Connect with us

Hrvatska

(PRE)ŽIVJETI U HRVATSKOJ: Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi

Medijalna neto plaća, koja se smatra realnijim pokazateljem, u Hrvatskoj je u studenome 2020. godine iznosila je 5.799 kuna i bila je za čak 1.064 kune niža od prosječne neto plaće

 

Objavljeno

-

Govoriti o plaćama u Hrvatskoj i može li se s njima (pre)živjeti uvijek se čini nezahvalnom temom, jer u obzir treba uzeti prosjek, a statistika je, kako se voli reći, netočan zbroj točnih podataka i građanima u stvarnosti ne znači mnogo. Uostalom, to je još davnih dana u pjesmi “Po glavi stanovnika” duhovito sažeo Arsen Dedić: “Ti nemaš kola, on ima dvoja, jedna su onda prosječno tvoja“.

Prema zadnjem dostupnom priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 19. siječnja ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome 2020. iznosila je 6.863 kune, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome iznosila 9.386 kuna, piše net.hr

Medijalna plaća 1064 kune niža od prosječne

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.

No, više bi nas trebala zanimati medijalna plaća, jer ona daje realniju sliku. Za razliku od prosječne plaće koja se dobije tako da se plaće svih zaposlenih zbroje i zatim podijele s brojem zaposlenih, iznos medijalne plaće dobije se drugim putem: sve plaće zaposlenih poredaju se od najniže do najviše (ili obrnuto), a iznos one koja je u samoj sredini jest medijalna plaća. To, pak, znači da polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2020. iznosila je 5.799 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.566 kuna. Dakle, medijalna neto plaća za 1.064 kune niža je od prosječne neto plaće, a medijalna bruto plaća niža je za 1.820 kuna.

Mjesečni troškovi prosječnog Hrvata veći od plaće

Kako onda prosječni zaposleni građanin s tih 5.799 kuna ili 773 eura uspijeva iz mjeseca u mjesec skrpati kraj s krajem? Posegnemo li sada za statistikom Europske unije, točnije posljednjim dostupnim izvješćem Eurostata o troškovima života, onim iz 2019. godine, vidimo da je prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku 9.730 eura, odnosno 810 eura mjesečno. Ako je medijalna plaća 773 eura, ispada da više od polovice zaposlenih građana Hrvatske svakoga mjeseca ostaje “prekratko” za tridesetak eura u namirivanju troškova.

Odavno je poznato da najviše trošimo na prehranu. Prema Eurostatu, svatko do nas na prehranu godišnje potroši u prosjeku 1780 eura ili 148,3 eura mjesečno. To je oko 1.100 kuna ili gotovo petina od ukupne plaće. Na režije i stanovanje potroši godišnje daljnjih 1580 eura ili 131,6 eura (987,5 kuna) mjesečno. Ostali troškovi su 75 eura (570 kuna) mjesečno  za prijevoz, 35,8 eura (268 kuna) za zdravlje, 35 eura za odjeću i obuću (262 kune) te 32,5 eura (243 kune) za komunikacije.

U Zagrebu četveročlanoj obitelji treba 14.600 kuna mjesečno

U Zagrebu je, primjerice, prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome prošle iznosila je 7.961 kunu, ali nema podatka o medijalnoj plaći u glavnome gradu. Prema procjeni portala Numbeo, mjesečni troškovi za jednu osobu iznose 4.300 kuna, dok je četveročlanoj obitelji u Zagrebu mjesečno potrebno za život 14.600 kuna – gotovo dvije prosječne neto plaće. I to bez stanarine koja za trosobni stan u centru grada iznosi oko 5.000 kuna, a izvan centra oko 3.600 kuna.

Prema toj ‘potrošačkoj košarici’ Numbea, Zagreb ipak nije najskuplji za život u Hrvatskoj, nego Split. Ondje mjesečni troškovi jedne osobe iznose 4.190 kuna, a četveročlanoj obitelji potrebno je 14.470 kuna na mjesec bez troškova stanarine, s tim da je ondje prosječna neto plaća niža nego u Zagrebu – oko 4.750 kuna. U Rijeci je četveročlanoj obitelji za troškove života (bez stanarine) mjesečno potrebno 14.130 kuna, a u Osijeku 11.483 kune.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

OD DANAS! Počinje brzo antigensko testiranje, unatoč protivljenju dijela liječnika

Objavljeno

-

By

Brzo antigensko testiranje na koronavirus počinje danas u većem dijelu ordinacija primarne zdravstvene zaštite unatoč izraženom protivljenju dijela liječnika obiteljske medicine koji tvrde da nisu dobili naputke od resornog ministarstva i nemaju uvjeta za testiranje.

Testiranje bi se trebalo provoditi u ordinacijama obiteljskih liječnika, pedijatara, stomatologa i ginekologa.

Ministar zdravstva Vili Beroš prošlog je tjedna iznio podatak da je dosad 995 ordinacija primarne zdravstvene zaštite od ukupno 5000 ordinacija obavljalo brza antigenska testiranja pa ih je zbog izvanredne situacije pozvao da odgovore na potrebe testiranja svojih osiguranika.

No, dio primaraca izrazio je nezadovoljstvo tvrdeći da su već sada pretrpani poslom i administracijom. Beroš im je poručio da će im svaki prekovremeni sat biti plaćen.

Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić za Dnevnik HTV-a izjavila je kako ne zna što će biti od ponedjeljka. Ustvrdila je da do petka nije dobila nikakve brze antigenske testove, da nema prostor niti vrijeme da od ponedjeljka počne testirati.

“Nema apsolutno nijednog stručnog obrazloženja ni upute od strane epidemiloga”, ustvrdila je Toskić.

Epidemiolog Bernard Kaić odgovara pak da su domovi zdravlja i resorno ministarstvo trebali pomoći liječnicima u organizaciji cijepljenja, primjerice odvajanjem posebnog vremena za testiranje. To je veliki organizacijski zahvat i to ne može sam nijedan liječnik obiteljske medicine, smatra Kaić.

Po ministrovim riječima, naputak koji se odnosi na provedbu testiranja još je prošloga tjedna trebao biti poslan zdravstvenim ustanovama.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Đikić objasnio tko će ubuduće primati cjepivo i koje su dobre strane omikrona

Objavljeno

-

By

Naš istaknuti znanstvenik Ivan Đikić gostovao je u Dnevniku. Komentirao situaciju s omikronom.

“Ako je stvarno pad broja hospitaliziranih, to je dobra stvar. Broj testiranja je, međutim, još uvijek upitan jer ne znamo točno koliko se testira, ne znamo je li uopće postotak testiranih relevantan i moramo biti oprezni. Covid varijanta omikron je i dalje opasna, ali nam na dugi rok nudi određeni pozitivni optimizam da će se kolektivni imunitet razvijati brže i da ćemo iz ove pandemije uz dodatno cijepljenje moći prijeći u endemski oblik ove bolesti”, rekao je na početku i dodatno se osvrnuo na udio pozitivnih među testiranima:

“To je praktično nemjerljivo, ako imate više od 50% pozitivnih, gotovo da i ne treba testirati. No ono što je građanima važno je, ne samo da zaštite svoje obitelji, nego i za radna mjesta, pogotovo bolnice i socijalne ustanove i upravo zbog toga je važno da se osigura dodatno testiranje za one kojima je neophodno i važno je da to testiranje bude točno, precizno i na vrijeme napravljeno. Mislim da je tu bilo dosta probema u sustavu, pogotovo sada kada to moraju raditi i liječnici opće prakse, mislim da je to dodatno nepotrebno zbunjivanje liječnika i ljudi, a trebali smo napraviti puno više točnih, relevantnih centara koji mogu testirati one kojima je to potrebno”.

“Omikron je postao master širenja ovog virusa”

Objasnio i koje su omikronove dobre strane:

“Omikron ima dvije komponente koje su važne za znati. To je da širi puno brže i da je evolucijski postao kao master širenja ovog virusa i to nas podsjeća na prehladu, koja je zbog blažih simptoma postala tolerantna bolest koju svake godine prođemo bez problema. Druga komponenta je da je omikron postao prijemčljiv tkivno na gornji dio respiratornog trakta pa ne uzrokuje toliko teške bolesti pluća.

No kod osoba koje su starije i u rizičnim skupinama, kod njih i omikron još uvijek uzrokuje smrotnost, pogotov u ovako velikom broju širenja, taj virus je i dalje opasan. Tijekom proljeća moramo i dalje biti oprezni, a nakon toga ćemo moći optimističnije gledati na ljeto i tada ćemo građanima moći ponuditi i nove vrste cjepiva koje će možda biti specifično za omikron, ili ona koja će ciljano djelovati na različite vrste i varijante koronavirusa, a možda budu razvijena i ona koja će se davati preko sprejeva, dišnih puteva i na taj način ćemo do kraja godine ovu pandemiju podvesti pod kontrolu i prevesti je u endemske oblike”.

“Moramo imati kalendar cijepljenja”

Rekao je i kako je važno ne cijepiti ljude prečesto s previše doza.

“Vidjelo se da je svaka od doza imala zanačajan zaštitni utjecaj, a ne negativni utjecaj na stvaranje zbunjujućeg ili nekontroliranog imunološkog odogovora na cjepivo. I u tom smislu zanstvene preporuke bile su opravdane. Ubuduće moramo imati kalendar cijepljenja i grupacije koje će biti cijepljene na temelju zanstvenih podataka”, veli i dodaje:

“Vjerujem da će nova cjepiva biti ponuđena onima koji će biti najugroženiji i vjerujem da će to biti zemlje s manjom procijepljenošću i da će to biti starije osobe i osobe koje su zdravstveno ugrožene. Na temelju tih podataka moći ćemo pokazati veću solidarnost tako da dijeljenjem tih cjepiva na one kojima su najophodnija pomažemo i zemljama koje su već procijepile svoju populaciju. Kada pogledate podatke, zemlja u kojoj je puno pocijepljenih, vrlo mali broj završava u bolnici, ljudi preboljevaju tu bolest blago i upravo radi cijepljenih i mladih koji imaju omikron on se širi jako brzo, a da ni ne znamo jer testiranja nisu na vrijeme. Imate začarani krug, no on će se produljiti još na mjesec dva”, govori.

Što je s onima koji misle da je dobro sada se zaraziti omikronom?

“Već dugo pokušavam prenijeti poruku javnosti da je u ovom trenutku, to  jako ozbiljna bolest koja utječe na zdravstveni sustav. U Hrvatskoj je i dalje neopravdano velik broj umrlih. I zato Vlada i Stožer trebaju donositi pravilne načine komunikacije s građanima da shvate da to nije jedna od blagih prehlada sada, da to nije bolest koju možemo ignorirati nego moramo i dalje biti agilni i aktivni i na vrijeme reagirati. Zasad je to ozbiljna i vrlo opasna bolest”.

“Građani moraju preuzeti svoj dio odgovornosti”

Zašto je u Hrvatskoj toliko umrlih na broj stanovnika?

“Teško ćete vratiti 13.000 umrlih u Hrvatskoj, to je vrlo visoki broj na broj stanovnika. Što je uzrok tome, vjerojatno svi znamo. Mislim da je ta cijela saga, koja traje oko stožera, načina donošenja odluka, vrlo dugo čekanje na donošenje potrebnih odluka, dovelo do toga da se manje brine oko umrlih, a više oko politike. Sve to nije dobro i Hrvatska nema puno razloga biti zadovoljna ni sretna da smo među 10 najgorih zemalja po broju umrlih na broj stanovnika”.

Naposljetku je rekao kako je sada najvažnije dati podršku zdravstvenom osoblju u bolnicama koje je premoreno i preopterećeno.

“Trebalo bi se pravim PR-om prenositi svim građanima da je odgovornost Vlade, Stožera i građana da se nose maske i smanjuju kontakti i se kada smo pozitivni uklonimo iz društva. Građani također moraju preuzeti svoj dio odgovornosti da bismo smanjili broj umrlih”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od srpnja na policama cijene u kunama i eurima

Objavljeno

-

By

Konačna odluka Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske eurozoni očekuje se u lipnju, a Hrvatska bi kunu trebala zamijeniti eurom na početku iduće godine. Trgovci i ugostitelji počeli su s pripremama, a već ovoga ljeta cijene bi se trebale isticati i u kunama i u eurima.

Bude li sve išlo prema planu, prvoga srpnja i na policama i pri online kupnji cijene će biti istaknute u kunama i eurima.

– Pri čemu će cijene u kunama biti veće ali će se pojaviti nešto manje cijene izražene u eurima, a od službene implementacije tu dominatnu poziciju preuzima euro, a kao sekundarnu kuna, Tomislav Kramarić, član Uprave Konzuma.

Dvojno isticanje cijena tako će početi šest mjeseci prije uvođenja eura i trajat će još godinu dana nakon što euro postane službena valuta.

– Jedan od izazova označavanja cijena u eurima i kunama bit će za vrijeme akcijskih prodaja. Tada će trebati i redovnu i akcijsku cijenu označiti i u eurima i u kunama, izvijestila je Silvana Skočajić.

Trgovci bi trebali prihvatiti i etički kodeks vezano uz zaokruživanje cijena.

– U niti jednom slučaju od danas pa da kažem do kraja cijelog procesa implementacije kupac neće biti oštećen konverzijom valute iz kune u euro.

Za prodavače odjeće dvojno isticanje cijena na etiketama i računima neće biti problem.

– Pa nešto će biti kompliciranije jer će postojati dvije blagajne u eurima i kunama ali to je neznačajno mislim da će stvar eura puno pojednostavniti transparetnost prema stanim tržištima i da ćemo biti puno efikasniji, rekao je Tomislav Babić, predsjednik Uprave Varteksa.

I ugostitelji se slažu da će poslovanje s gostima i turistima biti znatno jednostavnije.

– Da će moći vidjeti da je ta cijena bila euro i deset u šestom mjesecu, euro i deset u desetom mjesecu i euro i deset u trećem mjesecu sljedeće godine da nije došlo do nekave strašne eksplozije sad je enormno poskupilo sve nam je nabava otišla bogu iza nogu, Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Zbog toga će, kažu, cijene već sada rasti dok ih trošak zamjene dviju valuta toliko ne zabrinjava. S druge pak strane veliki sustavi maloprodaje imat će velike troškove.

– Procjena je da će cijeli proces sigurno koštati pa evo da sad kažem i u eurima, sigurno više od milijun eura.

Inače Ministarstvo gospodarstva u završnoj je fazi pripreme smjernica za zamjenu kune eurom koje će biti dostavljene svim gospodarstvenicima.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu