Connect with us

Tech

BSA – ponovo problem s narodom

Objavljeno

-

Jučer je na adresu domaćih redakcija stigao ekspresno sročen komentar iz BSA – interesne udruge koju sačinjavaju neki od velikih proizvođača softvera, a koja se predstavlja kao zaštitnica intelektualnog vlasništva općenito. Za razliku od njihovih uobičajenih priopćenja koja se uglavnom bave praćenjem stupnja piratstva u svijetu i kod nas, te navodnim izračunima ekonomskih gubitaka koje to uzrokuje globalnoj ekonomiji, ovo se bavi odlukom Europarlamenta da odbaci međunarodni trgovinski sporazum poznat po kratici ACTA.

Neobičan je ton i nastup ovoga priopćenja u kojem je BSA samo jedna od potpisnica, pa se tako kao pošiljatelji navode „predstavnici europske proizvodne i kreativne industrije“.

Sadržajno je to smiješno na više razina jer nam nije poznata „neproizvodna industrija“, pa čak nismo čuli niti za neku industriju koja nije kreativna, odnosno nešto ne stvara. Čini se da ovakvi pleonazmi imaju za cilj stvoriti dojam kod primatelja da su neki tamo kreativci ugroženi mišljenjem nekih koji bi kreativnost zatrli, a to rade odbijanjem jednog od najproblematičnijih međunarodnih sporazuma ikada predloženih.

Ima još zanimljivih formulacija koje kao da su namjerno složene tako da izazovu krive zaključke kod čitatelja priopćenja. Tako nam kažu da postoji „koalicija od preko 130 organizacija koje podupiru ACTA-u“. S obzirom da u Europi i svijetu postoje doslovce stotine tisuća i milijuni raznih organizacija, podatak od njih 130 koje podupiru ovaj sporazum, iako bi trebao djelovati impresivno, to ni najmanje nije. Dapače, djeluje dosta jadno.

Također, postoji samo jedna organizacija koja je zadužena za prihvaćanje takvih ugovora u EU, a to je Europarlament, a kojega, pak, sačinjavaju na izborima odabrani predstavnici europskih naroda. U priopćenju se ne navodi da li su članovi neke od tih 130 organizacija birani na bilo kakav način u skladu s općedemokratskim načelima, ali s obzirom da se radi o industrijskim interesnim udrugama – sumnjamo.

Još jedna „zgodna“ formulacija nam je zapala za oko, a ona glasi: „Dok pozdravljamo napore Parlamenta da se vidi njegovo razumijevanje za javne interese, organizacije koje predstavljaju sektore koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi pozivali su na usvajanje ACTA-e“, kaže Jeffrey P. Hardy, direktor Međunarodne trgovinske komore i njene inicijative pod naslovom Poslovni koraci obustavljanja krivotvorenja i piratstva (ICC-BASCAP).

Jeffrey Hardy, usput, živi na Floridi u SAD-u i nije državljanin niti jedne zemlje članice EU. Što se tiče podatka o „sektorima koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi“, ovo je poseban primjer izvlačenja golemih brojki iza kojih ništa ne stoji.

Naime, potpisnici ovog priopćenja ne govore u ime 120 milijuna zaposlenih. Dapače, za njih čak niti ne radi 120 milijuna ljudi. Umjesto toga, oni dolaze iz sektora u kojem radi (kažu oni) 120 milijuna zaposlenih, ali ovo priopćenje, naravno, nisu potpisale tvrtke u narečenom „sektoru“, već samo šefovi 130 udruga koje bi ovakvom formulacijom htjele sebe predstaviti kao glasnogovornike 120 milijuna ljudi.

Odbacivanje ACTA-e nije bilo neočekivano. U rijetko masovnoj globalnoj peticiji za odbacivanje sporazuma našlo se više milijuna potpisa, te su brojne međunarodne organizacije (EFF, FFII, KEI, EDR…) i poznati aktivisti s raznih područja djelovanja uporno upozoravali na nedemokratsku tajnovitu proceduru koja je prethodila donošenju sporazuma, te odredbama koje nemaju mnogo sa zaštitom intelektualnog vlasništva. Umjesto toga, ispostavilo se da imaju veze s prijetnjom osnovnim ljudskim pravima, mogu dovesti do kriminalizacije generičkih lijekova, pravni doseg sporazuma je problematičan te brojne druge zamjerke.

Usprkos gorljivoj podršci koju je sporazumu dao hrvatski predsjednik, bilo je jasno da će ovaj teško biti prihvaćen u EU, a u svibnju je Neelie Kroes, povjerenica EU za digitalna pitanja rekla da je ACTA za EU „mrtva“.

Priopćenja BSA i drugih interesnih lobističkih udruga koje posve zaobilaze demokratske institucije i standarde, a koji bi htjeli sebe predstaviti kao zastupnike interesa ljudi koji im nisu dali nikakav mandat da ih ove udruge predstavljaju, stavlja veliku sumnju na društvenu korisnost tih istih udruga.

U konkretnom slučaju BSA, prva je u fokus došla njihova davna metodologija izračuna ekonomskih gubitaka zbog piratstva, prvenstveno njihove projekcije gubitaka radnih mjesta i gubitaka BDP-a.

Za ove studije se ispostavilo da se uopće ne radi o egzaktnim ekonomskim izračunima već nagađanjima i pretpostavkama koje nemaju nikakvu realnu osnovu i za koje je čak i The Economist u članku „BSA or just BS?“ (BS ovdje stoji za bullshit, za one koji nisu shvatili) napisao da su „apsurdne“, a na ZDNetu su njihovu ekonomsku metodologiju opisali pogrešnom u toj mjeri „da bi studenta prve godine statistike dovela u velike neprilike“.

BSA je u međuvremenu zbog kritika metodologije posustala s davanjem projekcija ekonomskih gubitaka zbog piratstva, ali se brojke, iza kojih ne stoji bilo kakva realna podloga, nego su tu sada samo kao „shock-value“, ponovo izvlače na način kakav nema veze s informiranjem javnosti. Radi se o marketinškoj kampanji koja pokušava oblikovati mišljenje u skladu sa željama dijela industrije, a koje je, na žalost, posve u suprotnosti s mišljenjem ogromne većine stanovnika EU, pa čak i čitavog svijeta.

Ispada da je ponovo narod problem, a ne odredbe prijedloga zakona. Kad god se netko uhvati da tako razmišlja, treba si opaliti vritnjak da dođe sebi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Koristite Gmail, Yahoo i Microsoft? Stiglo ozbiljno upozorenje, napadi su jako sofisticirani

Objavljeno

-

By

Unsplash/Solen Feyissa

Korisnicima maila stiglo je novo upozorenje zbog novog opasnog phishing napada pomoću kojeg napadači kradu podatke za prijavu i pristupaju računima.

Napad “zaobilazi dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) putem otmice sesije i presretanja vjerodajnica u stvarnom vremenu”, navode istraživači SlashNexta, koji su otkrili prijevaru, a prenosi The Sun.

Prevaranti najprije pošalju poveznicu korisnicima e-pošte, koja zarazi njihov uređaj čim kliknu na nju. Ova poveznica potom preusmjerava korisnike na zlonamjerni poslužitelj koji se prikazuje kao lažna stranica za prijavu.

Ta lažna stranica “zrcali” pravu stranicu za prijavu, što znači da može biti prilično teško prepoznati da je u pitanju prevara, a situaciju dodatno komplicira činjenica da nema sigurnosnih upozorenja. Upravo zbog toga brojni korisnici vjeruju da su legitimnoj stranici.

Korisnici potom unose svoje podatke za prijavu na lažnu stranicu, dajući tako prevarantima pristup svojim računima. Nova phishing kampanja, poznata kao Astaroth, ističe se “ne samo presretanjem vjerodajnica za prijavu, već i brzim hvatanjem 2FA autentifikacijskih tokena i kolačića dok se generiraju”, dodaju istraživači.

To omogućuje napadačima da zaobiđu zaštitu dvofaktorske autentifikacije “iznimnom brzinom i preciznošću”. Dakle, čak i ako vam se pošalje SMS kod za pristup vašem računu e-pošte, napadači ga mogu presresti.

SlashNext u svom izvješću ističe da je Astaroth posebno sofisticiran. Dodaju da su na meti legitimni servisi za autentifikaciju kao što su Gmail, Yahoo i Microsoft. “Astaroth značajno podiže ljestvicu, čineći konvencionalne metode krađe identiteta i njihove inherentne sigurnosne mjere uglavnom neučinkovitima.”

 
Nastavi čitati

Tech

WhatsApp najavio veliku promjenu: Evo kakvu mogućnost sada imaju korisnici

Objavljeno

-

By

WhatsApp je najavio svoju najveću promjenu dizajna do sada. Kako je WhatsApp objavio u svom blog postu, korisnici sada imaju mogućnost personalizirati boje tzv. chat mjehurića i pozadine svojih razgovora.

Nova funkcija pod nazivom “Chat dizajni” omogućuje korisnicima da odaberu više od 20 različitih boja za svoje chat mjehuriće, uz dodatnih 30 novih opcija za pozadine. Tvrtka navodi da je ova promjena rezultat brojnih zahtjeva korisnika.

Ažuriranje donosi više mogućnosti prilagodbe: korisnici mogu birati unaprijed definirane dizajne koji uključuju i pozadinu i chat mjehuriće, ili kreirati vlastite kombinacije boja. Također, postoji mogućnost postavljanja osobnih fotografija kao pozadine. Odabrani dizajni vidljivi su samo korisniku koji ih je postavio – sugovornici i dalje vide svoju vlastitu verziju, prenosi Fenix Magazin. 

Postavke za sve chatove ili pojedinačno

Postavke se mogu primijeniti globalno za sve chatove ili pojedinačno za pojedine razgovore. Također, moguće je promijeniti dizajn kanala.

Pristup novim funkcijama razlikuje se ovisno o operativnom sustavu: korisnici iOS uređaja mogu prilagoditi izgled chatova pritiskom na ime chata, dok korisnici Android uređaja to mogu učiniti putem izbornika s tri točke. Postavke za standardni dizajn chata nalaze se u odjeljku “Postavke” i “Chatovi” na oba operativna sustava.

Nove funkcije dostupne su globalno za korisnike Android i iOS uređaja, a ažuriranje će se postupno širiti. WhatsApp navodi da bi potpuna distribucija mogla potrajati nekoliko tjedana.

 
Nastavi čitati

Tech

Istraživanje: Ako se koristi na krivi način, AI nas čini lijenima i glupljima

Objavljeno

-

Korisnici umjetne inteligencije (AI) koji na poslu prepuštaju botovima da misle umjesto njih biraju lakši put koji je štetan za njihov um, pokazalo je novo istraživanje.

Istraživanje na 300 radnika Microsofta, tvorca AI sustava Copilot, pokazalo je “samoprijavljeno smanjenje kognitivnih napora” kod mnogih korisnika koji na poslu koriste umjetnu inteligenciju na više od 900 načina, piše agencija dpa.

“Veće povjerenje u AI povezano sa smanjenjem kritičkog razmišljanja”
Ako se koriste “na krivi način, tehnologije rezultiraju smanjenjem kognitivnih sposobnosti koje bi se trebale čuvati”, upozorili su znanstvenici u radu koji će biti predstavljen krajem travnja i početkom svibnja na skupu o računalstvu i ljudskom faktoru u japanskoj Yokohami. “Veće povjerenje u AI povezano je sa smanjenjem kritičkog razmišljanja, a veće samopouzdanje sa snažnijim kritičkim razmišljanjem”, tvrdi tim sastavljen od znanstvenika sa sveučilišta Carnegie Mellon.

Drugim riječima, korištenje AI-ja moglo bi rezultirati time da će ljudima preostati svakodnevni jednostavni zadaci poput provjera često nepredvidivog djelovanja botova, umjesto kognitivno težih zadataka stvaranja strategija i rješavanja problema, sugerira istraživanje.

“Generativna umjetna inteligencija preusmjerava kritičko razmišljanje prema potvrđivanju informacija, integraciji odgovora i upravljanja zadacima”, objavio je tim Microsoft-CMU-a nakon procjene odgovora svojih zaposlenika koji su se koristili botovima poput ChatGPT-a za zadatke poput pisanja e-mailova ili revizije rada svojih kolega.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu