sjeveru Afrike – Melilla (44,5 posto) i Ceuta (42,2 posto).

Panonska Hrvatska među siromašnijima

Među 93 statističke regije u EU s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva nalazi se i Panonska Hrvatska u kojoj je, prema Eurostatu, 31 posto stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U odnosu na izvješće Eurostata za 2021. godinu, stopa siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj porasla je s tadašnjih 28,6 na sadašnjih 31 posto.

Inače, kao statistička regija EU-a Panonska Hrvatska obuhvaća sedam županija: Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.

Od preostale tri statističke regija u Hrvatskoj Jadranska Hrvatska ima neznatno višu stopu rizika od siromaštva od prosjeka EU-a (22,9 posto), ali se u podjeli svrstava u skupinu koja zahvaća i one ispod prosjeka (19,5 – 25 posto). Sjeverna Hrvatska ima stopu 18,3 posto, a Grad Zagreb 11,1 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva, a ta stopa raste već treću godinu zaredom.

Zagreb bolji od Bruxellesa

Štoviše, Zagreb se po tom kriteriju nalazi među 26 regija s najnižim stopama rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, manjima od 12,5 posto.

Uz Zagreb u toj je skupini sedam regija sjeverne i središnje Italije, uključujući autonomnu pokrajinu Bolzano koja ima najnižu stopu siromaštva u EU – 6,6 posto. Nadalje, u istom društvu je i šest od ukupno osam regija u Češkoj, po tri regije u Austriji i Belgiji, dvije regije u Poljskoj (uključujući onu u kojoj je Varšava), regije glavnih gradova Rumunjske, Slovenije i Slovačke – Bukurešta, Ljubljane i Bratislave te regija Srednje Podunavlje na sjeverozapadu Mađarske.

Eurostat siromaštvo u EU
Eurostat

S druge strane, od 25 regija s najvišim stopama siromaštva pet ih je u Grčkoj, po četiri u Bugarskoj, Italiji i Španjolskoj, po tri Francuskoj i Rumunjskoj, a uz njih su, možda neočekivano, i regije Bruxellesa u Belgiji i Bremena u Njemačkoj.

Znatno povećani životni troškovi u EU

Ovo je izvješće pokazalo kako se u zemljama istoka EU-a, uključujući i Hrvatsku, ljudi u glavnim gradovima tih zemalja općenito suočavaju s manjim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s onima koji žive u ostalim dijelovima tih zemalja. Za primjer se navodi glavni grad Rumunjske Bukurešt gdje je stopa rizika od siromaštva 12 posto, odnosno 2,3 posto niža nego u ostalim dijelovima te zemlje.

“Sličan obrazac uočen je u Slovačkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj gdje je nacionalna stopa bila najmanje 50 posto veća nego u glavnom gradu”, stoji u objašnjenju izvješća Eurostata.

Kao jedan od razloga većeg rizika od siromaštva na razini cijele EU navodi se znatno povećanje životnih troškova.

“Neki od najbržih porasta cijena zabilježeni su za hranu i energente. Poskupljenje tih roba često nesrazmjerno utječe na najsiromašnije pojedince u društvu, jer oni imaju tendenciju izdvajati veći dio svog raspoloživog dohotka za te osnovne robe. Godišnja stopa inflacije u EU porasla je s 0,7 posto u 2020. na 9,2 posto do 2022. godine da bi u 2023. pala na 6,4 posto, a zatim lani na 2,6 posto”, piše u izvješću Eurostata.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

APEL VASTROGASACA: “Oprezno za blagdan Svih svetih i Dušni dan!”

Objavljeno

-

By

Dok se prisjećamo najmilijih koji nisu više s nama, budimo na oprezu zbog mogućeg nastanka požara svijeća, voska i suhog cvijeća.

I ove će godine velik broj hrvatskih građana obilježiti blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama. U ovakvim trenucima potrebno je pozvati građane na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.

Vatrogasci savjetuju:

• nemojte paliti svijeće i šibice u blizini suhe trave,

• svijeće koje još gore i šibice ne bacajte u travu ili smeće,

• ne uklanjajte ugašene svijeće dok se ne ohlade,

• stare lampione i ostali otpad odlažite na za to predviđena mjesta,

• ako palite voštane svijeće i lampione u kućama, ne ostavljajte ih bez nadzora,

• po izlasku iz kuće ili odlasku na spavanje ugasite svijeće,

• nemojte stavljati upaljene svijeće i lampione na prozore kako ne bi došlo do požara zavjesa i namještaja,

• ako primijetite požar na groblju ili na objektima, odmah zovite vatrogasce na broj 193.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije

Objavljeno

-

By

EU METSTAT

Pretežno sunčano vrijeme nastavit će se i danas u najvećem dijelu Hrvatske, ali tijekom jutra mjestimice na kopnu još može biti magle.

Nešto više oblaka očekujemo poslijepodne na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje do kraja dana ponegdje može pasti i malo kiše. Zapuhat će povremeno umjeren vjetar južnih smjerova, a duž obale će tijekom dana zapuhati umjereno jugo koje će navečer jačati. Nakon svježeg jutra, danju iznadprosječno toplo uz popodnevne vrijednosti većinom od 18 do 23 Celzijeva stupnja, samo u gorskim krajevima malo svježije.

Srijeda nam nosi više oblaka uz veliku vjerojatnost i za kišu koja će obilnija i raširenija biti na Jadranu i krajevima uz Jadran gdje mjestimice može biti praćena i grmljavinom. U unutrašnjosti zemlje će kiše biti manje, a na istoku Hrvatske prijepodne još očekujemo dosta sunca.

Nastavlja se južina pa će i dalje biti toplo. Na Jadranu jugo mjestimice može imati vrlo jake i olujne udare, poslijepodne će najprije na sjevernom dijelu okrenuti na južni i jugozapadni vjetar pa oslabjeti. Jutro toplije od prethodnih, osobito na kopnu, a dnevna temperatura uglavnom između 15 i 20°C, na istoku Slavonije i koji stupanj viša.

U četvrtak će na kopnu i sjevernom Jadranu dan biti pretežno oblačan, mjestimice s kišom, dok bi u Dalmaciji već trebalo biti uglavnom suho. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, na sjevernom Jadranu jaku buru. Jutarnja temperatura ugodna, a dnevna će biti niža, osobito na kopnu pa u Slavoniji može biti i desetak stupnjeva niža nego u srijedu.

Petak počinje prohladno, u unutrašnjosti i maglovito, a danju će biti pretežno ili djelomično sunčano. Čini se da nova promjena vremena dolazi za vikend kad uz sve više oblaka ponovno mjestimice može biti kiše.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nakon obilne kiše stiže smirivanje vremena. Evo što donosi početak novog tjedna

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

U protekla 24 sata ciklona koja se premještala preko naše zemlje donijela je većem dijelu Hrvatske prvu obilniju kišu nakon nekoliko tjedana, ponegdje i mjeseci. Najmanje oborina je palo na istoku Hrvatske gdje se nastavlja manjak oborina.

Ciklona danas napušta Hrvatsku pa je kiša u većini Hrvatske prestala, a sa sjeverozapada se već počelo i djelomično razvedravati. U nastavku dana kiša će prestati i u Slavoniji i Dalmaciji, najkasnije na krajnjem jugu.

Uz razvedravanje očekujemo i dosta sunčanih razdoblja pa će nedjelja biti povoljnija za boravak i planove na otvorenom. Navečer i u noći sa sjeverozapada novo naoblačenje s mjestimičnom kišom.

Vjetar na kopnu slab do umjeren sjevernih smjerova, a duž obale će puhati umjerena bura, koja osobito ujutro i ponovno navečer može imati jake do olujne udare, osobito podno Velebita.

Popodnevna temperatura zraka većinom od 15 do 19°C, na Jadranu i krajevima uz Jadran i do 23 Celzijeva stupnja.

Ponedjeljak nam nosi nove oblake, mjestimice s malo kiše, uglavnom u unutrašnjosti i na dijelu sjevernog Jadrana. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, na Jadranu umjerena i pojačana bura koja podno Velebita može imati i olujne udare, osobito navečer. Jutarnja temperatura na kopnu od 5 do 10, duž obale i na otocima između 11 i 14°C. Najviša dnevna u unutrašnjosti između 13 i 18°C, na Jadranu koji stupanj viša.

Od utorka slijede uglavnom suhi dani. Duž Jadrana puno sunca, u unutrašnjosti će povremeno biti i oblaka. Hladnije noći i jutra, na kopnu uz mjestimičnu maglu, a dnevna temperatura bez veće promjene.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu