Nekategorizirano
"Zbog globalnog zatopljenja moguća migracija ovakvih vrsta u Jadransko more"

Jučer su trojica umirovljenika iz mjesta Zapuntela na otoku Molatu u mreže ulovili kitopsinu dugu deset metara. Sličan slučaj dogodio se u istom ovom akvatoriju prije trideset godina. Janko Kačanić (65) iz mjesta Brgulje na otoku Molatu ulovio je 1981. godine kitopsinu veliku 5,50 metara i tešku 550 kilograma. Iako je prošlo točno trideset godina šjor Janko tada tridesetijednogodišnjak se i danas sjeća trenutka kada je ugledao morsku neman.
– Kada sam ga vukao do porta kisik mu je prolazio kroz škrge i riba je oživjela. To je onda bila prava borba za izvući ga vani. Onda je on počeo vući mene, a ne ja njega. Jedva sam ga uz pomoć još jednog čovjeka izvukao na kraj, priča nam šjor Janko Kačanić koji u Brguljama ima poznati restoran Janko.
– Takve ribe, čitao sam u kuharici, jedu Nijemci dimljene i sušene. Puno teretnih brodova prolazi ovim krajem, pa oni dođu u naše more prateći njih. Tu nađu odgovarajuću hranu, ali je ovo malo more za njih, ispričao nam je šjor Janko.
Često pojavljivanje ovih velikih morskih nemani u zadarskom akvatoriju komentirao je za ZNET Portal i Lav Bavčević, poznati zadarski biolog koji kaže kako je kitopsina vrlo rijetka vrsta za ova područja.

– Pjegava je i ima tupu glavu, lako ju je prepoznati. Recimo psina golema je viđena prije nekoliko godina u Kalima. Ona je već vrsta koja se dosada i lovila i mnogo više sliči na goleme pse od kitopsine ali obe vrste su bezopasne. I jedna i druga filtriraju more i hrane se planktonima tako da mogu sa sigurnošću reći da pojavljivanje takvih vrsta nema veze sa pomorskim prometom. Šteta je što je ova kitopsina ulovljena kod Molata vraćena u more ako je već uginula, bilo bi bolje da ju se prepariralo da se znanstveno utvrdi što joj je, možda je bila bolesna, tko zna, ističe biolog Bavčević ističući kako misli da se neće narednih godina pojavljivati više psina.
– Čak bih rekao da ih je prije bilo i više, jer je riječka luka više radila nego sada, a i više otpada i hrane se bacalo u more, danas je to ipak rigoroznije. Prije bih rekao da će globalno zatopljenje utjecati na pomicanje pomorskih vrsta jer promet neće baš nešto znatno porasti, kaže Bavčević prisjećajući se jednog slučaja pojavljivanja kita kraj Paga.
– Prije nešto više od deset godina je u Paškom kanalu viđen kit perajar (lat. Balaenoptera physalus) koji je najsličniji plavom kitu i može narasti i do 20 metara. Za takvu vrstu je recimo poznato da živi u Mediteranu. Kao i već spomenute psine, hrani se sitnom ribom koja pliva u jatima i planktonima. To je posljednji put da je takva vrsta viđena u Jadranu ali ni tada kad je snimljena u Paškom kanalu se nije dugo zadržala, zaključio je poznati biolog.
O kitopsini
Kitopsina je vrsta koja pripada morskim psima, ali je od svih svojih srodnika najbezazlenija. Obrisi peraja su joj tipični za srodnike a narastu i do 20 metara. Zoolozi tvrde ta je ta vrsta nastala prije 400 milijuna godina te da se nije mijenjala zadnjih 64 milijuna. Hrane se sitnim ribama, račićima i planktonima. Budući da nemaju mjehur, moraju se stalno kretati da ne bi potonuli. Ne plutaju brže od metra u sekundi. To čine poluotvorenih ralja, koje znaju biti široke do metar i pol, te stalno cijede morsku vodu ostavljajući u utrobi sve što je hranjivo. Ipak, o kitopsinama se zna malo. Gdje se udvaraju, kako se razmnožavaju, jesu li osamljenici ili su društveni.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOVE SUBOTE U MASLENICI: 3. eko akcija čišćenja podmorja u spomen na Vinka Šimunića – Bubnja
-
Sport4 dana prijeTRAJU PRIJAVE / U subotu prva Jedriličarska regata Svetko Perković
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ PAGA / Julija Stefanović nova je Miss Zadarske županije







anoniman
25. travnja 2011. at 1:54
Moje osobno mišljenje je da je ulovljeni pas gorostasna psina a ne kitopsina… Psina ima manje jer je manje tune,iako je i teorija s brodovima točna