Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Benediktinski samostani u Pagu i Solesmesu će potpisati “Povelju o razmjeni duhovnih dobara” kao čuvari relikvije Svetog Trna

Objavljeno

-

Ženski benediktinski samostan sv. Margarite u Pagu i muška benediktinska opatija Saint-Pierre de Solesmes u Francuskoj najavljuju potpisivanje povelje o osobitoj duhovnoj povezanosti, jer oba ta samostana posjeduju relikviju Svetog Trna koja je bila u Trnovoj kruni na glavi raspetoga Isusa Krista u Jeruzalemu.

Naime, na ovogodišnjoj proslavi blagdana Svetog Trna u utorak, 5. svibnja u Pagu, paški župnik don Božo Barišić i s. Benedikta Halilović, opatica paškog benediktinskog samostana koji od 15. st. čuva relikviju Svetog Trna, najavili su uspostavu duhovne povezanosti između paškog i solesmeškog samostana sv. Petra koja će biti formalizirana i potpisivanjem „Povelje o razmjeni duhovnih dobara“.

Tim povodom, u srijedu, 13. svibnja 2026., na blagdan Gospe Fatimske, obrazac te Povelje na francuskom jeziku, kao izaslanici samostana u Solesmesu, u paški samostan na potpisivanje donosi bračni par Samuel i Odile Pruvot, oblati sv. Benedikta, koji su kao vjernici laici povezani s tom francuskom monaškom zajednicom. Bračni par Pruvot će boraviti kod paških benediktinki od srijede 13. do nedjelje, 17. svibnja.

Povelja potvrđuje da će se duhovno zajedništvo svake godine liturgijski obilježiti u Samostanu Sv. Petra u Solesmesu 4. svibnja, u čast Svetog Trna, na isti dan kad je proslava u Pagu. Također, u samostanu u Pagu svake godine će se na Uskrsni ponedjeljak spominjati Samostan sv. Petra u Solesmesu, u čast njihove relikvije Svetog Trna koju u Solesmesu časte toga dana.

„Na taj način će molitveno zajedništvo naših zajednica biti trajno utkano u liturgijski ritam naših samostana. Tu povezanost simbolično i duhovno povezuju Sveti Trnovi u Solesmesu i Pagu, kao dragocjeni znakovi Kristove muke i ljubavi. Potpisivanjem Povelje naša uzajamna molitvena i duhovna potpora dobiva i svoj vidljivi izraz, kao znak zajedništva u Kristu i trajne povezanosti naša dva samostana“, rekla je opatica Halilović, izražavajući dobrodošlicu francuskom gostu Pruvotu u Pag.

Svetom Trnu u Pagu i u Solesmesu zajedničko je i što su povjereni na čuvanje baš benediktinskim samostanima. Benediktinci u Solesmesu i benediktinke u Pagu vjerno su čuvali tu dragocjenu relikviju Muke Gospodnje, s pobožnošću u oba samostana. U Solesmesu je za smještaj relikvije u transept crkve uklesana posebno izrađena kiparska cjelina, a u Pagu je relikvija kroz stoljeća bila smještena u kapeli samostana. Oba Sveta Trna čuvaju se u kristalnom relikvijaru s ukrašenim zlatom i srebrom.

O. Louis-Marie Couillaud o značenju i čašćenju Svetog Trna u Pagu i Solesmesu

Povezanost paškog i samostana u Solesmesu počela je za vrijeme paške proslave Svetog Trna 2025. godine, kad je svečano misno slavlje na blagdan Svetog Trna, 4. svibnja 2025., u zbornoj crkvi Uznesenja BDM u Pagu predvodio o. Louis-Marie Couillaud, OSB, monah opatije Saint-Pierre de Solesmes iz Francuske, kao delegat oca opata iz Solesmesa, dom Geoffroya Kemlina. Motiv Svetog Trna nalazi se i u grbu opatije sv. Petra u Solesmesu.

U nastavku objavljujemo poruke koje je o. Couillaud rekao u propovijedi za vrijeme mise koju je predvodio u Pagu u nedjelju, 4. svibnja 2025. godine.

„Obje relikvije Svetog Trna, u Pagu i Solesmesu, izlažu se jedanput godišnje, i to u uskrsnom vremenu. Sveti Trn nam je predstavljen nakon pobjede uskrslog Krista. Nakon uskrsnuća, to vrijedi za Sveti Trn i za Križ, koji je postao slavni: kruna od trnja koja je simbolizirala ružnoću zla postala je ‘kruna sjaja’. Trnova kruna, instrument mučenja i ranjavanja, postaje za nas izvor ljubavi i iscjeljenja. Trnova kruna koja je bila sredstvo svetogrdnog izrugivanja i obeščašćenja, postaje vrijedna relikvija koju častimo i trofej pobjede za nas, jer je Isus mučen, izrugivan, okrunjen trnjem – uskrsnuo. To je srce naše vjere“, rekao je o. Couillaud, istaknuvši da sv. Benedikt u svom Pravilu za uzor poniznosti kao temeljne kreposti monaškog života daje Isusa koji trpi Muku.

„Za monahe i sve krštene, poniznost je sredstvo oponašanja Krista i povezivanja s njegovim djelom Spasenja. Upravo to iskustvo imao je sveti Pavao, koji, kad moli Boga da ga oslobodi od trna koji ga muči, dobiva odgovor: „Dosta ti je moja milost, jer snaga se u slabosti usavršuje“. Dakle, kada smo u slabostima, uvredama, poteškoćama, progonstvima i tjeskobama, oponašamo Krista koji je u poniženjima i bolima svoje Muke izvršio najveće djelo, naše Spasenje. Sveti Trn nas podsjeća na to: snaga Božje ljubavi da nas spasi od grijeha i smrti izrazila se u slabosti, u poniznosti njegovog Sina koji je umro na Križu“, istaknuo je o. Couillaud, rekavši da  obje proslave blagdana Svetog Trna, u Solesmesu i Pagu, okupljaju vjernike u radosti i svjetlu Uskrsnuća.

Hrvatsku i Francusku po Pagu i Solesmesu povezuje i da su monasi i monahinje „smatrali svojom dužnošću čuvati tu relikviju Muke Gospodnje ne samo za sebe, unutar svojih samostana. Čim su im bili povjereni, ponudili su ih na čašćenje svim vjernicima svoga kraja svečanim izlaganjem u Solesmesu i procesijom u Pagu. Tako se razvila pučka tradicija za duhovnu korist svih, a privrženost vjernika tim relikvijama nije oslabila kroz stoljeća, unatoč ratovima i razaranjima“, istaknuo je o. Couillaud. Podsjetio je da su monasi bili protjerani, a samostan u Solesmesu prodan, kad je u Francuskoj izbila Revolucija 1789. godine.

Relikvijar Svetog Trna u samostanu u Solesmesu

„Ali, stanovnici i svećenici župe spasili su Sveti Trn i sakrili ga u selu; više od četrdeset godina brižno su ga čuvali pobožni poljodjelci, a relikvija je vraćena monasima nakon obnove samostana koju je proveo Dom Guéranger 1833. godine. Od tada, tradicija Uskrsnog ponedjeljka nastavila se do danas. Poučno je i kako su za vrijeme komunističkog režima, kad je procesija sa Svetim Trnom u Pagu 1945. bila zabranjena, monahinje sklonile relikviju u tajno sklonište samostana i čuvale je u tišini i molitvi“, rekao je o. Couillaud.

Umjesto „poklika smrti“ upućivanih Isusu s trnovom krunom u Jeruzalemu, noseći Sveti Trn u procesiji „kličemo Kristu, iskazujemo mu ljubav, odajemo mu počast vjerom koja je nadahnjivala naše pretke. Procesijom javno ispovijedamo da je Krist jedini posrednik i Spasitelj“, poručio je o. Couillaud, rekavši da je procesija sa Svetim Trnom „svijetli znak Isusove pobjede te podsjeća na poraz zla i onih koji nasiljem, prezirom ili ravnodušnošću žele zatirati kršćansku vjeru. Ujedno je i izraz naše zahvalnosti za djelo spasenja, za providnost Boga koji nas ne napušta jer nam daje milost slaviti trijumf njegovog Sina“, poručio je monah Couillaud. Poželio je da nas uskrsli Gospodin po Svetom Trnu oslobodi od zla i blagoslovi cijelu Hrvatsku.

Grb benediktinskog samostana sv. Petra u Solesmesu

Claude Grbeša o relikviji Svetog Trna u Solesmesu

Radost zbog potpisivanja Povelje izrazili su i članovi Papinskog viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog, čiji je  namjesnik za Hrvatsku Claude Grbeša, koji je također sudjelovao na ovogodišnjoj proslavi Svetog Trna u Pagu.

Relikvijar Svetog Trna u samostanu sv. Petra u Solesmesu

Nakon što je u komunizmu bilo zabranjeno javno čašćenje Svetog Trna, otkad je u Pagu 20129. godine obnovljeno javno čašćenje Svetog Trna misom i procesijom 4. svibnja, vitezovi i dame Svetog groba jeruzalemskog svake godine sudjeluju na proslavi blagdana Svetog Trna u Pagu, jer je njihovo poslanje povezano s Isusovom domovinom; francuski vitezovi Svetog Groba čuvari su Isusove trnove krune u katedrali Notre – Dame u Parizu i poslanje toga Reda je pomoć opstanku kršćana u Svetoj zemlji.

Prema povijesnim dokumentima, relikviju Svetog Trna samostanu u Solesmesu donirao je plemić Robert IV. de Sablé (1150.-1193.), čiji je djed Geoffroy osnovao taj samostan. „Robert IV. de Sablé sudjelovao je u trećem križarskom ratu, predvođenom engleskim kraljem Rikardom Lavljeg srca, za vrijeme kojeg 1191. godine postaje Veliki meštar templarskog reda. Tu službu obavljao je sve do svoje smrti“, rekao je Grbeša, istaknuvši da su monasi u Solesmesu relikviju Kristove muke, Sveti Trn, pažljivo čuvali stoljećima.

„Tamošnji monasi su 1496. odlučili u svojoj crkvi izgraditi monumentalno kiparsko djelo koje predstavlja polaganje Krista u grob, kako bi relikvija Svetog Trna došla još više do izražaja na dan njenog svečanog čašćenja.

Pobožnost naroda prema Svetom Trnu nije prestajala ni u suvremeno doba. Ljudi su svjedočili o milostima i čudima koje su zadobili moleći pred tom relikvijom. Kad je Francuska revolucija protjerala benediktince, tri vjerna župljanina u Solesmesu spasili su relikviju Svetog Trna, sakrili je i predali svećeniku, koji je potajno djelovao i odupirao se tom bezbožnom režimu.

Nakon završetka progona, relikvija je ponovno izložena za pobožnost vjernicima. Kada je dom Guéranger 1833. počeo obnovu benediktinskog monaškog života, župnik u Solesmesu vratio je relikviju redovnicima“, rekao je namjesnik Grbeša.

Relikvijar Svetog Trna u Solesmesu

Sveti Trn u Solesmesu postavljen je u novi relikvijar 1859. te je nastavljena tradicija svečanog čašćenja Svetog Trna na Uskrsni ponedjeljak.

„Protjerani iz samostana, a zatim prisiljeni na progonstvo u Englesku 1901. godine, redovnici su relikviju ponijeli sa sobom. Od njihova povratka 1922. godine, drevni običaj štovanja na Uskrsni ponedjeljak svake godine privlači mnoge kršćane u opatijsku crkvu sv. Petra u Solesmesu.

Pri toj opatiji svoje sjedište ima Francuska udruga za beatifikaciju carice i kraljice Zite, s obzirom da je 1926. godine, nakon smrti njenog supruga Karla, austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralja, Zita položila zavjete oblature u tom samostanu. Zita je u ženskoj benediktinskoj opatiji sv. Cecilije u Solesmesu svake godine živjela po dva mjeseca monaški život u klauzuri“, istaknuo je Grbeša.

Podsjetio je i kako je sv. Ivan Pavao II. nosio ime Karol upravo po Karlu Habsburškom, vladaru svojih roditelja te ga je i proglasio blaženim 2004. godine. „Kongregacija za kauze svetaca odobrila je 2008. godine otvaranje procesa beatifikacije njegove supruge, službenice Božje Zite, u biskupiji Le Mans na području gdje se nalaze dvije spomenute benediktinske opatije. Hrvatska udruga za beatifikaciju kraljice Zite djeluje od 2014. godine“, rekao je Grbeša.

Samuel Pruvot koji donosi francuski obrazac Povelje na potpisivanje u Pag je ugledni francuski novinar i autor, glavni urednik i urednički komentator časopisa Famille chrétienne (Kršćanska obitelj) u Francuskoj. U suradnji s Marcom Leboucherom, glavnim urednikom izdavačke kuće kršćanske literature Salvator, autor je knjige „Lav XIV. – Apostol mira“ koja je 2025. godine prevedena i na hrvatski jezik.

U toj knjizi, Pruvot opisuje kakav je životni put pape Lava koji nadahnuće nalazi i u sv. Augustinu, u kakvim okolnostima je došao na Petrovu stolicu. Papa se odmah bio predstavio kao „apostol mira i ljubavi“, suočen s izazovima nemirnog i podijeljenog svijeta.

Na temelju velikog istraživanja i upućenosti u vatikanske prilike, konklave te svjedočanstava ljudi koji papu Lava osobno poznaju, Pruvot i Leboucher u knjizi donose portret Pape koji vodi Crkvu u izazovnom vremenu suvremene povijesti. Takvo djelovanje Pruvota dodatno pridonosi značenju njegovog dolaska u Hrvatsku i Zadarsku nadbiskupiju, odnosno Pag.

Ines Grbić

* Slike u tekstu su s proslave blagdana Svetog Trna u Pagu 4. svibnja 2025. koju je predvodio o. Louis-Marie Couillaud / Foto: I. Grbić

** Slike relikvijara Svetog Trna u Solesmesu / Samostan sv. Petra u Solesmesu

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SNAŽNA PROMJENA VREMENA: Olujno jugo, obilna kiša i grmljavina, DHMZ izdao upozorenja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Hrvatsku danas očekuje izražena promjena vremena uz jače naoblačenje, kišu, lokalno obilnije pljuskove i grmljavinu. Posebno nepovoljne vremenske prilike prognoziraju se na Jadranu, gdje će jugo jačati na jako i olujno, dok će u pojedinim područjima udari vjetra biti vrlo snažni. Unatoč nestabilnom vremenu, temperature će ostati razmjerno visoke za drugu polovicu studenoga.

Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), naoblačenje će se tijekom dana širiti sa zapada prema ostatku zemlje, a glavnina oborina očekuje se u poslijepodnevnim satima. Kiša će ponegdje biti obilna, uz mogućnost izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom. Najmanje oborina očekuje se na istoku Hrvatske.

U unutrašnjosti će tijekom noći i jutra mjestimice biti magle, a potom će prevladavati oblačno vrijeme. Puhat će slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar, u gorju povremeno i jak.

Na Jadranu će vremenske prilike biti znatno nepovoljnije. Jugo će postupno jačati na jako i olujno, a prema kraju dana vjetar će okretati na jugozapadni i sjeverozapadni, prolazno također jak, s olujnim udarima. Promjena smjera vjetra najprije se očekuje na sjevernom Jadranu.

U večernjim satima duž obale očekuje se prestanak kiše i postupno smanjenje naoblake, a zatim bi se vrijeme trebalo smirivati i u ostalim dijelovima zemlje.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se između 5 i 10 stupnjeva u unutrašnjosti te od 11 do 16 stupnjeva na Jadranu. Najviša dnevna temperatura uglavnom će biti između 12 i 17 stupnjeva, dok će na jugu zemlje dosezati i 20 stupnjeva Celzijevih. Državni hidrometeorološki zavod+1

Za Zadarsku županiju narančasto upozorenje

Poseban oprez potreban je na zadarskom području, za koje je DHMZ izdao narančasto upozorenje zbog olujnog vjetra, ponegdje i s orkanskim udarima. Upozorenje vrijedi od 9 do 18 sati, nakon čega ostaje na snazi žuto upozorenje zbog jakog vjetra s olujnim udarima.

Od 15 do 21 sat na snazi je i žuto upozorenje zbog mogućih izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom.

Snažan vjetar može prouzročiti lomljenje grana, oštećenja konstrukcija te poteškoće u prometu, a nisu isključeni ni lokalni prekidi opskrbe električnom energijom.

Na zadarskom području dnevna temperatura mogla bi dosegnuti oko 18 stupnjeva, uz kišu i vrlo vjetrovito vrijeme. Državni hidrometeorološki zavod+1

Kakvo nas vrijeme očekuje sljedećih dana?

Prema trenutačnim prognostičkim modelima, nestabilno vrijeme nastavit će se i tijekom idućih dana, uz povremene oborine i postupno zahlađenje.

Na zadarskom području petak bi trebao donijeti promjenjivu naoblaku, uz mogućnost lokalnih pljuskova i temperaturu do 18 stupnjeva. U subotu se očekuje nešto stabilnije vrijeme, uz najvišu temperaturu oko 17 stupnjeva.

Nova promjena izgledna je u nedjelju, kada ponovno raste vjerojatnost kiše, mjestimice i obilnije. Početkom sljedećeg tjedna očekuje se osjetniji pad temperature, pa bi dnevne vrijednosti u Zadru mogle pasti na 12 do 14 stupnjeva, a jutarnje na samo 4 do 6 stupnjeva.

Prema sadašnjim izgledima, druga polovica sljedećeg tjedna mogla bi donijeti hladnije vrijeme nego proteklih dana, što će označiti izraženiji prijelaz prema kasnojesenskim vremenskim prilikama.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Škabrnja je nakon 35 godina dobila Memorijalni centar dostojan svoje žrtve

Objavljeno

-

By

Uoči 35. obljetnice jednog od najtragičnijih dana Domovinskog rata, u Škabrnji je otvoren Memorijalni centar s imenima 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Mjesto koje je postalo simbol stradanja, ali i hrvatske ustrajnosti, danas čuva uspomenu na prošlost i gradi budućnost za nove generacije.

Postoje datumi koji se nikada ne zaboravljaju. Za Hrvatsku je 18. studenoga 1991. jedan od njih. Dok je nakon višemjesečne opsade slomljena obrana Vukovara, stotine kilometara dalje, u Škabrnji nedaleko od Zadra, počinjen je jedan od najtežih zločina nad civilnim stanovništvom tijekom Domovinskog rata.

Trideset pet godina poslije, Škabrnja i Vukovar ostaju neraskidivo povezani kao simboli žrtve, otpora i borbe za hrvatsku slobodu.

Upravo uoči ovogodišnje obljetnice Škabrnja je dobila ono što je desetljećima zasluživala – Memorijalni centar, mjesto trajnog sjećanja na sve one čiji su životi ugrađeni u temelje hrvatske neovisnosti.

Imena 88 žrtava trajno upisana u povijest

Novi Memorijalni centar sa spomen-sobom svečano je otvoren 16. listopada 2026. godine, na Dan Općine Škabrnja i blagdan njezina zaštitnika svetog Luke.

U spomen-sobi trajno su ispisana imena 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Iza svakog imena stoji jedna ljudska sudbina, jedna obitelj i život koji je nasilno prekinut.

Centar je izgrađen zajedničkim sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Zadarske županije i Općine Škabrnja. Njegovo otvorenje mnogo je više od završetka infrastrukturnog projekta. Škabrnja je dobila dostojanstven prostor sjećanja, ali i mjesto na kojem će buduće generacije učiti o stradanju svojega mjesta i istini o Domovinskom ratu.

Otvorenju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, zadarski župan Josip Bilaver, predstavnici lokalne i regionalne vlasti, hrvatski branitelji te obitelji stradalih.

„Vaši najmiliji nisu zaboravljeni. Njihova imena nisu samo dio povijesti Škabrnje. Oni su dio povijesti Hrvatske. I dok bude Hrvatske, živjet će i uspomena na njih”, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Bilaver: Djeca i mlade obitelji najbolji su odgovor na sve što je Škabrnja proživjela

Za zadarskog župana Josipa Bilavera otvorenje Memorijalnog centra imalo je posebno osobno značenje. Odrastao je u Škabrnji, a ratna stradanja rodnog mjesta 1991. doživio je kao petogodišnji dječak. Sjećanja na ratne godine, stradanje sumještana i razaranje rodnog kraja dio su njegova osobnog životnog iskustva.

„Poseban je osjećaj biti ovdje, u novom Memorijalnom centru. To je najmanje što smo mogli učiniti kako bismo dostojno obilježili žrtvu naših branitelja i svih stradalih”, istaknuo je Bilaver prilikom otvorenja.

Naglasio je kako je očuvanje sjećanja na žrtve trajna obveza, ali i da se zahvalnost prema njima pokazuje stvaranjem uvjeta za život i razvoj Škabrnje.

„Nisu se ostvarile zloslutne prognoze o budućnosti Škabrnje. Danas govorimo o živoj i snažnoj Škabrnji koja zna kojim putem želi ići. Upravo su naša djeca i mlade obitelji najbolji odgovor na sve one koji su vjerovali da ovdje više neće biti života”, poručio je župan.

Škabrnja je danas mjesto koje, čuvajući uspomenu na svoje žrtve, sve odlučnije gleda prema budućnosti. Obnovljene kuće, obrađena polja i nove generacije koje odrastaju u mjestu najbolja su potvrda njegove snage i ustrajnosti.

Komunalno se oprema nova stambena zona u kojoj započinje izgradnja prvih kuća, uređuju se sportski sadržaji, a planirana su i ulaganja u prometnu infrastrukturu te obnovu mjesne ambulante.

Razvoj mjesta podupire i Zadarska županija, među ostalim kroz program „Tu sam rođen”, kojim se mladim obiteljima subvencioniraju stambeni krediti kako bi lakše riješile stambeno pitanje i ostale živjeti u svojim sredinama.

U mjestu koje je prije 35 godina pretrpjelo nezamisliva stradanja danas ponovno odrastaju nove generacije. Upravo je nastavak života, unatoč svemu što se dogodilo, jedna od najsnažnijih poruka današnje Škabrnje.

Sjećanje koje obvezuje, život koji pobjeđuje

Svakog 18. studenoga Škabrnja postaje mjesto zajedničkog sjećanja. Tisuće ljudi iz svih krajeva Hrvatske dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast onima koji su izgubili život u Domovinskom ratu.

Ove godine, na 35. obljetnicu stradanja, čine to uz novi Memorijalni centar, trajni podsjetnik na cijenu slobode i obvezu da se žrtva nikada ne zaboravi.

A istodobno, u Škabrnji se nastavlja život. Grade se domovi, rađaju djeca, obrađuju polja i stvaraju planovi za budućnost.

Jer najveća pobjeda Škabrnje nije samo u tome što je obnovljena nakon ratnih razaranja. Najveća je pobjeda što se u njoj ponovno čuje dječji smijeh.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “GRAD KOJI NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI!” / Predstavnici Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama

Objavljeno

-

By

Općina Sveti Filip i Jakov, predvođena načelnikom Zoranom Pelicarićem, zajedno s općinskim vijećnicima i brojnim mještanima, posjetila je Vukovar kako bi odala počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci, zapaljene svijeće i upućene molitve za sve poginule i nestale.

“Njihova žrtva naša je trajna obveza – da pamtimo, poštujemo i budućim generacijama prenosimo istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu.

Vukovar nije samo mjesto sjećanja. Vukovar je simbol hrabrosti, zajedništva, ljubavi prema domovini i neizmjerne žrtve za slobodu Hrvatske.

Neka je vječna slava i hvala svim hrvatskim braniteljima i svim nevinim žrtvama”, stoji u objavi iz Općine Sv. Filip i Jakov.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu