Connect with us

Hrvatska

"Bilo je vidljivo da su neiskusni i da nisu obučeni za rad s helikopterom"

Objavljeno

-

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Svoje iskaze dali su Boženko Poljak i Neven Brozović. Obojica su u inkriminirajuće vrijeme bili piloti helikoptera.
Poljak je bio pilot helikoptera koji je prevezao članove Gorske službe spašavanja iz Splita na mjesto nesreće. Naime, njemu je javljeno kako mora ići na intervenciju na Kornat, ali mu ništa nije bilo precizirano. Istaknuo je kako mu ovo nije bio prvi put da ide u nepoznato.
– Nitko od nas nije znao što se točno dogodilo i što nas tamo čeka. Očekivao sam jednog ili dva vatrogasca sa slomljenom nogom ili nešto slično, posvjedočio je Poljak.
Poljak je riskirao vlastiti život upustivši se u akciju spašavanja budući da meteorološki uvjeti nisu bili niti malo povoljni. On je uočio unesrećene te jednu osobu, za koju se kasnije ispostavilo da je otac od poginulog Klarića. Jedan unesrećeni je bio na stijeni, a Poljak nije mogao reći da li je tko od njih bio živ, a tko mrtav. On je odlučio da će se spustiti, bez obzira što su uvjeti bili kritični, te je u tri ture prevezao unesrećene.
– Što se tiče mog posla i uputa toga dana ja sam mirne duše mogao otići s mjesta nesreće jer su meteorološki uvjeti bili vrlo loši. Da se bilo što dogodilo prilikom mog spašavanja mislim da bi se meni danas sudilo, utvrdio je Poljak i rekao kako je u prvoj turi prevezao četiri unesrećena, pa u drugoj jednog, a u trećoj još dvojicu.
Prva četiri odvezao je policijski gliser, a nakon što ih je predao posadi glisera Poljak je pokušavao dobiti bilo koga da zatraži još helikoptera. Dobio je Plazonića te mu je rekao kako je vidio puno unesrećenih koji su neprepoznatljivi, a i to da će uskoro ostati bez goriva u helikopteru. Nakon treće ture Poljak je krenuo s unesrećenima prema Zadru i htio ih je iskrcati što bliže bolnici, međutim dobio je naredbu da ih iskrca u Zemuniku.
Poljak je upitan o vrpci koja u helikopteru snima komunikaciju, no on o njoj nije ništa znao. Niti da li je bila uključena niti da li je tko preslušavao te je samo prokomentirao:
– Onaj koga zanima će je i slušati.
Pilot Brozović upravljao je helikopterom koji je prevezao vatrogasce na požarište na Kornat. On je oko 11:30 sati dobio zapovijed da krene u vojarnu Knezova Bribirskih gdje će pokupiti vatrogasce. Zanimljivo je to što je JVP Šibenik dojavu o požaru dobila u 11:50, a ovom pilotu je o požaru usmeno dojavljeno već u 11:30. Brozović je naglasio kako je odmah prilikom ukrcaja vatrogasaca bilo vidljivo da oni nisu obučeni za rad s helikopterom.
– Zasmetalo me to što se vidjelo da ljudi ne znaju kako se radi kada je helikpter u pitanju i bilo je očito da nisu prošli obuku te da su neiskusni. Nisu znali postupati s opremom čak su i nakon iskrcaja slikavali helikopter mobitelom, a bilo je opasno da uopće stoje na mjetu gdje su stajali.
Brozović je rekao kako bi za desant vatrogasci trebali imati sa sobom opremu, a da on nije vidio rukavice na njihovim rukama, koje bi poslužile za spuštanje s konopom. On je ostavio vatrogasce na jednom mjestu, a potom je išao ostaviti krušku s vodom. Prilikom ostavljanja kruške guma od helikoptera je zakačila za stijenu te se ispuhala. To su Brozović i tehničari u helikopteru primjetili kada su se vratili po vatrogasce da ih prebace kraj kruške. Međutim, zbog kvara gume nisu ih mogli ostaviti kraj kruške nego nešto dalje. Dok su se vatrogasci ukrcavali vatra je na tom području bila došla i do samog helikoptera. Nakon toga su krenuli ispred čela požara gdje su ostavili vatrogasce. Nakon njihovog iskrcavanja on je odmah krenuo u Divulje kako bi se riješio problem s gumom. Kada je došao tamo podnio je usmeno izviješće, a potom mu je bilo javljeno kako treba prevesti još vatrogasaca. Međutim, pet minuta poslije su mu javili kako ne treba čekati da se guma popravi već da uzme bilo koji raspoloživi helikoter te da ide izvlačiti vatrogasce koji su bili oko kruške. Njemu nije bilo rečeno da ima unesrećenih niti da se nešto tragično dogodilo.
– Kada smo došli tamo preletjeli smo područje i ja sam uočio sedam vatrogasaca od koji je jedan stajao, a drugi su ili sijedili ili ležali s opeklinama. Pokušao sam sletjeti blizu njih no nismo imali ni opremu ni ljude za spašavanje. Nazvao sam ekipu GSS-a da se pripreme za izvlačenje. Mislio sam i otići po njih no javili su mi da je GSS već krenuo, a da ja idem na Lošinj po vatrogasce. Nisam znao ni gdje njih trebam ostaviti nakon što sam ih prevezao do Kornata pa sam ih ostavio u blizini uvale Vrulje. Potom sam otišao natrag u Divulje i tamo pokupio još članova GSS-a te ih prebacio na Kornat.
Kada je iz Divulja pokupio članove GSS-a s njima je krenuo u akciju spašavanj i oni su izvukli, prema njegovim riječima, posljednja dva unesrećena koja su iskrcali u uvali Šipnat te ih je dalje prevezao brod. Brozović je naglasio kako na mjestu gdje je iskrcao vatrgasce nije bilo vegetacija, a na mjestu gdje ih je pronašao izgorene vegetacija je bila slaba. Isto tako iz njegovog helikopetra je curio benzin što su otkrili tehničari jer su osjetili miris.
Brozović je rekao kako je rekonstrukcija događaja bila polovicom 12. mjescea te da se nije odvijala na mjestu gdje se nesreća zapravo dogodila.
Danas su trebala svejdočiti i dva tehničara iz helikoptera međutim oni su na vojnoj dužnosti van Hrvatske. Suđenje se nastavlja sutra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu