Connect with us

Nekategorizirano

"Zbog globalnog zatopljenja moguća migracija ovakvih vrsta u Jadransko more"

Objavljeno

-


Jučer su trojica umirovljenika iz mjesta Zapuntela na otoku Molatu u mreže ulovili kitopsinu dugu deset metara. Sličan slučaj dogodio se u istom ovom akvatoriju prije trideset godina.  Janko Kačanić (65) iz mjesta Brgulje na otoku Molatu ulovio je 1981. godine kitopsinu veliku 5,50 metara i tešku 550 kilograma. Iako je prošlo točno trideset godina šjor Janko tada tridesetijednogodišnjak se i danas sjeća trenutka kada je ugledao morsku neman.
– Kada sam ga vukao do porta kisik mu je prolazio kroz škrge i riba je oživjela. To je onda bila prava borba za izvući ga vani. Onda je on počeo vući mene, a ne ja njega. Jedva sam ga uz pomoć još jednog čovjeka izvukao na kraj, priča nam šjor Janko Kačanić koji u Brguljama ima poznati restoran Janko.
– Takve ribe, čitao sam u kuharici, jedu Nijemci dimljene i sušene. Puno teretnih brodova prolazi ovim krajem, pa oni dođu u naše more prateći njih. Tu nađu odgovarajuću hranu, ali je ovo malo more za njih, ispričao nam je šjor Janko.
Često pojavljivanje ovih velikih morskih nemani u zadarskom akvatoriju komentirao je za ZNET Portal i Lav Bavčević, poznati zadarski biolog  koji kaže kako je kitopsina  vrlo rijetka vrsta za ova područja.

– Pjegava je i ima tupu glavu, lako ju je prepoznati. Recimo psina golema je viđena prije nekoliko godina u Kalima. Ona je već vrsta koja se dosada i lovila i mnogo više sliči na goleme pse od kitopsine ali obe vrste su bezopasne. I jedna i druga filtriraju more i hrane se planktonima tako da mogu sa sigurnošću reći da pojavljivanje takvih vrsta nema veze sa pomorskim prometom. Šteta je što je ova kitopsina ulovljena kod Molata vraćena u more ako je već uginula, bilo bi bolje da ju se prepariralo da se znanstveno utvrdi što joj je, možda je bila bolesna, tko zna, ističe biolog Bavčević ističući kako misli da se neće narednih godina pojavljivati više psina.
– Čak bih rekao da ih je prije bilo i više, jer je riječka luka više radila nego sada, a i više otpada i hrane se bacalo u more, danas je to ipak rigoroznije. Prije bih rekao da će globalno zatopljenje utjecati na pomicanje pomorskih vrsta jer promet neće baš nešto znatno porasti, kaže Bavčević prisjećajući se jednog slučaja pojavljivanja kita kraj Paga.
– Prije nešto više od deset godina je u Paškom kanalu viđen kit perajar (lat. Balaenoptera physalus) koji je najsličniji plavom kitu i može narasti i do 20 metara. Za takvu vrstu je recimo poznato da živi u Mediteranu. Kao i već spomenute psine, hrani se sitnom ribom koja pliva u jatima i planktonima. To je posljednji put da je takva vrsta viđena u Jadranu ali ni tada kad je snimljena u Paškom kanalu se nije dugo zadržala, zaključio je poznati biolog.

O kitopsini
Kitopsina je vrsta koja pripada morskim psima, ali je od svih svojih srodnika najbezazlenija. Obrisi peraja su joj tipični za srodnike a narastu i do 20 metara. Zoolozi tvrde ta je ta vrsta nastala prije 400 milijuna godina te da se nije mijenjala zadnjih 64 milijuna. Hrane se sitnim ribama, račićima i planktonima. Budući da nemaju mjehur, moraju se stalno kretati da ne bi potonuli. Ne plutaju brže od metra u sekundi. To čine poluotvorenih ralja, koje znaju biti široke do metar i pol, te stalno cijede morsku vodu ostavljajući u utrobi sve što je hranjivo.  Ipak, o kitopsinama se zna malo. Gdje se udvaraju, kako se razmnožavaju, jesu li osamljenici ili su društveni.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. anoniman

    25. travnja 2011. at 1:54

    Moje osobno mišljenje je da je ulovljeni pas gorostasna psina a ne kitopsina… Psina ima manje jer je manje tune,iako je i teorija s brodovima točna

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama

Objavljeno

-

By

DaYsO on Unsplash

Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.

Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.

Sve više prijevara na platformama za rezervaciju

Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.

Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.

Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.

Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?

Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.

Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.

Povrat novca može potrajati tjednima

Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.

Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.

Kako se zaštititi?

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.

Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu