Connect with us

Tech

BSA – ponovo problem s narodom

Objavljeno

14 godina prije

-

Jučer je na adresu domaćih redakcija stigao ekspresno sročen komentar iz BSA – interesne udruge koju sačinjavaju neki od velikih proizvođača softvera, a koja se predstavlja kao zaštitnica intelektualnog vlasništva općenito. Za razliku od njihovih uobičajenih priopćenja koja se uglavnom bave praćenjem stupnja piratstva u svijetu i kod nas, te navodnim izračunima ekonomskih gubitaka koje to uzrokuje globalnoj ekonomiji, ovo se bavi odlukom Europarlamenta da odbaci međunarodni trgovinski sporazum poznat po kratici ACTA.

Neobičan je ton i nastup ovoga priopćenja u kojem je BSA samo jedna od potpisnica, pa se tako kao pošiljatelji navode „predstavnici europske proizvodne i kreativne industrije“.

Sadržajno je to smiješno na više razina jer nam nije poznata „neproizvodna industrija“, pa čak nismo čuli niti za neku industriju koja nije kreativna, odnosno nešto ne stvara. Čini se da ovakvi pleonazmi imaju za cilj stvoriti dojam kod primatelja da su neki tamo kreativci ugroženi mišljenjem nekih koji bi kreativnost zatrli, a to rade odbijanjem jednog od najproblematičnijih međunarodnih sporazuma ikada predloženih.

Ima još zanimljivih formulacija koje kao da su namjerno složene tako da izazovu krive zaključke kod čitatelja priopćenja. Tako nam kažu da postoji „koalicija od preko 130 organizacija koje podupiru ACTA-u“. S obzirom da u Europi i svijetu postoje doslovce stotine tisuća i milijuni raznih organizacija, podatak od njih 130 koje podupiru ovaj sporazum, iako bi trebao djelovati impresivno, to ni najmanje nije. Dapače, djeluje dosta jadno.

Također, postoji samo jedna organizacija koja je zadužena za prihvaćanje takvih ugovora u EU, a to je Europarlament, a kojega, pak, sačinjavaju na izborima odabrani predstavnici europskih naroda. U priopćenju se ne navodi da li su članovi neke od tih 130 organizacija birani na bilo kakav način u skladu s općedemokratskim načelima, ali s obzirom da se radi o industrijskim interesnim udrugama – sumnjamo.

Još jedna „zgodna“ formulacija nam je zapala za oko, a ona glasi: „Dok pozdravljamo napore Parlamenta da se vidi njegovo razumijevanje za javne interese, organizacije koje predstavljaju sektore koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi pozivali su na usvajanje ACTA-e“, kaže Jeffrey P. Hardy, direktor Međunarodne trgovinske komore i njene inicijative pod naslovom Poslovni koraci obustavljanja krivotvorenja i piratstva (ICC-BASCAP).

Jeffrey Hardy, usput, živi na Floridi u SAD-u i nije državljanin niti jedne zemlje članice EU. Što se tiče podatka o „sektorima koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi“, ovo je poseban primjer izvlačenja golemih brojki iza kojih ništa ne stoji.

Naime, potpisnici ovog priopćenja ne govore u ime 120 milijuna zaposlenih. Dapače, za njih čak niti ne radi 120 milijuna ljudi. Umjesto toga, oni dolaze iz sektora u kojem radi (kažu oni) 120 milijuna zaposlenih, ali ovo priopćenje, naravno, nisu potpisale tvrtke u narečenom „sektoru“, već samo šefovi 130 udruga koje bi ovakvom formulacijom htjele sebe predstaviti kao glasnogovornike 120 milijuna ljudi.

Odbacivanje ACTA-e nije bilo neočekivano. U rijetko masovnoj globalnoj peticiji za odbacivanje sporazuma našlo se više milijuna potpisa, te su brojne međunarodne organizacije (EFF, FFII, KEI, EDR…) i poznati aktivisti s raznih područja djelovanja uporno upozoravali na nedemokratsku tajnovitu proceduru koja je prethodila donošenju sporazuma, te odredbama koje nemaju mnogo sa zaštitom intelektualnog vlasništva. Umjesto toga, ispostavilo se da imaju veze s prijetnjom osnovnim ljudskim pravima, mogu dovesti do kriminalizacije generičkih lijekova, pravni doseg sporazuma je problematičan te brojne druge zamjerke.

Usprkos gorljivoj podršci koju je sporazumu dao hrvatski predsjednik, bilo je jasno da će ovaj teško biti prihvaćen u EU, a u svibnju je Neelie Kroes, povjerenica EU za digitalna pitanja rekla da je ACTA za EU „mrtva“.

Priopćenja BSA i drugih interesnih lobističkih udruga koje posve zaobilaze demokratske institucije i standarde, a koji bi htjeli sebe predstaviti kao zastupnike interesa ljudi koji im nisu dali nikakav mandat da ih ove udruge predstavljaju, stavlja veliku sumnju na društvenu korisnost tih istih udruga.

U konkretnom slučaju BSA, prva je u fokus došla njihova davna metodologija izračuna ekonomskih gubitaka zbog piratstva, prvenstveno njihove projekcije gubitaka radnih mjesta i gubitaka BDP-a.

Za ove studije se ispostavilo da se uopće ne radi o egzaktnim ekonomskim izračunima već nagađanjima i pretpostavkama koje nemaju nikakvu realnu osnovu i za koje je čak i The Economist u članku „BSA or just BS?“ (BS ovdje stoji za bullshit, za one koji nisu shvatili) napisao da su „apsurdne“, a na ZDNetu su njihovu ekonomsku metodologiju opisali pogrešnom u toj mjeri „da bi studenta prve godine statistike dovela u velike neprilike“.

BSA je u međuvremenu zbog kritika metodologije posustala s davanjem projekcija ekonomskih gubitaka zbog piratstva, ali se brojke, iza kojih ne stoji bilo kakva realna podloga, nego su tu sada samo kao „shock-value“, ponovo izvlače na način kakav nema veze s informiranjem javnosti. Radi se o marketinškoj kampanji koja pokušava oblikovati mišljenje u skladu sa željama dijela industrije, a koje je, na žalost, posve u suprotnosti s mišljenjem ogromne većine stanovnika EU, pa čak i čitavog svijeta.

Ispada da je ponovo narod problem, a ne odredbe prijedloga zakona. Kad god se netko uhvati da tako razmišlja, treba si opaliti vritnjak da dođe sebi.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

GOOGLE IDE KORAK DALJE / “Osobna inteligencija”: AI sada „zna“ vaše navike, putovanja i stil života

Objavljeno

1 tjedan prije

-

23. siječnja 2026.

By

Pexels

Google koristi svoju tehnologiju umjetne inteligencije kako bi svojoj dominantnoj tražilici omogućio novi uvid u interese, navike, planove putovanja i fotografije korisnika s ciljem pružanja prilagođenih odgovora

Nova opcija, koja se uvela jučer, milijunima će ljudi dati mogućnost uključivanja nedavno predstavljenog alata nazvanog “Osobna inteligencija” unutar AI načina rada dostupnog na Googleovoj tražilici od prošle godine, piše AP News.

Kako funkcionira nova opcija

Ako se uključi, novi alat povezat će Googleov AI način rada s aplikacijama Gmail i Google Photos kako bi tehnologija mogla naučiti više o životu svakog korisnika i pružiti relevantnije odgovore prilagođene osobnim ukusima.

Na primjer, netko bi mogao zatražiti prijedloge za vikend putovanje i dobiti brzu preporuku temeljenu na prethodnim putovanjima i iskustvima. U AI načinu rada, tražilica bi također mogla automatski znati omiljene restorane osobe ili prepoznati preferirane stilove odijevanja pregledavanjem starih slika pohranjenih u Google Photosu.

Izjava iz Googlea i povjerenje korisnika

“Osobna inteligencija pretvara pretraživanje u iskustvo koje se čini jedinstveno vašim povezivanjem informacija iz različitih Google aplikacija”, napisao je u blogu Robby Stein, potpredsjednik u Google Searchu. Stein je također upozorio da “Osobna inteligencija” neće uvijek davati najbolje odgovore, što je nedostatak koji korisnici mogu pomoći ispraviti povratnim informacijama.

U početku će tehnologija biti ponuđena u SAD-u pretplatnicima na Google AI Pro i Ultra, kao i opcija unutar eksperimentalnog odjela Labs za sve s osobnim Google računom.

Uključivanje opcije zahtijevat će od korisnika da vjeruju Googleovoj tražilici da će zaštititi detalje o njihovim životima. Međutim, milijuni ljudi to već implicitno čine desetljećima unoseći ponekad intimne upite u tražilicu ili dijeleći osobne podatke unutar Gmaila i aplikacije Photos.

Dio šire AI strategije

Uvođenje “Osobne inteligencije” u Google pretraživanje najnoviji je znak ambicija tvrtke da svoj arsenal digitalnih usluga učini još moćnijim uz pomoć najnovijeg AI modela, Gemini 3i, koji je izašao u studenom. Ranije ovog mjeseca, Google je poduzeo prve korake prema pretvaranju Gmaila u osobnog asistenta pokretanog umjetnom inteligencijom.

Utjecaj Geminija proširit će se i na iPhone, iPad i Mac nakon što je Apple prošlog tjedna odlučio udružiti se s Googleom kako bi donio više AI alata na te proizvode. Partnerstvo će se usredotočiti na dugogodišnji napor da se Appleov često nespretni digitalni asistent, Siri, pretvori u svestranijeg pomoćnika sposobnog za razgovor.

Konkurencija i pravni status

Iako je američki savezni sudac 2024. godine Googleovu tražilicu proglasio ilegalnim monopolom, ona i dalje ostaje glavni internetski pristupnik, istovremeno se pokušavajući obraniti od konkurentskih prijetnji AI pokretanih alata za odgovore, kao što su ChatGPT i Perplexity.

Potencijalno revolucionarne promjene koje donosi umjetna inteligencija pomogle su uvjeriti suca koji je Google proglasio monopolom da odbije prijedlog američkog Ministarstva pravosuđa koji bi tvrtku prisilio na prodaju svog web preglednika Chrome kako bi se suzbile buduće zlouporabe na tržištu.

Nastavi čitati

Tech

Popis uređaja koji u 2026. postaju nesigurni za korištenje

Objavljeno

3 tjedna prije

-

13. siječnja 2026.

By

Korisnici brojnih Xiaomi pametnih telefona trebali bi pravovremeno reagirati kako bi izbjegli sigurnosne rizike. Kineski proizvođač konkretizirao je planove za 2026. godinu, prema kojima brojni modeli dostižu takozvani „End-of-Life“ status, što znači da više neće primati sigurnosna ažuriranja niti sustavne nadogradnje.

Ovi uređaji gube podršku u 2026. godini:

Pogođeni su modeli iz 2022. godine, uključujući glavnu marku Xiaomi te podbrandove Redmi i Poco:

  • Poco X5 Pro 5G: 6. veljače 2026.
  • Redmi 12C: 10. ožujka 2026.
  • Xiaomi 12 i Xiaomi 12 Pro: 17. ožujka 2026.
  • Redmi Note 12 5G: 23. ožujka 2026.
  • Redmi Note 12 Pro: 20. travnja 2026.
  • Poco F5 i Poco F5 Pro: 9. svibnja 2026.
  • Xiaomi 12 Lite: 1. srpnja 2026.
  • Xiaomi 12T i Xiaomi 12T Pro: 13. listopada 2026.
  • Poco C65: 6. studenog 2026.

Zašto je nedostatak ažuriranja problematičan?

Iako će telefoni i dalje raditi, bez sigurnosnih zakrpa novootkriveni propusti ostaju otvoreni za napadače koji ih mogu iskoristiti za instalaciju zlonamjernog softvera ili krađu podataka. Poseban problem predstavljaju aplikacije za bankarstvo, koje bi nakon nekog vremena mogle blokirati pristup uređajima bez aktualnih ažuriranja zbog sigurnosnih zahtjeva.

Xiaomi za ove uređaje nudi maksimalno četiri godine podrške, što je znatno kraće u usporedbi sa Samsungom, Googleom ili Fairphoneom, koji za svoje top modele obećavaju sedam godina ažuriranja. Od lipnja 2025. nova uredba EU o ekodizajnu propisivat će najmanje pet godina ažuriranja za nove uređaje, no modeli iz 2022. ne potpadaju pod tu regulaciju, piše Fenix Magazin.

Nastavi čitati

Tech

POSEBNO TIJEKOM BLAGDANA / FBI upozorava korisnike iPhonea i Androida: Odmah prekinite poziv ako ovo čujete!

Objavljeno

4 tjedna prije

-

2. siječnja 2026.

By

Unsplash/Ilustracija

Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete.

Korisnici iPhonea i Androida trebali bi biti posebno oprezni – FBI je izdao jasno upozorenje o telefonskim prijevarama koje se sve češće pojavljuju, osobito u blagdansko vrijeme, piše UNILAD.

Ako primite određenu vrstu poziva, savjet je jasan: odmah prekinite vezu. Nekada su telefonski pozivi bili glavni oblik komunikacije, no danas se navike mijenjaju. Istraživanja pokazuju da se pripadnici generacije Z često osjećaju nelagodno razgovarajući telefonom, posebno s nepoznatim osobama. Ipak, upravo takvi pozivi mogu predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik, jer su telefonske prijevare u stalnom porastu.

FBI upozorava da su se metode prevaranata znatno usavršile. Posebno su aktivni tijekom blagdana, kada mnogi dobivaju nove pametne telefone i manje su oprezni. Najčešći scenarij uključuje lažno predstavljanje kao tehnička podrška, banka ili financijska institucija, carinska i granična služba ili lokalna policija, prenosi City Magazine.

Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete. Nakon toga vas pokušavaju navesti da hitno prebacite novac, podijelite osobne podatke ili instalirate zlonamjerni softver na svoj uređaj.

Osjećaj hitnosti kao alat manipulacije

Klasična taktika je stvaranje panike. Prevaranti će vas uvjeravati da je vaš bankovni račun ugrožen, da vam prijeti uhićenje ili da morate odmah reagirati kako biste izbjegli ozbiljne posljedice. Upravo taj pritisak smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja.

Jednom kada se zlonamjerni softver instalira na uređaj, posljedice mogu biti ozbiljne – od krađe podataka o kreditnim karticama i internetskom bankarstvu, do pristupa fotografijama, kontaktima i privatnim porukama.

Opasnost vreba i iza QR kodova

Stručnjaci upozoravaju i na sve češće zloupotrebe QR kodova. Jedno skeniranje naizgled bezazlenog koda može omogućiti potpun pristup vašem telefonu, uključujući financijske i osobne podatke. Zato je važno skenirati isključivo QR kodove iz pouzdanih izvora.

Što savjetuje FBI?

Ako primite neželjeni poziv, a niste vi prvi kontaktirali instituciju – odmah prekinite vezu. Čak i ako se poziv čini legitimnim, FBI ističe da je vjerojatnost da je riječ o prijevari dovoljno velika da ne vrijedi riskirati. Ako sumnjate u autentičnost poziva, sami nazovite službeni broj banke, policije ili institucije s njihove službene internetske stranice – nikada ne koristite broj koji vam je dao pozivatelj.

Zaključak je jasan: nijedna legitimna institucija neće od vas telefonom tražiti novac, lozinke ili instalaciju softvera. Ako dobijete takav poziv – prekinite vezu i zaštitite svoje podatke.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu