Connect with us

Hrvatska

"Bolesna djeca specijalistički pregled u zadarskoj bolnici čekaju po tri mjeseca!"

Objavljeno

-

Pedijatrija Bolnica (Foto: Žeminea Čotrić)
Na adresu naše redakcije, primili smo pismo ogorčenog oca 7-godišnjeg djeteta (podaci poznati redakciji) koji zadnjih mjesec dana proživljava nimalo ugodna iskustva s medicinskim osobljem zadarske Opće bolnice. Njegovo pismo donosimo u cijelosti.
“Poštovani, javljam Vam se u nadi da ćete objavom mog pisma pomoći stotinama Zadarskih mališana koji su nažalost bolesni i kojima je potrebna stručna medicinska pomoć pedijatra-pulmologa. Naime, otac sam djeteta od 7 godina koje je prije mjesec dana počelo jako kašljati. Tri puta smo bili kod našeg liječnika opće prakse koji mu je propisao 2 sirupa, a koji mu nisu pomogli. Doktor opće prakse smatra da se radi o nekakvoj alergiji te da je djetetu potrebna pomoć liječnika specijaliste i na osnovu toga dobivamo uputnicu za pedijatra-pulmologa i uputnicu za bris grla. Bris grla smo u Zavodu za javno zdravstvo obavili za pet minuta i ovim putem ih pohvaljujem na brzini i kvaliteti usluge. Problem nastaje kada dolazim u Opću bolnicu Zadar dijete upisati za prvi specijalistički pregled kod pedijatra-pulmologa gdje mi sestra koja radi na upisu govori da dijete može doći na pregled tek polovinom mjeseca lipnja, znači za dva i pol mjeseca. Čuvši tu informaciju ostao sam zaprepašten, te sam zamolio sestru da mi objasni razloge tako dugog čekanja govoreći kako mi je dijete bolesno te da toliko ne mogu čekati.
Medicinska sestra na šalteru sliježe ramenima govoreći da me razumije, ali da je kod njih normalno da se čeka i duže od dva i pol mjeseca, te da toliko čekamo jer nam je to prvi pregled. Da je u pitanju bila kontrola, čekali bi i duže. Nezadovoljan odgovorom molim je da mi objasni postupak s kojim se je ministar Milinović hvalio na sva usta, a po kojem imamo pravo da u slučaju čekanja na specijalistički pregled ili pretragu dužeg od mjesec dana imamo pravo pretragu ili pregled obaviti kod privatnika, a trošak računa snosio bi HZZO.
Sestra kaže kako to postoji i šalje me da svoju pritužbu podnesem u HZZO (zgrada socijalnog) dr. Šešelji u sobu 114, inače kontroloru HZZO-a, pa da će mi ona objasniti kako dalje. Došavši kod dr. Šešelje i ispričavši joj svoj slučaj, ona me hladno odbija i tvrdi kako dijete mogu odvesti u bilo koju ugovornu ustanovu u RH, da to može biti i Osijek što se nje tiče, a na upit o naknadi putnih troškova dr. Šešelja kaže kako mi ih može i nemora priznati. Čak optužuje liječnika Opće prakse tvrdeći da je neke pretrage mogao obaviti ambulantno, da dijete nije trebalo slati pulmologu. Za daljni razgovor nije imala vremena jer je hitno morala u Benkovac.
Uglavnom, da skratim priču,poanta je da svako bolesno dijete kojemu je potrebna stručna medicinska pomoć pedijatra-pulmologa svoj prvi pregled u Opću bolnicu Zadar treba čekati i do tri mjeseca. Postoji mogućnost da se u ta tri mjeseca koliko je potrebno djetetu stanje može pogoršati, a što po dijete može imati pogubne posljedice jer znamo da se radi o djeci s plućnim bolestima.
Toliko o zdravstenoj zaštiti djece u Zadru i zadarskoj bolnici.
Molim da ovo pismo objavite jer smatram da ste neovisni portal i da Vam je stalo do zdravlja djece, ne radi mene i mog djeteta nego radi svih bolesnih zadarskih mališana koji su naša budućnost i zaslužuju adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Nadam se da ćete slučaj provjeriti jer to nije problem, samo odete na prvi kat pedijatrije i pitate sestru koliko se čeka na prvi pregled pedijatra-pulmologa. Kao dokaz Vam mogu pokazati uputnicu na kojoj je upisan termin prvog pregleda.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. malimarinko

    31. ožujka 2011. at 22:00

    A čemu se čuditi,ovo nije ništa novo,ovo je Hrvatska svakodnevica.
    Nadam se da će bar za djecu imati sluha kad već nemaju za nas odrasle.Podrška svim roditeljima i neka svi javno iznesu svoja iskustva,možda ih natjeramo da promijene sustav.
    Pohvala i znet-u na objavi pisma.Stara poslovica kaže da onaj tko je spasio jedan život,spasio cijelo čovječanstvo.Pozdrav svima.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu