Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), Nataša Ban Toskić, gostovala je u Novom danu kod Tihomira Ladišića, gdje je govorila o problemu s nedostatkom liječnika.

Ban Toskić navodi kako konkretnog plana i ideje nema. “Mi smo pristupili svim radnim sastancima i imali smo puno prijedloga no unatoč obećanjima do danas se nije dogodilo ništa, niti smo dobili plan što učiniti da se situacija makne s mrtve točke”, rekla je.

Tri problema

“Postoje tri problema. Ogromno administrativno opterećenje koje je iz dana u dan sve veće, potom velika kriza financiranja primarne zdravstvene zaštite, a posebice obiteljske medicine u koju se ulaže samo 2,5 posto zdravstvenog proračuna. Treći, najveći problem, je kao posljedica ovog dvoje, je veliki manjak liječnika s negativnim trendom. U idućih pet godina gotovo pola stanovnika u Hrvatskoj ostat će bez svog obiteljskog liječnika”, dodala je.

Navodi da se ponavlja stari način na koji se komunicira s liječnicima, a to je da sve doznaju iz medija. “To je nekorektno, da se izlazi u medije s nekim kvazi-idejama, a bez konzultacija s udrugama. Možda se novi plan pokaže uspješnim, no mi ga vidimo kao recikliranje starih ideja”, napomenula je.

“Najvjerojatnije žele nedostatak liječnika pokrpati na brzinu s netom diplomiranim liječnicima. To nije ništa novo, već od početka pandemije mladi liječnici mogu se odlučiti žele li raditi samostalno ili pod nadzorom mentora, ili žele odmah dobiti specijalizaciju. Ovo je isto, osim što ti mladi liječnici neće imati uz sebe mentora nego će imati nekoga starijeg kolegu kojeg će moći pitati za savjet”, otkrila je Ban Toksić.

Vatrogasna mjera

“To nije rješenje nego vatrogasna mjera jer ovdje trebaju raditi iskusni liječnici koji imaju specijalizaciju obiteljske medicine. I trebaju raditi stalni liječnici, a ne da se mijenjaju po potrebi”, dodala je.

Tvrdi da se interes mladih liječnika da rade u obiteljskim ordinacijama vidi iz iskustva. “Imamo 280 ordinacija gdje rade liječnici stariji od 65 godina. Nitko od mladih se ne javlja na natječaj, čak ni u velikim gradovima. Dok se u KB Dubrava na 6 specijalizacija javilo 60 kandidata”, rekla je.

“Specijalizacije se ne raspisuju, a fakultet dugo traje te mladi žele čim prije na specijalizaciju. U obiteljskoj medicini vide samo posao i administrativno opterećenje, kao i kontinuirane kazne i ljutnje pacijenta zbog cijelog sustava. To mlade ljude odbija”, navela je.