Connect with us

Vijesti

Sanader osuđen na 8 godina zatvora, HDZ kažnjen s 3,5 milijuna kuna

Objavljeno

-

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader proglašen je u petak krivim i nepravomoćno kažnjen s osam godina zatvora za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki u aferi Fimi media. U ponovljenom suđenju krivima su proglašeni i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić, koji je osuđen na 2 godine i 10 mjeseci, te blagajnica Branka Pavošević, osuđena na jednu godinu i 4 mjeseca. Bivši glasnogovornik Sanaderove vlade i stranke Ratko Maček nije kriv i oslobađa se svih optužbi.

HDZ, u čiji se crni fond navodno slijevao dio izvučenog novca, sud je proglasio “odgovornim”, izrečena mu je novčana kazna od 3,5 milijuna kuna i mora uplatiti 10 milijuna nezakonite imovinske koristi u proračun.

Fimi media mora vratiti u proračun 11,89 milijuna kuna.

Sanaderu je po sili zakona određen istražni zatvor

Na izricanju presude rečeno je da je Sanader organizirao grupu ljudi za kriminalnu djelatnost, za nezakonito pribavljanje novca i prikrivanje toga.

HDZ je odgovoran na temelju toga što su počinili tadašnji predsjednik stranke Sanader i blagajnica Pavošević.

Sanader ni njegovi suoptuženici u petak nisu nazočni izricanju presude u ponovljenom postupku zbog izvlačenja 70-ak milijuna kuna preko marketinške agencije Fimi media, koja je tijekom desetogodišnjeg postupka postala sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.

Iako je na odsluženju druge zatvorske kazne, Sanader nije u sudnici, već na rehabilitaciji u toplicama, a mogućnost nedolaska od suda je zatražio uoči završnih govora prošloga tjedna, zbog zdravstvenog stanja, odnosno postoperativne rehabilitacije i pandemije koronavirusa.

Ponovljeno suđenje za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu koju je još 2013. donijela zagrebačka sutkinja Ivana Kršul.

I dok Uskok smatra da je i tijekom ponovljenog suđenja dokazao krivnju Sanadera, njegove bivše stranke i suoptuženika za korupciju, obrana tvrdi da dokaza o krivnji nema.

Odvjetnici HDZ-a u čijem je crnom fondu navodno završio dio ‘prljavog’ novca ustvrdili su da bi odgovornost stranke trebala biti u prekršajnoj domeni, a Sanaderova obrana ponavlja da se inkriminacija temelji isključivo na riječima bivšeg HDZ-ovog rizničara Mladena Barišića, čiji su iskazi kako tvrde “kontradiktorni, nesuglasni i nelogični”.

Uz Sanadera, HDZ, Barišića i Pavošević sudi se i bivšem glasnogovorniku Sanaderove vlade i stranke Ratku Mačeku. Nevenka Jurak, vlasnica agencije Fimi media, po kojoj je nazvana najpoznatija korupcijska afera u hrvatskoj politici, tijekom ponovljenog suđenja je preminula pa je postupak za nju obustavljen.

Na prvom suđenju Sanader je nepravomoćno kažnjen s devet godina zatvora i povrat preko 15 milijuna kuna nepripadajuće koristi, dok je HDZ trebao vratiti više od 24 milijuna kuna te platiti pet milijuna kuna kazne.

Baršić, Pavošević i Jurak su 2013. nakon priznanja osuđeni na blaže zatvorske kazne i povrat novca, a na novom su suđenju, za razliku od prvog postupka, negirali su krivnju. Maček je jedini uz Sanadera od početka odbacivao sve što mu je Uskok stavljao na teret, a na prvom je suđenju kažnjen uvjetno.

Sanader, koji od 2019. izdržava zatvorsku kaznu zbog slučaja Planinska, u međuvremenu je nepravomoćno osuđen zbog primanja mita od mađarskog MOL-a prilikom preuzimanja Ine, a 2018. za profitersku proviziju od austrijske Hypo banke. Nepravomoćno je oslobođen optužbi za prodaju jeftinije HEP-ove struje tvrtki Roberta Ježića.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu