Pad cijena potrošačkih košarica drugi mjesec zaredom uobičajen je trend nakon završetka turističke sezone kada u priobalnim županijama slabi potražnja i stabiliziraju se maloprodajne cijene hrane i higijenskih proizvoda. Na prvo mjesto po skupoći u listopadu izbila je Požeško-slavonska županija koja je tako iza sebe ostavila Dubrovačko-neretvansku županiju.

Temeljna prehrambeno-higijenska košarica u listopadu je blago pojeftinila u odnosu na rujan, pokazuje redovito mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Četveročlana obitelj za najskromniju prehranu i higijenske potrepštine u listopadu je prosječno trebalo 483,56 eura, što je 2,62 eura manje nego mjesec ranije (−0,54 %). Najskuplja košarica zabilježena je u Požeško-slavonskoj županiji (494,42 eura), a najpovoljnija u Sisačko-moslavačkoj (476,82 eura). Razlika između najskuplje i najjeftinije iznosi 17,60 eura.

Za tročlanu obitelj prosječna cijena osnovne košarice iznosila je 384,29 eura (−1,95 eura). U Požeško-slavonskoj županiji koštala je 392,69 eura, dok je u Sisačko-moslavačkoj bila 379,13 eura, što znači da razlika među županijama iznosi 13,56 eura.

Samci su u listopadu za osnovne prehrambene i higijenske potrepštine trebali 248,70 eura, odnosno 0,72 eura manje nego mjesec prije. Najskuplja košarica za jednočlano kućanstvo bila je u Požeško-slavonskoj županiji (253,57 eura), a najpovoljnija u Brodsko-posavskoj (245,12 eura), što čini razliku od 8,45 eura.

Raznovrsnija prehrana također neznatno jeftinija

Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje raznovrsniju prehranu i širi izbor higijenskih proizvoda, u listopadu je također zabilježila blagi pad cijena. Za četveročlanu obitelj iznosila je 718,90 eura, što je 3,77 eura manje nego u rujnu (−0,52 %). Tročlana obitelj trebala je 573,82 eura (−2,88 eura), a samac 325,14 eura (−1,14 eura).

Knežević: Velik trošak za tako malu košaricu

“Iako su košarice neznatno pojeftinile, još uvijek su to preveliki iznosi koje potrošači trebaju izdvojiti svaki mjesec, a da se ne mogu pohvaliti kako su puno toga kupili. Potrošači nam se javljaju s informacijama o cijenama koje su porasle zbog poskupljenja plina i struje. Na to smo upozoravali kada je premijer najavio smanjenje subvencija i poskupljenje plina i struje. Zato željno očekujemo najavljeni Vladin paket dodatnih proizvoda sa ograničenim cijenama i dodatno smanjivanje nekih ograničenih cijena”, komentira predsjednica HUZP-a Ana Knežević.

“Analiza pretraga pokrenutih na našem portalu pokazuje da potrošači najviše provjeravaju i uspoređuju cijene deterdženata za strojno pranje posuđa i rublja, ali i cijene mesa i mesnih prerađevina pa je za zaključiti da im ti artikli predstavljaju veliko opterećenje pri planiranju mjesečnog budžeta”, kaže Siniša Domislović, developer portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova, pa se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.

Što sadrži standardna košarica?

U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.

Utorak je duž obale počeo vedro uz slabu do umjerenu buru. Na kopnu je sasvim druga slika – tmurno i maglovito uz mjestimice vlažne kolnike zbog rosulje.

Nastavak dana nosi nam slične vremenske prilike.

Na Jadranu lijepo i sunčano uz maksimalnu temperaturu između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva. Na kopnu će ujutro i prijepodne biti puno magle i niskih oblaka, a sredinom dana i poslijepodne sunčana razdoblja su moguća i u dijelu kopnene Hrvatske gdje se magla uspije razići. Temperatura u unutrašnjosti ostaje između 6 i 12 stupnjeva. Vjetar na kopnu slab, dok će duž obale puhati slaba do umjerena bura i sjeverozapadnjak.

I sljedeća dva dana na Jadranu pretežno sunčano, a kopneni krajevi i dalje će imati dosta magle i niskih oblaka koji se mjestimice mogu zadržati veći dio dana.

Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati sve do petka kad bi trebala krenuti južina koja će i kopnenim krajevima donijeti višu temperaturu.

Krajem tjedna moguća je i kiša, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, a u nedjelju i drugdje. 

Usporedili smo statističke podatke iz nove, prošloga tjedna objavljene godišnje publikacije Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama” s onim prošlogodišnjima, koje govore o položaju žena u državi i društvu.

U novoj publikaciji “Hrvatska u brojkama 2025.” stoji da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 3.886.233 stanovnika, a udio žena bio je 51,3 posto i za 0,3 posto smanjio se u odnosu na prethodnu godinu. Prema tome, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1.993,637 žena.

One su i dalje u prosjeku starije od muškaraca i to za više od tri godine. Prosječna dob žena u Hrvatskoj je 46 godina, a muškaraca 42,6 godina.

U prosjeku 10 godina starije nego prije pola stoljeća

Prosječna starost žena u Hrvatskoj povećala se u proteklih pola stoljeća za više od deset godina. Na popisu stanovništva 1971. godine prosječna dob žena bila je 35,5 godina, prije 25 godina bila je 41 godinu, a sada 46 godina. U Hrvatskoj je najviše žena u dobi između 60 i 69 godina, njih 296 tisuća.

Očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,9 i povećalo se za dva mjeseca u odnosu na prethodnu godinu, dok je očekivano trajanje života muškaraca 76,1 godina i povećano je za sedam mjeseci u odnosu na godinu dana ranije. Žene u Hrvatskoj bi, po ovome, trebale u prosjeku živjeti 5,8 godina duže od muškaraca.

Očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,9 i povećalo se za dva mjeseca u odnosu na prethodnu godinu, dok je očekivano trajanje života muškaraca 76,1 godina i povećano je za sedam mjeseci u odnosu na godinu dana ranije. Žene u Hrvatskoj bi, po ovome, trebale u prosjeku živjeti 5,8 godina duže od muškaraca.

Žena više u devet, muškaraca u 11 djelatnosti

Lani se povećao ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj. Bilo ih je 1.719.671 ili za 56.149 više nego godinu dana ranije. I zaposlenih žena bilo je više za 2,8 posto nego 2023. godine, ukupno njih 796.945. Također za 2,8 posto porastao je lani broj žena zaposlenih u pravnim osobama, a za 3,9 posto u obrtu i slobodnim profesijama, ali broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednica manji je za 2,8 posto.

Od 19 djelatnosti, muškarci su brojniji od žena u jedanaest. Daleko najviše u građevinarstvu gdje ih je čak 89,3 posto. Žene su brojnije u osam djelatnosti: trgovini na veliko i na malo; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme hrane; financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja; javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju; obrazovanju; zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi; umjetnosti, zabavi i rekreaciji te u ostalim uslužnim djelatnostima.

Obrazovanje je djelatnost u kojemu ih je najviše. Čak 80,6 posto zaposlenih tamo su žene.

I dalje su znatno slabije plaćene

Lani je u Hrvatskoj u prosjeku bilo 95.299 nezaposlenih, što je 12,5 posto manje nego 2023. godine. Nezaposlenih žena i dalje je više nego muškaraca. Lani ih je bilo 53.234 ili 55,9 posto, ali skoro devet tisuća manje nego prethodne godine.

Povećala se razlika u prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći, na štetu žena. Dok je 2022. godine ta razlika bila 101 euro, 2023. razlika je bila 113 eura – 1.054 eura u odnosu na ‘muških’ 1.167 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća za 2023. za zaposlene žene iznosila je 1.482 eura, a godinu ranije 1.294 eura.

Najveća neto prosječna plaća za žene bila je 1.342 eura i isplaćena je u djelatnosti Informacije i komunikacije, dok je najniža bila 774 eura u djelatnosti administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti. I najniža prosječna neto plaća isplaćena muškarcima bila je u istoj toj djelatnosti (Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti), ali u iznosu od 870 eura, što je skoro stotinu eura više od prosječne plaće žena u toj djelatnosti.

Prevladavaju među doktorima znanosti

Akademski naziv u 2024. steklo je 609 sveučilišnih specijalista, a od toga 400 žena, koje su činile 65,7 posto ukupnog broja sveučilišnih specijalista, nešto više nego godinu dana ranije. A akademski stupanj steklo je 812 doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti, među kojima u ukupnom broju prevladavaju žene kojih je 60,1 posto.

U prošloj akademskoj godini u odnosu na pretprošlu na visokim učilištima porastao je broj žena nastavnika i suradnika u nastavi za 5,8 posto, a istodobno je porastao i broj muškaraca nastavnika i suradnika u nastavi, ali za 3,7 posto.

Premalo ih u politici, u pravosuđu brojnije

U publikaciji DZS-a “Hrvatska u brojkama” uvršteni su i podaci o ovogodišnjim lokalnim izborima. Na njima je izabrano ukupno 757 čelnih osoba u općinama, gradovima i županijama, a od njih je samo 17,2 posto žena. Među županima i zamjenicima župana žena je 22,8 posto, među gradonačelnicima i njihovim zamjenicima 22,4 posto, dok je među načelnicima općina i zamjenicima načelnika općina tek 14,3 posto žena. Uspoređujući podatke s prethodnim lokalnim izborima održanima 2021. godine, udio žena tek je neznatno porastao, za nešto više od dva postotka.

No dok su u političkoj vlasti i dalje malobrojne i podzastupljene, u pravosuđu su žene znatno brojnije u odnosu na muškarce. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,2 posto, na općinskim sudovima – 75,1 posto, a na trgovačkim sudovima čak 77,9 posto. Među odvjetnicima je 55,1 posto muškaraca, a 44,9 posto žena.

Kada je riječ o položaju žena u državi i društvu, iz (n)ovih se podataka skupljenih u DZS-ovom statističkom u većini područja vide pomaci, premda neveliki.