Hrvatska
(PRE)ŽIVJETI U HRVATSKOJ: Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi
Medijalna neto plaća, koja se smatra realnijim pokazateljem, u Hrvatskoj je u studenome 2020. godine iznosila je 5.799 kuna i bila je za čak 1.064 kune niža od prosječne neto plaće
Govoriti o plaćama u Hrvatskoj i može li se s njima (pre)živjeti uvijek se čini nezahvalnom temom, jer u obzir treba uzeti prosjek, a statistika je, kako se voli reći, netočan zbroj točnih podataka i građanima u stvarnosti ne znači mnogo. Uostalom, to je još davnih dana u pjesmi “Po glavi stanovnika” duhovito sažeo Arsen Dedić: “Ti nemaš kola, on ima dvoja, jedna su onda prosječno tvoja“.
Prema zadnjem dostupnom priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 19. siječnja ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome 2020. iznosila je 6.863 kune, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome iznosila 9.386 kuna, piše net.hr
Medijalna plaća 1064 kune niža od prosječne
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.
No, više bi nas trebala zanimati medijalna plaća, jer ona daje realniju sliku. Za razliku od prosječne plaće koja se dobije tako da se plaće svih zaposlenih zbroje i zatim podijele s brojem zaposlenih, iznos medijalne plaće dobije se drugim putem: sve plaće zaposlenih poredaju se od najniže do najviše (ili obrnuto), a iznos one koja je u samoj sredini jest medijalna plaća. To, pak, znači da polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.
Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2020. iznosila je 5.799 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.566 kuna. Dakle, medijalna neto plaća za 1.064 kune niža je od prosječne neto plaće, a medijalna bruto plaća niža je za 1.820 kuna.
Mjesečni troškovi prosječnog Hrvata veći od plaće
Kako onda prosječni zaposleni građanin s tih 5.799 kuna ili 773 eura uspijeva iz mjeseca u mjesec skrpati kraj s krajem? Posegnemo li sada za statistikom Europske unije, točnije posljednjim dostupnim izvješćem Eurostata o troškovima života, onim iz 2019. godine, vidimo da je prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku 9.730 eura, odnosno 810 eura mjesečno. Ako je medijalna plaća 773 eura, ispada da više od polovice zaposlenih građana Hrvatske svakoga mjeseca ostaje “prekratko” za tridesetak eura u namirivanju troškova.
Odavno je poznato da najviše trošimo na prehranu. Prema Eurostatu, svatko do nas na prehranu godišnje potroši u prosjeku 1780 eura ili 148,3 eura mjesečno. To je oko 1.100 kuna ili gotovo petina od ukupne plaće. Na režije i stanovanje potroši godišnje daljnjih 1580 eura ili 131,6 eura (987,5 kuna) mjesečno. Ostali troškovi su 75 eura (570 kuna) mjesečno za prijevoz, 35,8 eura (268 kuna) za zdravlje, 35 eura za odjeću i obuću (262 kune) te 32,5 eura (243 kune) za komunikacije.
U Zagrebu četveročlanoj obitelji treba 14.600 kuna mjesečno
U Zagrebu je, primjerice, prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome prošle iznosila je 7.961 kunu, ali nema podatka o medijalnoj plaći u glavnome gradu. Prema procjeni portala Numbeo, mjesečni troškovi za jednu osobu iznose 4.300 kuna, dok je četveročlanoj obitelji u Zagrebu mjesečno potrebno za život 14.600 kuna – gotovo dvije prosječne neto plaće. I to bez stanarine koja za trosobni stan u centru grada iznosi oko 5.000 kuna, a izvan centra oko 3.600 kuna.
Prema toj ‘potrošačkoj košarici’ Numbea, Zagreb ipak nije najskuplji za život u Hrvatskoj, nego Split. Ondje mjesečni troškovi jedne osobe iznose 4.190 kuna, a četveročlanoj obitelji potrebno je 14.470 kuna na mjesec bez troškova stanarine, s tim da je ondje prosječna neto plaća niža nego u Zagrebu – oko 4.750 kuna. U Rijeci je četveročlanoj obitelji za troškove života (bez stanarine) mjesečno potrebno 14.130 kuna, a u Osijeku 11.483 kune.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




