Connect with us

Tech

Skidate li serije i filmove s interneta? Prijete vam vrlo visoke kazne

Objavljeno

-

Unatoč sve većem broju dostupnih streaming platformi za gledanje filmova i serija, neki se oslanjaju na ilegalno preuzimanje sadržaja. Iako su zakonom takve akcije zabranjene, neki ne odustaju od toga pa se i dalje bave “online piratstvom”.

Ilegalno preuzimanje filmova, serija, videoigara, glazbe i drugih sličnih sadržaja smatra se kršenjem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Zakon se krši unatoč visokim kaznama

Za prekršaje protiv autorskih i srodnih prava u Hrvatskoj predviđene su novčane kazne za pravne i fizičke osobe u iznosu od 5.000 do 50.000 kuna, a u slučaju prekršaja protiv autorskih prava u svrhu stjecanja imovinske koristi, kazne mogu iznositi i do 100.000 kuna.

Prema Zakonu, vioskim novčanim kaznama sankcionirat će se oni prekršaji koji podrazumijevaju umnožavanje, distribuiranje ili poduzimanje nekih drugih radnji radi daljnjeg distribuiranja autorskog djela bez autorskog odobrenja.

No, unatoč predviđenim novčanim kaznama, Zakon se i dalje krši, a mi smo provjerili u kojoj mjeri te tko to točno nadzire.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), za kriminalistička istraživanja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva zaduženi policijski službenici i carinski službenici.

Može li policija provjeravati IP adrese osoba za koje se sumnja da ilegalno preuzimali filmove, serije, glazbu i druge sadržaje?

Iz MUP-a su pojasnili da u slučaju kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka i protiv intelektualnog vlasništva ili nekog drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina “policija može, na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja dokaza, putem Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija od operatora javnih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju, te identifikacijske oznake uređaja”.

Tko je nadležan za provjeru?

Od MUP-a i Državnog inspektorata smo pokušali doznati i koliko je kazni vezano za ovu tematiku izrečeno prošle godine u Hrvatskoj i u kojem novčanom iznosu, no odgovorili su nam da to nije u njihovoj nadležnosti.

Isti upit poslali smo i Carinskoj upravi Ministarstva financija koja je pak nadležna “prvenstveno za provedbu carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu u RH, te nadzorom nad robom koja se nezakonito stavlja na tržište, a za koju se sumnja u moguću povredu prava intelektualnog vlasništva”.

“Carinska uprava je tako u 2021. godini, kod provedbe carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu, zabilježila provedenih 657 postupaka te privremeno zadržala do okončanja postupaka 209.000 komada proizvoda za koje se sumnjalo u moguću povredu intelektualnog vlasništva, dok je na domaćem tržištu u provedbi mjera carinskog nadzora privremeno oduzeto 22.957 komada robe, izdana 94 prekršajna naloga te podnesene 4 kaznene prijave protiv prekršitelja koji su sukladno određenim propisima kršili odredbe iz domene prava intelektualnog vlasništva. Unutar ovih navedenih otkrivenih slučajeva kod kojih se radilo o otkrivenoj sumnji u povrede prava intelektualnog vlasništva, a koji su nadležnosti otkrivanja Carinske uprave, nije bilo slučajeva koji bi bili povezani sa kršenjem autorskih i srodnih prava”, naveli su iz Carisnke uprave.

Što je s nezakonitim internetskim servisima?

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) je za N1 pojasnio da organizatori “nezakonitih internetskih servisa na kojima se nude sadržaji zaštićeni autorskim pravom ili srodnim pravima svoju nezakonitu korist ostvaruju ili prodajom tih sadržaja korisnicima na njihov zahtjev ili od prihoda od oglasa (reklama) koji se prikazuju na takvim internetskim stranicama”.

U takvim slučajevim postupa policija, a uvjet za kazneni progon je da je prijavljena osoba od ovih nezakonitih aktivnosti pribavila znatnu imovinsku korist ili prouzročila znatnu imovinsku štetu.

“Povredu propisa o zaštiti autorskog prava i srodnih prava predstavlja i preuzimanje sadržaja s nezakonitih internetskih servisa. Stoga se svakako preporučuje da se za korištenje navedenih sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima (filmova, glazbe, serija i dr.) koriste zakoniti internetski servisi, koji su sada u sve većem broju dostupni hrvatskim korisnicima i odgovarajuće prilagođeni za hrvatsko tržište”, savjetuje DZIV.

U Hrvatskoj je raste broj dostupnih legalnih streaming platformi, a DZIV navodi da se “s većom dostupnošću zakonitih servisa za preuzimanje glazbe i filmova očekuje daljnje smanjenje stope piratstva”.

Piratstvo u EU

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je 8. lipnja Izvješće o intelektualnom vlasništvu i mladima. Izvješće je pokazalo da mladi Europljani kupuju više krivotvorenih proizvoda te i dalje pristupaju piratskom sadržaju.

“Više od polovice (52%) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33%) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora”, navodi se u izvješću.

Također je zanimljiv podatak da je 21% njih, odnosno svaki peti, upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora.

Filmovi – glavna vrsta piratskog sadržaja

Njih 12% pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7% ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61%) i televizijske serije (52%), nakon čega slijedi glazba (36%), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža, pokazalo je izvješće.

Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je da se učestalost piratstva ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora. Glavni razlozi za pristupanje piratskom sadržaju jesu cijena i dostupnost, pokzalo je izvješće.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Piratstvo u Hrvatskoj

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, izvješće je pokazalo da je 31% mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je manje od utvrđenog prosjeka na razini EU-a, a njih 28% svjesno je pristupilo piratskom sadržaju.

Međutim, 56% mladih ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da radije pristupa autorskim djelima putem legalnih internetskih servisa, što je svakako ohrabrujući podatak. Ipak, u izvješću se navodi da je namjerno korištenje ilegalnih izvora u Hrvatskoj bilo iznad europskog prosjeka.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Ispitanike se također pitalo i što bi ih potaknulo da prestanu koristiti ilegalne izvore za preuzimanje sadržaja. Dok su u nekim državama (Estonija, Malta, Italija) mladi kao glavni razlog naveli dostupnost sadržaja na legalnim izvorima po pristupačnim cijenama, Hrvati su u najvećoj mjeri odgovorili da je to – kažnjavanje. Tako razmišljaju i mladi Austrijanci i Nizozemci.

 

Tech

Upozorenje za korisnike Androida: Odmah obrišite ove aplikacije da ne biste ostali bez novca

Objavljeno

-

By

unsplash

Iz trgovine Google Play uklonjeno je pet aplikacija nakon što su stručnjaci upozorili da bi mogle biti iskorištene za preuzimanje kontrole nad telefonom i napade na bankarske aplikacije. Vlasnici su upozoreni da provjere telefone.

Ako ste neku od ovih aplikacija već instalirali na svoj pametni Android telefon, možda ćete ih morati ručno izbrisati ako ste isključili Google Play Protect.

Ove aplikacije sadrže skriveni bankarski trojanac imena Anatsa koji je ciljao korisnike u nizu zemalja. Nakon što preuzmete aplikaciju na svoj telefon, haker može preuzeti kontrolu nad njim i obavljati zadatke bez vašeg znanja.

Najviše štete mogle bi vam nanijeti ako uspiju pristupiti vašim osobnim podacima i izvršiti plaćanja iz vaših bankovnih aplikacija. Smatra se da su ove aplikacije preuzete gotovo 200.000 puta prije nego što ih je Google izbacio.

The Sun je naveo pet aplikacija na koje treba pripaziti, a to su: plikacije na koje treba obratiti pažnju i koje treba izbrisati su:

Čistač telefona – File Explorer

PDF preglednik – File Explorer

PDF čitač – preglednik i uređivač

Čistač telefona: File Explorer

PDF čitač: Upravitelj datoteka

Iz Googlea za Bleeping Computer kažu da su “sve aplikacije identificirane i uklonjene s Google Playa”.

“Korisnici Androida automatski su zaštićeni od poznatih verzija ovog zlonamjernog softvera putem Google Play Protecta, koji je prema zadanim postavkama uključen na Android uređajima s Google Play uslugama”, rekla je tvrtka.

“Google Play Protect može upozoriti korisnike ili blokirati aplikacije za koje je poznato da pokazuju zlonamjerno ponašanje, čak i kada te aplikacije dolaze iz izvora izvan Playa.”

 
Nastavi čitati

Tech

Uskoro na WhatsAppu više nećete moći napraviti nešto uobičajeno

Objavljeno

-

By

Unsplash/Dimitri Karastelev

Iako za Facebook, odnosno Metu kako se sada kompanija zove, ne možemo reći da je sinonim za privatnost, činjenica je kako, barem kada je u pitanju WhatsApp, konstantno nadograđuju ovu aplikaciju s novim opcijama za bolju sigurnost i privatnost. Tijekom godina tako su predstavili nestajuće poruke, moguće je zaključati, odnosno sakriti razgovore kako se ne bi prikazivali među ostalim chatovima, rade na opciji s kojom se drugim korisnicima više ne bi prikazivali telefonski brojevi, već samo korisničko ime itd.

Kompanija radi na još jednom novitetu koji će zasigurno cijeniti svi korisnici, a omogućit će dodatni stupanj privatnosti. Riječ je o nemogućnosti snimanja zaslona, odnosno screenshota profilne fotografije. WhatsApp je još prošlog mjeseca počeo s testiranjem ove opcije, ali još nisu objavili njenu službenu dostupnost korisnicima službenih verzija iOS-a i Androida. Ipak, kako prenose na stranici Android Authority, ova je opcija već dostupna nekim korisnicima, piše Zimo.

Nije poznato ovisi li ta dostupnost o određenim tržištima, no čini se da u Hrvatskoj ova opcija još nije aktivna, barem ne velikom dijelu korisnika. Treba naglasiti kako se ova zabrana primjenjuje samo za osobne profile, ne i za profilne fotografije grupa.

Korisnicima kojima je opcija već aktivirana, prilikom pokušaja snimanja zaslona pojavit će se crni ekran iz poruku kako je screenshot onemogućen zbog restrikcija aplikacije. Korisnici kojima je WhatsApp aktivirao ovu opciju (dakle, bez njihova znanja), čini se, ne mogu je deaktivirati, odnosno ako i želite da netko napravi screenshot vaše profilne fotografije na ovoj platformi, to nećete moći dopustiti. Naravno, i to se može promijeniti s vremenom i s novim nadogradnjama WhatsAppa

S obzirom na to da trenutačno nema nikakvih službenih informacija iz WhatsAppa oko ove opcije, nije poznato kada će ona postati dostupna svim korisnicima, odnosno na svim tržištima.

Osim ove promjene, WhatsApp priprema i još jednu, puno veću promjenu o kojoj smo već pisali, a rezultat je stupanja na snagu Akta o digitalnim tržištima Europske unije. Pod pritiskom regulatora WhatsApp se mora otvoriti i komunikacijskim platformama trećih strana pa će tako korisnici na teritoriju EU-a moći direktno iz WhatsAppa komunicirati s korisnicima drugih platformi.

 
Nastavi čitati

Tech

Novo upozorenje za korisnike Androida: Širi se opasni virus, evo kako ga prepoznati

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Za korisnike Androida izdano je novo upozorenje zbog zlonamjernog softvera koji je poznat pod imenom XLoader. U pitanju je zlonamjerna datoteka ili kod koji može zaraziti telefon ili računalo.

Kako prenosi The Sun, otkriveno je da XLoader krade podatke korisnika i to na način da se pretvara kao da je Google Chrome, navode stručnjaci.

Ovaj zlonamjerni softver do sada je otkriven u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu.

Zlonamjerni softver se distribuira putem SMS poruka i to na način da korisnik dobije poruku koja sadrži skraćeni URL link. Kada se klikne na tu poveznicu, na korisnikov uređaj se instalira malware.

Nakon što korisnici daju dopuštenje zlonamjernom softveru za pristup njihovim telefonima, on može ukrasti fotografije, poruke, kontakte i IMEI brojeve.

Srećom, Android uređaji s Google Play Protectom zaštićeni su od ove vrste zlonamjernog softvera. Play Protect trebao bi biti omogućen prema zadanim postavkama, ali u slučaju da nije, možete to sami napraviti u aplikaciji Google Play.

Dodati savjeti za zaštitu

Vaš uređaj bi uvijek trebao biti ažuriran najnovijim softverom. Također biste trebali izbjegavati instaliranje aplikacija iz neslužbenih trgovina.

Nadalje, nikada ništa ne biste trebali preuzimati s čudnih ili neobičnih web mjesta ili stranica.

Svakako je poželjno na uređaj instalirati antivirusni program.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu