Hrvatska
Liječnica upozorava: Ovo su tri ključna problema u zdravstvu
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), Nataša Ban Toskić, gostovala je u Novom danu kod Tihomira Ladišića, gdje je govorila o problemu s nedostatkom liječnika.
Ban Toskić navodi kako konkretnog plana i ideje nema. “Mi smo pristupili svim radnim sastancima i imali smo puno prijedloga no unatoč obećanjima do danas se nije dogodilo ništa, niti smo dobili plan što učiniti da se situacija makne s mrtve točke”, rekla je.
Tri problema
“Postoje tri problema. Ogromno administrativno opterećenje koje je iz dana u dan sve veće, potom velika kriza financiranja primarne zdravstvene zaštite, a posebice obiteljske medicine u koju se ulaže samo 2,5 posto zdravstvenog proračuna. Treći, najveći problem, je kao posljedica ovog dvoje, je veliki manjak liječnika s negativnim trendom. U idućih pet godina gotovo pola stanovnika u Hrvatskoj ostat će bez svog obiteljskog liječnika”, dodala je.
Navodi da se ponavlja stari način na koji se komunicira s liječnicima, a to je da sve doznaju iz medija. “To je nekorektno, da se izlazi u medije s nekim kvazi-idejama, a bez konzultacija s udrugama. Možda se novi plan pokaže uspješnim, no mi ga vidimo kao recikliranje starih ideja”, napomenula je.
“Najvjerojatnije žele nedostatak liječnika pokrpati na brzinu s netom diplomiranim liječnicima. To nije ništa novo, već od početka pandemije mladi liječnici mogu se odlučiti žele li raditi samostalno ili pod nadzorom mentora, ili žele odmah dobiti specijalizaciju. Ovo je isto, osim što ti mladi liječnici neće imati uz sebe mentora nego će imati nekoga starijeg kolegu kojeg će moći pitati za savjet”, otkrila je Ban Toksić.
Vatrogasna mjera
“To nije rješenje nego vatrogasna mjera jer ovdje trebaju raditi iskusni liječnici koji imaju specijalizaciju obiteljske medicine. I trebaju raditi stalni liječnici, a ne da se mijenjaju po potrebi”, dodala je.
Tvrdi da se interes mladih liječnika da rade u obiteljskim ordinacijama vidi iz iskustva. “Imamo 280 ordinacija gdje rade liječnici stariji od 65 godina. Nitko od mladih se ne javlja na natječaj, čak ni u velikim gradovima. Dok se u KB Dubrava na 6 specijalizacija javilo 60 kandidata”, rekla je.
“Specijalizacije se ne raspisuju, a fakultet dugo traje te mladi žele čim prije na specijalizaciju. U obiteljskoj medicini vide samo posao i administrativno opterećenje, kao i kontinuirane kazne i ljutnje pacijenta zbog cijelog sustava. To mlade ljude odbija”, navela je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




