Connect with us

Hrvatska

I Zadar je spreman za Balaševića!

Objavljeno

-


Osijek je prekjučer tamburicama, zdravicom i slatkim zalogajčićima dočekao najpoznatijeg Panonskog mornara Đorđu Balaševića koji im se predstavio po tko zna koji put, najprije pjesmom, a onda i svojim filmskim uratkom “Kao rani mraz”. Drago je bilo Đoli. Nego što. Umjetnik rijedak kao crvena orhideja ne gleda se svaki dan uživo. Doveo je sa sobom i prateći bend “Panonsku mornaricu”. I odmah mi je glavom potekla pjesma, ona poznata Đolina, kako “poneki mornar ostane bez lađe. Ali bez mora, to je izuzetan peh”. Đole bez mora nije ostao, jer ga je u Osijeku dočekalo more ljudi. Mnogi koji su se uz njegove stihove zaljubljivali ili lakše prebrođivali ljubavne krahove, jer “sve prave su ljubavi tužne”, dodao bi Đole u svojoj pjesmi “Svirajte mi jesen stiže dunjo moja”.
Nakon Balaševićevog koncerta u osječkoj areni, nakon kojeg će “pričati deca o svetlima arene” i splitska arena imati će priliku, 10. prosinca, vidjeti i čuti Đolu uživo. To se, priznat ćete ne događa baš svaki dan. Uživat će u njegovim baladama, zaploviti skupa s njim kroz njegovo panonsko more, a onda, kada se pogase svijetla i splitske arene, “ostat će okrugli trag na mjestu šatre” i jedan topli zanos oko srca. Zbogom i mirno more, Panonski mornaru.
Poslije devet dana plovidbe, kapetan Panonske mornarice svoje će muzički brod privezati uz suhe dokove zagrebačke Arene, 19. prosinca. I pokazati što zna, ono u čemu je jak, najjači. I zapjevat će, onako tiho, “Dobro večer Zagrebe, mislio sam malo na tebe”.
Jedino ovaj grad, prekriven nekim plaštom odmaka nikako da izađe iz sjene vlastite aveti, stisne ruku umjetniku i pozove ga pod krov svoje, najljepše arene.
Jedino ovaj grad, još uvijek zatočen u vlastitim otiscima prošlosti nikako da dobije priliku vidjeti i čuti glas Panoskog mornara kako sa svojom mornaricom spaja, a ne razdvaja, mora ljudi i koji je baš “kao rani mraz” – ako ga ne voliš, nikada nećeš moći uživati u njemu. A to nije ni teško, ni daleko. “Princip je isti, sve su ostalo nijanse”.
Kontaktirali smo neke naše sugrađane i pitali ih “misle li da je Zadar spreman za koncert Đorđe Balaševića”?

Sanja Petrovski (Foto: Žeminea Čotrić)

Sanja Petrovski


– Mislim da neće biti spreman još dugo. Iako inače ne idem na koncerte, voljela bih da se koncert Balaševića dogodi u Zadru jer bi to značilo strašan pomak za ovaj grad, kazala nam je Sanja Petrovski, zadarska plesačica i koreografkinja.
– Zadar je spreman na sve. Pa nisu to orgije ili cajke!? Balašević je urbani glazbenik. Nikada nije ogriješio dušu o naš grad, ni o našu državu. Mi smo otvoreni grad i mislim da bi mnogi u Zadru, mojih godina, koji vole njegovu glazbu sigurno to s veseljem dočekali. Na koncert ne bih išao, jer ni kad sam bio mlad nisam slušao njegovu glazbu, istaknuo je zadarski dogradonačelnik Dražen Grgurović.
Dražen Grgurović (foto: Žeminea Čotrić)

Dražen Grgurović


– Đorđe Balašević je bio prvi koji je u Srbiji dignuo glas protiv Miloševića i Jugoslavije. Ako su u Zadru bili Rambo Amadeus, Neda Ukraden, a trebao bi uskoro i Halid Bešlić, zašto bi onda Balašević bio nepoželjan?! Bio sam na skoro svim njegovim koncertima kao mladić i otišao bih i na njegov koncert u Zadru kada bi se dogodio. Otišao bih vrlo rado. Jer obožavam Balaševića, rekao nam je poznati zadarski umjetnik Neven Stojaković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. student

    30. studenoga 2010. at 18:49

    Nisi dobrodoša u Zadar i točka.
    Nije Zadar prčija kao Zagreb, Split i Osijek koji dopuštaju četnicima nastup u domovini!

     
    • nocoment

      1. prosinca 2010. at 0:46

      najjače mi je kad ovakve komentare ostave, po pisanju pretpostavljam jedan od onih rođen iza 1995. ti su mi najdrazi, sve velike hrvatine, tesko da si student jer s takvim razmisljanjem nisi ni za višu uzaludnu. jadno

       
  2. tosamsamoja

    30. studenoga 2010. at 20:40

    da je meni tvoj mozak na par dana pa da se odmorim kako triba!!!blago ti se,ljubomoran sam

     
  3. Antonio Cash

    30. studenoga 2010. at 22:42

    I još se naziva student. Oh Bože, ako je to naša intelektualna elita…
    Ali, srećom znamo da nije. Neka dođe, ja ga isto nisam slušao prije, ali sad bih možda i pošao. Jer ovakvim seljačinama ne smetaju cajke, tamo cupkaju i urlaju, ali kulturan čovjek iz Vojvodine im smeta. Ali, i to je sam manjina.

     
  4. Luv

    1. prosinca 2010. at 7:52

    Tko mrzi Zadar više od četnika? SPLIĆANI! Tako uopće ne sumnjam da ovaj “student” dolazi upravo iz mandrilskog grada!

     
  5. cerraria

    1. prosinca 2010. at 12:35

    Sjeća li se netko onih Đoletovih šovinističko rasističkih viceva o Albancima ?
    Sjeća li se tko od vas onih stihova posvećenih slovencima a s njima i nama samo zato što smo iskoristili temeljno pravo naroda-ono na samoopredjeljenje.
    …naravno da ne.
    Pa prisjetite se sitnozubi!
    http://www.youtube.com/watch?v=tlM0z5XYF9s&feature=player_embedded

     
  6. PAPAPA

    1. prosinca 2010. at 12:43

    Volija bi da je Zadar u meni pobudija ikakav osjećaj, al zbog svoje bezličnosti ne može pobudit niti osjećaj mržnje! 😛

     
  7. tanja

    1. prosinca 2010. at 16:51

    cerraria, kreni put visnjika da ne zakasnis na halida,on i balasevic su tebi vjerovatno isti, u biti ne…halid je tebi sigurno doseg u glazbenom i zabavnom smislu!
    pozdrav svima preko mosta!

     
  8. cerraria

    1. prosinca 2010. at 17:06

    Eto mentalnog sklopa ,baš kao u đoleta kulturni rasizam bravo.

     
  9. Ja

    1. prosinca 2010. at 22:36

    Jada li jadnog kad ovakovo pitanje treba uopće postaviti!!!!! Pa javno Zadar nikad neće biti spreman na bilo kakvoga kulturnjaka iz Srbije, al’ će biti spreman za nekakvog Rajoviča i slične turbofolk igrače!!! Ha-ha tragikomedija ali istinito!!!

     
  10. lion

    11. prosinca 2010. at 23:18

    Imao sam 10-ak godina kad sam ga gledao u Jazinama. Bilo je to prije gotovo 30 godina. Branitelj sam i nemam veze sa Srbijom. Ponosan i čiste ruke. Bio sam sinoć u Splitu. Tko ga nije pokušao slušati nema pravo ni komentirati. Takva veličina kao što je Đole može doći samo od Boga. U svim svjetskim jezicima ne postoji riječ koja može izraziti tu ogromnu količinu dobre vibre i ljubavi u toj dvorani. Bilo je, ljudi moji, bar 14.000 duša iako podaci govore o 12.000. Nema to veze sa srbijom, to je bilo 4 sata života u savršenom svijetu, utopija, ali predivna. Đole, Ja sam možda sanjar, ali uvijek si dobrodošao. A ovi tipovi iz mraka i sutra,kada se probude u sunčano jutro isto će biti u mraku. Shvatite, na svjetu nema kutka, ni zemlje gdje nema dobrih ljudi. Mi smo samo tiši, ali smo tu.

     
  11. roksi

    12. prosinca 2010. at 11:31

    ceraria je inače sa jedno r.

     
  12. cerraria

    12. prosinca 2010. at 20:17

    Roksi jesi ti malo glup??
    Uguglaj kako se piše a ovaj ‘branitelj’ neka pogleda link ili se sjeti rasističkih viceva o albancima,ne znam s koliko to baš ljubavi odiše…

     
  13. roksi

    12. prosinca 2010. at 21:48

    Čuj ti možeš svoj nick pisati kako hoćeš. Ako si pri tom mislio na Voštarnicu onda je to Cereria.

     
  14. cerraria

    13. prosinca 2010. at 9:02

    Je tako je možda u Kakmi ili Jankolovici….
    Priznaj da si pogrišia i ok.
    Evo ti jedan tekst društva zadarskih filatelista ,zanimljiv je obrati pozornost na str. 4.
    http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/12.pdf

     
  15. cerraria

    13. prosinca 2010. at 9:19

    Je možda u Kakmi ili Jankolovici..
    Evo ti jednog zanimljivo teksta društva zadarskih filatelista,obrati pozornost na str 4.
    Ljudski je griješiti a još je ljudskije proznati vlastitu grešku
    http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/12.pdf

     
  16. roksi

    13. prosinca 2010. at 10:33

    Ti to tvrdiš na temelju članka u listu bezgrešnih filatelista??? :))) A da možda pogledaš karte grada iz doba Italije i da nešto naučiš? Nadješ neku kartolinu iz tog vremena? Ili makneš lijenu guzicu i ‘uguglaš’ ili muko moja otvoriš rječnik? Službeno i jedino ispravno je Cereria. A ti se ravnaj i dalje prema polupismenim ignorantima. Ciao.

     
  17. cerraria

    13. prosinca 2010. at 22:41

    Službeno je Voštarnica pošto nismo više u Italiji i da ja ću priznat u pravu si što se tiče pravopisa međutim baš kao što je Puntamika izvorno Punta amica tako je i vremenom cereria postala cerraria a meni je ipak cilj aludirati na kvart a ne gramatiku.
    Arrivederci.

     
  18. mendula

    19. prosinca 2010. at 0:55

    jao jao
    koliko uzalud potrošenog testosterona…
    “student” i vošta boy-neću uopće komentirat vaše primitivne izjave… žalosno da se takva dječurlija uopće usudi komentirat ovako vrhunskog glazbenika a da naravno nemaju pojma o njemu, osim to što je srpske nacionalnosti. a to što je za vrijeme rata jedini javno ustao protiv miloševića i njegove velikosrpske politike (http://www.youtube.com/watch?v=QXV9n8D6dSs ) i zbog toga bio zabranjivan u svim srpskim medijima, to što je ugrozio sigurnost svoje vlastite obitelji “samo” zato što se nije htio boriti “protiv svojih preko” , to vam nitko nije rekao… naravno, kad je bitno samo to što je Srbin… Eeeee… Jadi Hrvatski!!!
    Lion, dijelimo isto iskustvo u Splitu…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pravoslavci danas slave Uskrs

Objavljeno

-

By

Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.

Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.

Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.

Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.

Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu