Connect with us

Hrvatska

Novi dokazi o farmaceutskoj mafiji

Objavljeno

-


“Moje temeljno pitanje je: Kada će se u korupcijskim aferama pronaći i podupirači farmaceutske mafije? Javnosti je od ranije poznat podatak da je lani prodaja Tamiflua, virusnog lijeka protiv gripe (ako je to uopće točno), povećana za nevjerovatnih 435 posto zahvaljujući, kako su mediji pisali ‘pandemiji svinjske gripe’. Potom se stvara(la) nova panika o nužnosti liječenja da bi se potrošile zalihe i s Q-groznicom koja se s janjadi prenosi na ljude. Koliko god proizvede, farmaceutska industrija gomila dobit i moć. Nitko nikada nije demantirao procjene da će farmaceutskoj industriji ukupna godišnja vrijednost cjepiva protiv svinjske gripe doseći gotovo 700 milijuna dolara zarade. Tko je pitao građane žele li se cijepiti protiv svinjske gripe i s kakvim popratnim pojavama? Sve to je uvidjela poljska ministrica zdravstva Ewa Kopacz koja je jedina odbila kupnju cjepiva protiv svinjske gripe. Pitanje je li zavladala epidemija svinjske gripe ili manipulacije koju vodi farmaceutska industrija-mafija!?  
Svojevremeno sam se na ovom portalu kao dokaz postojanja farmaceutske mafije pozvao na istraživanje British Medical Journala koje je utvrdilo kako su trojica visokopozicioniranih članova Svjetske zdravstvene organizacije dr. Fred Hayden, dr. Arnold Monto i dr. Karl Nicholson dobili enormno veliki mito od farmaceutskih kompanija koje su proizvodile ‘lijekove’ protiv virusa tzv. svinjske gripe. Prošle godine je Hrvatska naručila 1,5 milijuna doza cjepiva i stotine tisuća kutija antivirusnih lijekova Tamiflu i Relenza. Samo za cjepivo trebalo je izdvojiti oko 70 milijuna kuna. U Hrvatsku je stiglo oko 340.000 doza (ostalo je navodno zamijenjeno za sezonsko cjepivo), a potrošeno je, prema nekim podacima, tek 20.000, dok drugi tvrde da nije cijepljeno ni 10.000 osoba. Sada se opet širi panika. Zna li se koliko ljudi umire (kod nas i u svijetu) od tzv. obične gripe, a  koliko od ove medijski orkestrirane ‘svinjarije’?! Pojedine medijske kuće, su ‘produžena ruka’ farmaceustkih kompanija te stvaraju kampanje orkestrirane od farmaceutske industrije igrajući na sigurni strah ljudi od bolesti.
Naše ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odvaja gotovo trećinu svog proračuna za lijekove. Zlouporaba lijekova koji se izdaju na liječnički recept, a među njima i metadon, posljednjih se godina tako snažno proširila da, na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama više ljudi konzumira metadon nego što se ukupno konzumira heroin i kokain. U godišnjem izvješću, uz taj podatak, Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) upozorava da u Italiji, Francuskoj, Poljskoj i Latviji između 10 i 18 posto studenata uzima sedative ili druga sredstva za smirenje bez recepta te da je u Njemačkoj 1,4 do 1,9 milijuna ljudi ovisno je o lijekovima. U Zadru je, upozoravam već godinama, ecstasy dostupan (iz Republike Srpske) pa se mladima jeftinije nadrogirati nego napiti.  Internetski portal Index od 7. siječnja 2010. prenosi informaciju da je tržište lažnih lijekova u BiH u 2009. godini vrijedno 300 milijuna eura, (što je konstatirano na međunarodnoj radionici održanoj nedavno u Zagrebu, čija je tema bio kriminal u javnom zdravstvu). Rečeno je da ‘krivotvorenje lijekova donosi visoku profitabilnost s malim ulaganjima i niskim rizikom za sudsko gonjenje i kažnjavanje, a nerijetko iza svega stoji međunarodna mreža organiziranog kriminala’.
Kada sam 5. ožujka 2010. napisao tekst o dirigiranom strahu koji sije farmaceutska mafija, neki koji su se prepoznali slali su mi mejlove da prozivam ‘čestitu struku’, a dr. Sakoman je prozvao majke ovisnika ‘frustrirani Zadrankama’ kako šire nepotrebnu paniku kod (ne)kontroloranog konzumiranja ‘supstitut terapije’. Bernardica Juretić, voditeljica terapijske zajednice ‘Susret’, svojevremeno je tvrdila kako je metadonska terapija dilanje na račun države?! Nemali broj ovisnika ali i liječnika, (na ovom portalu) konstatira(ju) kako se teže skinuti s metadona nego s heroina! Za vrijeme minulih blagdana ‘na šake’ su im davani supstitut ‘lijekovi’, koji samo produljuju agoniju umiranja, na što apeliraju majke u udruzi Nada iz Zadra. Uostalom, još se nitko nije skinuo s metadona, a pacijenti ga (često) dobivaju bez nadzora i preprodaju za heroin. Centri za izvanbolničko liječenje kriju i/ili nemaju podatke onih pacijenata koji kombiniraju metadon s kokainom ili heroinom, kao i umrlih od predoziranja metadonom!
Ponavljam svoju tezu: Farmaceutskoj industriji i pojedinim liječnicima (na primjer onima u Jehovljevim svjedocima) ne odgovara tretman liječenja s benediktinskom maksimom Ora et labora u terapijskim zajednicama konfesionalnog tipa i zbog toga jer se tako gubi posao i jer se tamo podržava ‘oficijelna’ Crkva.      
Dr. Lidija Gajski u svojoj knjizi ‘Lijekovi ili priča o obmani’ detaljno opisuje način, koju i koliku korist imaju liječnici koji promoviranju farmaceutske proizvode, gdje je smisao svega veća potrošnja lijekova i povećanje zarade. To potvrđuje i druga knjiga koja se, usprkos brojnim pritiscima, pojavila na tržištu. John Virapen, koji je gotovo četiri desetljeća bio liječnik u farmaceutskoj industriji, u svojoj knjizi priznaje kako se posredno osjeća odgovornim za smrt stotina ljudi. Godinama je podmićivao brojne liječnike da bi pacijentima prepisali lijek njegove tvrtke. Napisao je knjigu koja je postala uspješnica ‘Nuspojava: smrt’. Brojni nepotrebni lijekovi, prema priznanju autora, izazivaju nuspojave koje su uzrokovale smrt brojnih pacijenata. Otkriva da farmaceutske tvrtke troše po obiteljskom liječniku između 35.000 i 40.000 dolara godišnje kako bi ga uvjerile da propisuje njihove proizvode. Samo naivnima nije jasno zašto je farmaceutska industrija jedna je od rijetkih koja je pošteđena recesijskih problema. Vrijedi se ovdje podsjetiti kako je sve to komentirao na svom blogu don Kačunko: ‘Medicina je toliko napredovala da je za svaki lijek pronađena bolest!’ Iz svega gore iznešenog ponovno konsatiram da kaos u društvu nije slučajan, već orkestriran, pa je slučajnost (i u ovom slučaju) izmišljena riječ da bi se njome prikrila značajnost poveznica među ljudima i/ili događajima.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. bivši

    8. siječnja 2011. at 15:09

    tamiflu, metadoni, ekstazi u istoj kaši. kako može zloupotreba liječničkih recepata ići u isti koš sa orkestriranom kapmanjom za lijekove protiv svinjske gripe? Jel ovaj ikad promisli prije nego krene pisati ove svoje mudrolije? plus udri po neistomišljenicima bez argumenata. (jehovini svjedoci). zašto bi se, na kraju krajeva, trebala podržavati “oficijelna crkva” kroz protuovisničke terapije? zašto ljude koji se žele izliječiti fasovati i indoktrinirati stvarima koje možda njima u životu nisu relevantne? Što sa ovisnicima koji nisu vjernici? Neka krepaju? standardna retorika starog klerikalca. nema većeg manipulatora od njega.

     
  2. Deimos

    8. siječnja 2011. at 21:12

    Mila majko sa koliko nas je važnih kurzivom istaknutih dezinformacija na toliko malo prostora zbrčkano informirao zadarski dežurni nezadovoljnik dr. Zlatko Miliša.
    Nevjerovatnim literarnim akrobacijama on skakuće sa vrućih tema gipe na goruće teme cijepljenja i njene nikom nove i nepoznate financijsko korupcijske popratne pojave u lokalnom ministarstvu zdravstva, Ne rekavši ništa novo on se hitro dok još nije osmudio nožice dugim skokom poput lepršave balerine baca na dnevno političke atraktivne novinarske izmišljotine servira ih kao znanstveno i pravno utemeljene ćinjenice poziva se na njih i priprema nas na vlastito šokantno otkriće šokantne farmaceutsko-globalnozavjereničke urote u njenoj nevjerovatnoj grozoti. On tu ne štedi nikoga on otkriva, razotkriva, istražuje, privodi, osuđuje i kažnjava. Izmišljeni podaci o enormnim zaradama svjetskih bosova farmaceutske industrije na upitno potrebnim cjepivima gdje u spisateljskoj strasti da nas što brže i bolje izvjesti na ključna mjesta propušta upisati točne brojeve te im dodati odgovarajući broj nula su mu naj važniji i jedini argument.
    Nakon što je raskrinkao i dotukao svjetsku farmaceutiku i njen krim milje on se lepršavom elegantnom piruetom baca na lokalne vrele dilerskonarkomanske teme gdje izvodeći neviđene piruete između sad već sakomanovsko-farmaceutske legalno-ilegalne distribucijsko dilerske mreže i tekštonije raskrinkanih liječnika dilera opet nabrajajuči netočne i neprovjerene podatke.
    Ne zadržavajući se dugo na vreloj klizavoj površini lječničko dilerske afere baca se na crkvu u hrvata, ubacuje latinsku sentencu i poziva se na stručno mišljenje raspopljene vesele sestrice Bernardice nebi li ojačao argumente koje ni ne navodi.
    Poštovani dr. Miliša obogatili ste nas člankom bez glave i repa krcatim neprovjerenih, neistinitih i stilski loše povezanih podataka. Preporućio bih vam da se što prije pođete testirati na gripu i cijepite jer je bunilo vašeg teksta više nego simptomatićno.

     
  3. komplementarni

    9. siječnja 2011. at 9:41

    @deimos:
    potpis! 🙂

     
  4. qulliana

    24. ožujka 2011. at 11:14

    narod je nepismen što se tiče lijekova,vjeruju ljekarima i šta god im oni propišu na recept gutaju bez ikakve potrebe i kontrole.mnogi misle da su tablete upakovane u primamljivu ambalažu svemoguće a niko živ ne čita nus pojave i kontraindikacije lijeka koji kljuka u sebe.farmaceutska mafija trlja ruke a mnogi ljekari se bogate zahvaljujući njima bez ikakvog kajanja.

     
  5. Zujozujo

    3. prosinca 2013. at 8:51

    Mislim da polako ljudi počinju shvaćat da je farmacija najveća mafija na svjetu, te da je nemoguće umjetno stvorit ljek bolji od prirodnih preparata.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Želite ugraditi solarnu elektranu? Možete dobiti poticaj i do 12.000 eura, no postoje određeni uvjeti

Objavljeno

-

By

Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela, a državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca.

Tportal je provjerio koliki poticaji se mogu dobiti za gradnju kućne fotonaposnke elektrane i koje uvjete treba ispuniti.

O ugradnji solara razmišlja sve više ljudi, Zagreb je prije dvije godine predstavio aplikaciju koja građanima olakšava konačni izračun investicije, a od prošloga tjedna preko nje moguće je i podnijeti zahtjev HEP-u.

Poticaje za solarne elektrane na nacionalnoj razini omogućuje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a postoje različiti modeli subvencija koje nude gradovi i županije putem svojih lokalne ustanova i institucija.

Nacionalni fond raspisuje natječaj jednom godišnje, a ove je godine sufinanciranje ugradnje solarnih panela ponuđeno u sklopu natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Natječaj privremeno zatvoren

Ove godine je za program energetske obnove osigurano 120 milijuna eura. Nakon prijave 12.000 zainteresiranih korisnika natječaj je zatvoren 14. ožujka do završetka obrade zahtjeva.

Iz fonda su izvijestili kako očekuju da će, s obzirom na veliki broj zahtjeva, obrada potrajati nekoliko mjeseci.

Kako je poziv samo privremeno zatvoren, otvorena je mogućnost da će najesen biti i drugi krug prijava, ako ne budu iskorištena sva predviđena sredstva za trenutno prijavljene potencijalne korisnike subvencija.

Bespovratna potpora za 50 posto troškova

(Su)vlasnicima obiteljskih kuća fond sufinancira postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, mogu dobiti poticaj i za kućnu punionicu.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u visini 50 posto opravdanih troškova. Konkretna subvencija ovisi o snazi elektrane, a iznosi 600 eura po kilovatu odnosno maksimalno 12.000 eura.

Uvjeti za dobivanje poticaja

Da bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice.

Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Prilikom prijave za sufinanciranje fotonaponske elektrane potrebno je dostaviti glavni projekt i dokaz o mogućnosti priključenja na energetsku mrežu.

Povrat investicije za četiri do pet godina

Prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo potrebno je izdvojiti oko 6500 eura za nabavu i postavljanje sunčane elektrane.

Sa subvencijom od 50 posto, povrat sredstava je četiri do pet godina uzimajući u obzir očekivanu uštedu troškova električne energije.

Zagrepčanima na raspolaganju aplikacija za procjenu isplativosti

Građanima Zagreba odnedavno je na raspolaganju aplikacija pomoću koje mogu jednostavno procijeniti isplativost ulaganja u solarnu elektranu. Alat povlači podatke od Državne geodetske uprave koja je 3D mapirala zgrade u Zagrebu te izračunava solarni potencijal krova.

Taj digitalni alat omogućuje i izradu idejnog rješenje za solarnu elektranu te podnošenje dokumentacije HEP-u radi priključenja elektrane.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U KB-u Merkur prvi put jednom pacijentu istodobno presađeno pet organa

Objavljeno

-

By

U Kliničkoj bolnici Merkur u posljednjih tjedan dana izvedene su transplantacije dvanaest organa u sedam primatelja, uključujući i prvu multivisceralnu transplantaciju pet organa kod jednog pacijenta koji je dobio želudac, tanko i debelo crijevo, jetru i gušteraču.

“Ovakav tip operacije izvodi se u samo 11 europskih centara, a godišnje se izvede deset takvih operacija u cijeloj Europi”, istaknuo je u nedjelju ravnatelj bolnice Mario Starešinić na konferenciji za novinare koju su u Merkuru sazvali na Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva.

Pacijent koji je dobio pet organa rođen je 1969. godine, dobro se oporavlja i njegovo će stanje pratiti još tjednima anesteziolozi, kirurzi, internisti, gastroenterolozi, nefrolozi, patolozi i radiolozi.

Boluje od trombofilije od koje je je imao trbuh pun debelih žila te je svaki dan imao minimalno jedno unutarnje krvarenje, stoga je jedina opcija bila transplantacija. Ova je operacija ujedno bila i retransplantacija pošto je primatelj već dobio jetru 2023. godine.

“Ovo je uspjeh cijelog tima. Kada transplantacija krene, nemate puno vremena. Svi smo, od vozača koji su prevozili organe iz Osijeka do kirurga, morali biti savršeno uigrani. Uspjeli smo sve obaviti u manje od šest sati”, rekao je Stipislav Jadrijević, vođa tima, koji je izveo operaciju prije tri dana.

U posljednjih tjedan dana u KB-u Merkur izvedeno je 12 transplantacija organa u sedam primatelja. Transplatirane su tri jetre, tri bubrega, gušterača te multivisceralna transplantaciju pet organa jednom pacijentu.

U zadnjih 25 godina u Merkuru je obavljeno preko 1800 transplantacija jetre, 700 transplantacija bubrega, 220 gušterače i 4 transplantacije crijeva. Posljednja multivisceralna transplantacija organa u Merkuru dogodila se 2022., tada su u pitanju bila tri organa, a pacijent je danas u dobrom fizičkom stanju.

“Posebno treba zahvaliti donorima, bez njih transplantacije nema, a donori možemo biti svi”, poručio je liječnički tim KB-a Merkur.

Inače, ove je nedjelje prigodno obilježen Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa te su iz Ministarstva zdravstva istaknuli da je prošle godine izvršeno 300 transplantacija solidnih organa.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NAJVIŠE UGRIZA U ZADARSKOJ I SPLITSKOJ ŽUPANIJI / Stiže ljeto, sve je više zmija u prirodi. Kod nas obitava 15 vrsta, evo koje su otrovne…

Objavljeno

-

By

Bliži se ljeto, vrijeme kad u prirodi ima najviše ljudi, ali i zmija. Doduše, zbog klimatskih promjena – sve blažih zima i sve toplijih proljeća – i zmije se u okolišu pojavljuju ranije nego inače.

Prije nekoliko dana, splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević objavio je na Facebooku snimku zmije negdje na području grada te napisao: “Kako je zatoplilo ne treba se čuditi većoj prisutnosti zmija u Dalmaciji koja obiluje kršem.”

Još je dodao da je u gradskom kotaru Blatine-Škrape uočena šara poljarica, a da su radnici kod škole u Žrnovnici naišli na crnokrpicu, jednu od dvije poluotrovnice koje obitavaju u Hrvatskoj.

Zakonom zaštićeno 12 vrsta zmija

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) na svojim stranicama ističe da na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, riđovka i planinski žutokrug. Sve tri pripadaju rodu ljutica koje su prepoznatljive po cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Od neotrovnica takve zjenice ima jedino spomenuta crnokrpica.

U HZJZ-u napominju da je 12 vrsta, uključujući sve spomenute otrovnice, strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.

Ovo su tri zmije otrovnice u Hrvatskoj…

Poskok

Poskok je najotrovnija i naopasnija zmija ne samo kod nas nego u cijeloj Europi. Obično je pepeljasto-sive pa do smećkaste ili crvenkasto-smećkaste boje, a naraste do 65 centimetara, rijetko do 90 centimetara. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili cik-cak, a ide od glave do vrha repa. Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.

HZJZ

Riđovka

Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 centimetara, a iznimno do 90 centimetara i također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni primjerci.

HZJZ

Planinski žutokrug

Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manji – naraste do 50 centimetara. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.

HZJZ

Otrovi poskoka i riđovke izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i nesvjestica, mučnina, povraćanje i znojenje jer u njihovom otrovu u manjoj mjeri ima i neurotoksina.

Ne pokušavajte izbliza ni fotografirati zmiju

Što se prevencije tiče, HZJZ preprouča da bi dvorišta u kojima se pojave zmije trebalo ukloniti njihove moguće zaklone poput nakupina kamenja ili različitih predmeta, suhoga granja, drva i sličnog te zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume. Pokušaj hvatanja ili fotografiranja zmije iz blizine opasna je radnja koja može uzrokovati njen napad i ugriz.

U prirodi se preporuča nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza, nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava. Pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice. Valja izbjegavajti područja izvan staza i paziti da se ne staje na nepregledna mjesta. Dođe li do susreta sa zmijom, ne treba ih dirati i uznemiravati niti ih se smije ubijati. Najbolje ih je zaobići.

Oprezno i s dvjema poluotrovnicama

Na stranicama HZJZ-a stoji da u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije poluotrovnice – zmajur i crnokrpica. Zmajur je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama. Ta zmija naraste i do dva metra. Crnokrpica je dosta manja, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov.

Ipak, HZJZ preporuča da se i u slučaju njihova ugriza ode liječniku radi čišćenja rane i eventualne dopunske doza cjepiva protiv tetanusa.

U 20 godina troje umrlih od ugriza zmije

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5,4 milijuna ugriza zmija, od čega polovica slučajeva rezultira otrovanjem. Oko stotinu tisuća ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica ugriza zmija. Većina tih pojava događa u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, a vrlo rijetko u Europi.

U Hrvatskoj se najviše ugriza dogodi od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju, a najveći broj ugriza zmija otrovnica zabilježen je 2018. godine – čak 40.

Od 2005. naovamo u Hrvatskoj su zabilježena tri smrtna slučaja od ugriza zmije, posljednji 2013. godine. U dva slučaja radilo se o starijim osobama od 69 i 80 godina, dok je treća žrtva bio jednomjesečni dječačić. Njega je 2007. godine ugrizao poskok na padinama Kozjaka kod Splita gdje je s roditeljima bio na izletu. Ugrizi otrovnica najčešće su bili zabilježeni na područjima Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Ličko-senjske županije.

Mali broj ugriza godišnje

Dobra je vijest što je Vlada ovih dana dala suglasnost Imunološkom zavodu da odabere najpovoljnijeg izvođača za izgradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova u poslovnoj zoni u Rugvici. Time bi se obnovila proizvodnja tog seruma po kojemu je Imunološki zavod bio poznat.

Prošle godine je ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžićgostujući na N1 televiziji, upozorio je na male zalihe zmijskog protuotrova kazavši da je Imunološki zavod zadnji put proizveo protuotrov još 2013. godine.

Na zalihama je prije dvije godine bilo stotinjak ampula protuotrova, a Čardžić je kazao da u Hrvatskoj godišnje u prosjeku bude dvadesetak ugriza zmija otrovnica.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu