Hrvatska
Smrt giljotinom – najbezbolnija smrt?!

Zapisi iz vremena Francuske revolucije bilježe da su svjedoci giljotiniranja često znali vidjeti kako oči na odrubljenim glavama i dalje trepću, a usnice podrhtavaju.
Okupljene mase logično su se pitale: jesu li pogubljeni još uvijek svjesni dok krvnici pokazuju njihove glave?
Tim nizozemskih znanstvenika nedavno je proveo etički eksperiment u kojem je pokušao dobiti odgovor na ovu dilemu, ali i na pitanje: u kojem trenutku prestaje rad mozga i nastupa smrt?
Anton Coenen, Tineke van Rijn i njihovi kolege sa Sveučilišta Radboud Nijmegen vjeruju da su svojim istraživanjem uspjeli prilično precizno odrediti granicu između života i smrti. No s tim se ne slažu svi stručnjaci.
U svakom slučaju, njihovi rezultati predstavljaju važan korak u razumijevanju smrti mozga i procesa oživljavanja pacijenata.
Dekapitacija je najhumanija
Nizozemski je tim u eksperimentu u glave zdravih štakora usadio elektrode kako bi pratio aktivnosti mozga, a potom ih dekapitirao. Provođenje studije zatražilo je etičko povjerenstvo njihova sveučilišta kako bi otkrilo je li ova metoda ubijanja životinja humana. Štakorima se u laboratorijima za potrebe obdukcija često odrubljuju glave bez anestetika jer droge kontaminiraju uzorke tkiva. Coenenova ekipa pokušala je stoga otkriti koliko brzo štakori u takvim procesima gube svijest, odnosno koliko dugo pate.
Elektroencefalogram je pokazao da aktivnosti mozga počinju padati odmah nakon dekapitacije tako da već nakon četiri sekunde iznose oko 50 posto normalnih. Neka ranija istraživanja budnih i uspavanih štakora utvrdila su da su tako niske aktivnosti dobar indikator potpune nesvijesti.
U nizozemskoj studiji devet od 17 štakora bilo je potpuno svjesno, dok su ostali bili omamljeni. Prije dekapitacije njihove su se moždane aktivnosti značajno razlikovale, međutim nakon nje pad aktivnosti bio je jednak u obje skupine. Ovakav rezultat navodi na zaključak da je proces gubitka svijesti jednako brz u oba slučaja.
Coenen smatra da njihovo istraživanje jasno dokazuje da je odrubljivanje glave human način usmrćivanja čak i ako životinje nisu omamljene.
– U usporedbi s drugim metodama ubijanja, dekapitacija uzrokuje najmanju patnju, rekao je Coenen.
Prema nekim izvješćima iz revolucionarne Francuske, žrtve giljotiniranja bile su svjesne i 30-ak sekundi nakon pogubljenja. Kažnjenici su navodno namigivali krvnicima kako bi ih upozorili na svoje stanje.
‘Mislim da su ti ljudi bili svjesni još samo nekoliko sekundi’, rekao je neurolog Kevin Nelson s University of Kentucky u Lexingtonu. ‘Klinički dokazi potvrđuju da ljudi potpuno gube svijest već 10 sekundi nakon prekida dotoka krvi u mozak.’
U kojem trenutku nastupa nepovratna smrt?
No nizozemski je tim u svojoj studiji otkrio još jednu važnu stvar. EEG koji je pratio mozgove štakora još nekoliko minuta nakon dekapitacije zabilježio je neobičan val električnih aktivnosti u njima u trajanju od 10 sekundi. Val se pojavio 50 sekundi nakon dekapitacije u skupini svjesnih štakora, odnosno 30 sekundi nakon usmrćenja kod omamljenih životinja.
Coenen smatra da bi ovaj val mogao predstavljati urušavanje električnog potencijala neurona. Zdrave živčane stanice u svojim vanjskim membranama održavaju slabi negativni naboj od 70 milivolta. To postižu ispumpavanjem pozitivnih iona iz stanica molekularnim pumpama. Kada neuroni šalju signale, voltaža privremeno pada, a unutrašnjost stanice postaje pozitivno nabijena. Ovaj signal putuje duž neurona i prenosi se živčanim putovima.
Coenen vjeruje da s gubitkom dotoka krvi pumpe ostaju bez energije te pozitivno nabijeni ioni kalcija nahrupe nazad u neurone i oštećuju ih. Ova depolarizacija mogla bi uzrokovati val zabilježen EEG-om koji bi, prema Coenenu, mogao biti konačni val smrti – trenutak nakon kojeg neuroni više ne mogu obnoviti svoje funkcije čak i ako se izvori energije obnove.
Sličan val registriran je 2009. i kod ljudi kojima su isključeni aparati za održavanje života. Lakhmir Chawla koji je vodio ovo istraživanje izjavio je tada da bi taj val možda mogao objasniti iskustva na granici smrti (NDE). Međutim, Nelson, koji i sam već godinama proučava NDE, smatra da val nema ništa s tim iskustvima. On ističe da se masovne depolarizacije neurona događaju i tijekom epileptičnih napada, a bolesnici se kasnije ničega ne sjećaju. ‘Kada dođe do masovne depolarizacije neurona obustavlja se i organizirani prijenos signala koji je ključan za pamćenje’, ističe Nelson.
On također smatra da značenje zabilježenog vala treba dodatno istražiti kako bi se precizno utvrdio trenutak u kojem nastupaju nepopravljiva oštećenja mozga i njegova konačna smrt. Naime, neka nova istraživanja pokazala su kako se s razvojem tehnologije ona sve više odgađa. U jednoj studiji provedenoj u svibnju 2010. jedna je svinja oživljena bez oštećenja mozga čak 15 minuta nakon prestanka rada srca!
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




