Connect with us

Tech

BSA – ponovo problem s narodom

Objavljeno

-

Jučer je na adresu domaćih redakcija stigao ekspresno sročen komentar iz BSA – interesne udruge koju sačinjavaju neki od velikih proizvođača softvera, a koja se predstavlja kao zaštitnica intelektualnog vlasništva općenito. Za razliku od njihovih uobičajenih priopćenja koja se uglavnom bave praćenjem stupnja piratstva u svijetu i kod nas, te navodnim izračunima ekonomskih gubitaka koje to uzrokuje globalnoj ekonomiji, ovo se bavi odlukom Europarlamenta da odbaci međunarodni trgovinski sporazum poznat po kratici ACTA.

Neobičan je ton i nastup ovoga priopćenja u kojem je BSA samo jedna od potpisnica, pa se tako kao pošiljatelji navode „predstavnici europske proizvodne i kreativne industrije“.

Sadržajno je to smiješno na više razina jer nam nije poznata „neproizvodna industrija“, pa čak nismo čuli niti za neku industriju koja nije kreativna, odnosno nešto ne stvara. Čini se da ovakvi pleonazmi imaju za cilj stvoriti dojam kod primatelja da su neki tamo kreativci ugroženi mišljenjem nekih koji bi kreativnost zatrli, a to rade odbijanjem jednog od najproblematičnijih međunarodnih sporazuma ikada predloženih.

Ima još zanimljivih formulacija koje kao da su namjerno složene tako da izazovu krive zaključke kod čitatelja priopćenja. Tako nam kažu da postoji „koalicija od preko 130 organizacija koje podupiru ACTA-u“. S obzirom da u Europi i svijetu postoje doslovce stotine tisuća i milijuni raznih organizacija, podatak od njih 130 koje podupiru ovaj sporazum, iako bi trebao djelovati impresivno, to ni najmanje nije. Dapače, djeluje dosta jadno.

Također, postoji samo jedna organizacija koja je zadužena za prihvaćanje takvih ugovora u EU, a to je Europarlament, a kojega, pak, sačinjavaju na izborima odabrani predstavnici europskih naroda. U priopćenju se ne navodi da li su članovi neke od tih 130 organizacija birani na bilo kakav način u skladu s općedemokratskim načelima, ali s obzirom da se radi o industrijskim interesnim udrugama – sumnjamo.

Još jedna „zgodna“ formulacija nam je zapala za oko, a ona glasi: „Dok pozdravljamo napore Parlamenta da se vidi njegovo razumijevanje za javne interese, organizacije koje predstavljaju sektore koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi pozivali su na usvajanje ACTA-e“, kaže Jeffrey P. Hardy, direktor Međunarodne trgovinske komore i njene inicijative pod naslovom Poslovni koraci obustavljanja krivotvorenja i piratstva (ICC-BASCAP).

Jeffrey Hardy, usput, živi na Floridi u SAD-u i nije državljanin niti jedne zemlje članice EU. Što se tiče podatka o „sektorima koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi“, ovo je poseban primjer izvlačenja golemih brojki iza kojih ništa ne stoji.

Naime, potpisnici ovog priopćenja ne govore u ime 120 milijuna zaposlenih. Dapače, za njih čak niti ne radi 120 milijuna ljudi. Umjesto toga, oni dolaze iz sektora u kojem radi (kažu oni) 120 milijuna zaposlenih, ali ovo priopćenje, naravno, nisu potpisale tvrtke u narečenom „sektoru“, već samo šefovi 130 udruga koje bi ovakvom formulacijom htjele sebe predstaviti kao glasnogovornike 120 milijuna ljudi.

Odbacivanje ACTA-e nije bilo neočekivano. U rijetko masovnoj globalnoj peticiji za odbacivanje sporazuma našlo se više milijuna potpisa, te su brojne međunarodne organizacije (EFF, FFII, KEI, EDR…) i poznati aktivisti s raznih područja djelovanja uporno upozoravali na nedemokratsku tajnovitu proceduru koja je prethodila donošenju sporazuma, te odredbama koje nemaju mnogo sa zaštitom intelektualnog vlasništva. Umjesto toga, ispostavilo se da imaju veze s prijetnjom osnovnim ljudskim pravima, mogu dovesti do kriminalizacije generičkih lijekova, pravni doseg sporazuma je problematičan te brojne druge zamjerke.

Usprkos gorljivoj podršci koju je sporazumu dao hrvatski predsjednik, bilo je jasno da će ovaj teško biti prihvaćen u EU, a u svibnju je Neelie Kroes, povjerenica EU za digitalna pitanja rekla da je ACTA za EU „mrtva“.

Priopćenja BSA i drugih interesnih lobističkih udruga koje posve zaobilaze demokratske institucije i standarde, a koji bi htjeli sebe predstaviti kao zastupnike interesa ljudi koji im nisu dali nikakav mandat da ih ove udruge predstavljaju, stavlja veliku sumnju na društvenu korisnost tih istih udruga.

U konkretnom slučaju BSA, prva je u fokus došla njihova davna metodologija izračuna ekonomskih gubitaka zbog piratstva, prvenstveno njihove projekcije gubitaka radnih mjesta i gubitaka BDP-a.

Za ove studije se ispostavilo da se uopće ne radi o egzaktnim ekonomskim izračunima već nagađanjima i pretpostavkama koje nemaju nikakvu realnu osnovu i za koje je čak i The Economist u članku „BSA or just BS?“ (BS ovdje stoji za bullshit, za one koji nisu shvatili) napisao da su „apsurdne“, a na ZDNetu su njihovu ekonomsku metodologiju opisali pogrešnom u toj mjeri „da bi studenta prve godine statistike dovela u velike neprilike“.

BSA je u međuvremenu zbog kritika metodologije posustala s davanjem projekcija ekonomskih gubitaka zbog piratstva, ali se brojke, iza kojih ne stoji bilo kakva realna podloga, nego su tu sada samo kao „shock-value“, ponovo izvlače na način kakav nema veze s informiranjem javnosti. Radi se o marketinškoj kampanji koja pokušava oblikovati mišljenje u skladu sa željama dijela industrije, a koje je, na žalost, posve u suprotnosti s mišljenjem ogromne većine stanovnika EU, pa čak i čitavog svijeta.

Ispada da je ponovo narod problem, a ne odredbe prijedloga zakona. Kad god se netko uhvati da tako razmišlja, treba si opaliti vritnjak da dođe sebi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Kako nas varaju? Skoro pola internetskih trgovina koristi manipulativne tehnike

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Gotovo 40 posto internetskih trgovina koristi manipulativne tehnike kako bi naveli potrošače na odluke koje nisu u njihovu najboljem interesu, pokazuje istraživanje koja je provela Komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača iz 23 države članice te Norveške i Islanda.

“Naše je istraživanje pokazalo da se gotovo 40 posto internetskih trgovina oslanja na razne manipulacije kako bi prevarilo potrošače ili iskoristilo njihove slabe točke. Taj je pristup očito protivan zaštiti potrošača i nekorektan”, izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.

Reynders dodaje da države članice imaju pouzdane alate kojima se takvi problemi mogu rješavati te ih poziva da nacionalna tijela iskoriste svoje ovlasti i poduzmu radnje protiv takve prakse.

Istraživanje je obuhvatilo 399 internetskih trgovina u kojima se nude raznoliki proizvodi, od tekstila do elektronike. Posebna je pozornost posvećena takozvanim “obmanjujućim obrascima”.

Riječ je o tri vrste manipulativnih tehnika kojima se potrošače navodi na donošenje odluka koje možda nisu u njihovu najboljem interesu. To su lažna odbrojavanja koja impliciraju da postoji rok za kupovinu nekih proizvoda. Ta je praksa zabilježena kod 42 internetske trgovine.

Druga manipulativna tehnika, utvrđena u 54 internetske trgovine, sastoji se u usmjeravanju potrošače prema nekim odlukama – od pretplata do skupljih proizvoda ili skuplje dostave – pri čemu se služe tehnikama kao što su vizualni dizajn i odabir fraza.

I treća manipulativna tehnika, zabilježena u 70 internetskih trgovina, jest potpuno ili djelomično skrivanje važnih informacija poput troškova dostave, sastava proizvoda i postojanja jeftinijih odabira. U 23 trgovine informacije su skrivene kako bi se navelo potrošače da pristanu na pretplatu.

Istraživanje je obuhvatilo i 102 aplikacije pregledanih internetskih trgovina. U 27 aplikacija pronađen je barem jedan obmanjujući obrazac.

Komisija navodi da će nacionalna tijela država članica kontaktirati trgovce kod kojih su otkrivene manipulativne prakse i zatražiti od njih da uklone probleme na svojim internetskim stranicama. Prema potrebi poduzet će dodatne mjere u skladu s nacionalnim postupcima.

 
Nastavi čitati

Tech

Pogledajte što Hrvati najčešće rade na mobitelima

Objavljeno

-

By

Hrvatski građani od usluga elektroničkih komunikacija u 2022. najviše su koristili govornu uslugu u mobilnim mrežama, njih 98 posto, a njih 82 posto uslugu pristupa internetu, na kojemu je njih više od 80 posto svakodnevno zbog društvenih mreža i čitanja novosti, pokazalo je novo istraživanje HAKOM-a.

To redovno godišnje istraživanje HAKOM-a, provedeno u studenom i prosincu 2022. na uzorku od tisuću osoba od 18 do 55 godina, od kojih je 73 posto zaposleno te 30 posto u kućanstvima s mjesečnim primanjima od 10 do 15 tisuća kuna, predstavili su novinarima u četvrtak predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta te koordinator za komunikacije Ivo Majerski.

“Kao i u 2021., najčešće korištena telekomunikacijska usluga je govorna usluga u pokretnoj mreži te usluga pristupa internetu, kojeg većina ili 89 posto koristi u sklopu paketa, i s time je zadovoljna” kazao je Majerski.

Korištenje IPTV usluge stagnira, slično kao lani koristi je 52 posto ispitanih, što je Obuljen komentirao mogućnostima koje daje dobar širokopojasni priključak internetu, s kojim se može online sadržaj pratiti u istoj kvaliteti kao i na IPTV-u.

Od uređaja koje koriste, 96 posto ispitanih ima pametne telefone, 87 posto laptop, 46 posto stolno računalo, 45 posto tablet, a nešto više njih nego lani 24 posto (naspram 22 posto) koristi digitalni TV.

Kod razloga za korištenje interneta, osim društvenih mreža i čitanja novosti, među prvih pet su još i chat aplikacije, navigacija i javni servisi, sve po 75 posto, dok je čitanje dnevnih novosti palo sa 85 posto iz 2021. na 81 posto njih u 2022. Ostalo je slično godini prije, iako se u segmentu igara na sreću i kladionica na internetu vidi mali porast u odnosu na 2021., sa 19 na 22 posto.

Iako je blago smanjeno zanimanje, sa 47 na 46 posto, još toliko ispitanih poželjnim drži rad i obrazovanje na daljinu (putem interneta), što su predstavnici HAKOM-a komentirali dijelom jenjavanjem pandemije, a dijelom i određenim željama da dio radnog vremena ipak bude izvan radnog mjesta.

Oko 40 posto ispitanih u vezi brzina interneta reklo je da su spremni platiti za veće brzine interneta nego što imaju, ali i njih 25 posto da nema potrebe za time, dok 33 posto želi veće brzine, ali ne to i više platiti.

Od poteškoća ili problema u korištenju, oko 60 posto ih je najgorim navelo prekid usluge pristupa internetu, a 68 posto je navelo da je lani kontaktiralo korisničke službe operatora više puta i da su u pravilu komunikacijom bili zadovoljni. Pri odabiru operatora pak najbitnija im je brzina interneta i cijena paketa, a trećina ih do sada nikada nije mijenjala operatora, dok oni koji jesu, to su činili zbog niže cijene kod drugog.

Ipak, četvrtina ispitanih bi trenutnog operatera promijenila ako bi povećali cijene za 10 posto, dok bi istodobno zbog 10 posto niže cijene kod drugog prešlo njih tek 15 posto, ali ako je cijena niža do 20 posto bilo bi takvih 39 posto.

Moguća odgoda povećanja cijena zbog indeksacije

Upravo oko cijena usluga, a zbog nedavne najave telekoma da će možda podići cijene uz tzv. indeksnu klauzulu zbog inflacije, za što je pozitivno mišljenje HAKOM kao regulator već dao, Obuljen je kazao da postoji novi ‘moment’ i “mogućnost odgode” tog povećanja.

Objasnio je da su telekomi sada od HAKOM-a tražili novo mišljenje oko primjene tog povećanja, a HAKOM će se o tome očitovati početkom veljače.

Tri najveća telekoma izmijenila su već opće uvjete te uvela indeksnu klauzulu prema kojoj se cijene mogu jednom godišnje povećati za najviše koliko je stopa infacije, te su o tome izvijestili korisnike, dajući im 90 dana da odluče hoće li raskinuti ugovore zbog toga bez naknade za raskid. Također su obavijestili da će kada i ako odluče zbog inflacije podići cijene, o tome 30 dana ranije izvijestiti korisnike, kako bi oni opet imali rok za raskid ugovora bez naknade, ako tako odluče.

Novi moment je nastupio prošlog tjedna kada su iz Vlade poručili da telekomi neće dizati cijene i da se s njima razgovara te je potom HAKOM dobio upite od telekoma.

“Ako žele mijenjati rok od 90 dana ili bilo što drugo, moraju HAKOM-u i korisnicima ponovo dostaviti na uvid izmjene općih uvjeta. To još ne znamo, jesu li mijenjali ili ne, ali ako u uvjetima ostane indeksna klauzula, onda cijene po toj osnovi mogu povećati bilo kada ove godine. Tu onda ostaje pitanje kada bi korisnici mogli otkazivati ugovore i hoće li za to plaćati naknadu ili ne. To sve još razmatramo, ali u svemu je HAKOM-u važno i da rješenje bude što bolje za korisnike”, poručio je Obuljen.

 
Nastavi čitati

Tech

Koronavirus ubrzao uvođenje 5G mreže

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Z z

U svijetu je više od milijarde ljudi povezano internetskom 5G mrežom, a njezino uvođenje u kućanstva i kompanije ubrzala je pandemija koronavirusa, rekao je dužnosnik Međunarodne telekomunikacijske agencije (ITU).

“Covid je imao pozitivan učinak na usvajanje informatičke tehnologije. To je paradoksalna situacija, ali je tako”, rekao je Jaroslaw Ponder, voditelj ureda ITU-a za Europu, u razgovoru za Hinu.

“Ljudi su bili prisiljeni ostajati doma i raditi na daljinu te pohađati škole na daljinu pa su unaprijedili uređaje kojima bi bili u kontaktu s drugima. Nisu uvedene samo nove tehnologije nego i radne metodologije koje su u prošlosti ljudi i kompanije teško prihvaćali” dodao je.

Međunarodna telekomunikacijske unija (ITU) je specijalizirana agencija UN-a za suradnju u području telekomunikacija sa sjedištem u Ženevi. Hrvatska je članica od 1992.

Koronavirus se proširio svijetom u veljači 2020., a od tada je sve više korisnika 5G mreže koja omogućava značajno brži pristup internetu, puno veći broj povezanih uređaja te pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem u odnosu na prethodnu 4G mrežu.

“Živimo u uzbudljivim vremenima 5G mreže. Gotovo 100 zemalja ima 5G u fazi testiranja ili korištenja pa je postala univerzalna tehnologija”, rekao je Ponder čiji odjel za Europu pokriva 46 zemalja.

Europski prioritet

Operatori u Hrvatskoj su prvu komercijalnu 5G uslugu pustili u rad u listopadu 2020. godine.

“Uvođenje ove tehnologije nije samo bitno da budemo brži na internetu, da kao krajnji korisnici što brže dođemo do informacija, nego da njome razvijemo nove aplikacije koje će unaprijediti usluge u brojnim sektorima”, napomenuo je Ponder.

Primjena 5G tehnologije sve je prisutnija u zdravstvu, poljoprivredi i prometu.

Ponder, Poljak koji je na raznim pozicijama unutar ITU-a od 2004. godine, uvjeren je da će se 5G tehnologija početi primjenjivati i u brojnim drugim sektorima.

“Europska unija je identificirala 5G mrežu kao prioritet. No ta tehnologija se brzo širi i diljem svijeta. Krajem 2022. godine bilo je oko milijardu ljudi povezanih njome”, izjavio je.

Ponder je dodao da je vidljivo širenje ove mreže u Hrvatskoj te zemljama “zapadnog Balkana”.

“Uvođenje ovisi o nacionalnoj dinamici i prekograničnoj koordinaciji. Vidimo da se širi davanje licenci u toj regiji, doduše različitom dinamikom. Privatne kompanije su motivirane jer vide priliku za ostvarivanje dodatnih prihoda”, rekao je Ponder.

Kaže kako općenito postoji veliki prostor za širenje 5G mreže jer je mnogo korisnika koji “još uvijek ne vide potencijal njezina korištenja”.

“Vlade bi trebale poticati ulagače da investiraju u tu mrežu”, rekao je Ponder.

6G

Na tržištu se već puno govori i o 6G mreži koja bi prema procjenama ljudi uključenih u njezin razvoj mogla zaživjeti oko 2030. godine.

Ponder je odbio prognozirati vrijeme uvođenja napomenuvši da “još traju rasprave” o tome.

“6G je novi način konzumiranja digitalnog sadržaja. Ta mreža će biti sigurnija za korištenje, brža od 5G. Sve ono o čemu smo sanjali postat će stvarnost”, naglasio je Ponder.

“No još je dug put jer smo u fazi ispitivanja prvih implementacija. Sada se stoga moramo fokusirati na širenje 5G mreže”, zaključio je.

Tijekom 1990-ih godina koristila se 2G mreža koja je omogućavala prijenos govora uz slanje kratkih tekstualnih poruka. Početkom 2000-ih razvijena je 3G mreža koja je donijela prve mogućnosti ozbiljnijeg pristupa internetu dok je 4G mreža nakon 2010. godine ponudila još brži pristup internetu, uključujući prijenos zahtjevnijeg sadržaja poput video snimki velike razlučivosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu