Connect with us

Hrvatska

Đula Rušinović Sunara: "Sakoman krši hrvatski Ustav!"

Objavljeno

-


Burne reakcije oko ZNET-ovog razgovra s dr. Sakomanom i dalje stižu. Šokirani Sakomanovim izjavama Hrvtaska udruga za promicanje prava pacijenata poslala je oštru reakciju.

Ispred Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata moram se osvrnuti na natpise koji su uslijedili kao reakcija na zahtjev roditelja ovisnika iz Zadra, a u kojima je dr. Sakoman doista jasno stavio na znanje, a kako je to komentirano od obiteljskog liječnika dr. Bressan Leonarda, kako se prema svojim pacijentima odnosi na način da ih smatra manje vrijednima.
Naime, u svojim izjavama, na način kako su objavljene u članku “Protiv Metadona su samo frustrirane Zadranke” , dr. Sakoman ne samo da krši liječnički kodeks, već i dva zakonska akta te se ponaša protuustavno.
Važno je istaknuti: ako pacijenti nešto ne znaju za to su zakonom odgovorni liječnici i to sukladno Zakonu o zaštiti prava pacijenata.
Sukladno napisanom, dr. Sakoman u svojoj izjavi omalovažava roditelje ovisnika iz Zadra na više načina.
Prvo na način da ih se proziva kako nisu ni sposobni nešto shvatiti, jer nisu dovoljno obrazovani – ovo je diskriminacija prema obrazovanju (“njihova neupućenost, neznanje, uplitanje u vrlo diferentna medicinska, ali i strateška pitanja, ..). Diskriminacija, koja je Ustavom Republike Hrvatske opisna kao zabranjeno ponašanje, je od nedavno regulirana Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

No, sukladno napisanom u članku, postoji i drugo zakonom regulirano nedopušteno ponašanje. Naime, postoji Zakon o zaštiti prava pacijenata prema kojem se pacijentu i onima koji o njegovom zdravlju vode brigu, kao što su to roditelji ovisnika, mora odnositi na način kako propisuje navedeni Zakon u čl. 8. i čl. 9. To znači kako se pružanje informacija ima smatrati osnovnim ljudskim pravom i za kršenje istog postoje  propisane sankcije .
Kršenje osnovnih ljudskih prava, kao što je to pravo na informaciju i pravo svake osobe da ne bude diskriminirana ni po kojoj osnovi, jest  i zakonski i  civilizacijski potpuno nedopušteni način ponašanja.
Dakle, ako neki roditelji nešto ne znaju onda je i dr. Sakoman izravno odgovoran za to i morao je naći načina da im to kaže na njima razumljiv način. Ukoliko bi i nakon toga netko i nadalje inzistirao na nečemu znači kako taj isti ima na to svoje ljudsko pravo na odluku pa čak i opredjeljenje. To mu se također ne smije oduzimati vršenjem pritisaka ili dodatnim oblicima diskriminiranja.

Omalovažavajuća izjava kako roditelji nisu zabrinuti roditelji oboljele osobe, već “frustrirane žene” jest i dodatna diskriminacija prema spolu. Naime, nazivajući roditelje “frustriranim ženama” jasno se ( Zar je primjereno takvo što zaključivati temeljem peticije frustriranih žena u Zadru? ) daje na znanje kako je biti žena manje vrijedno u njegovim očima i ne vidi ništa spornoga u takvom stavu te bez ikakva stida javno iskazuje takve stavove.  Takvim izražavanjem dr. Sakoman sebe prikazuje kao čvrstog paternalističkog i muško-šovinističkog liječnika, a takvima u modernom zdravstvu ima sve manje mjesta i nadamo se kako će uskoro nestati iz svih zdravstvenih sustava.
Poručujem “frustriranim ženama” da podnesu kaznenu prijavu za javnu uvredu časti kao i za javni čin diskriminacije prema spolu i prema obrazovanju.
Kao udruga koja se jedanaest godina zalaže za procese demokratizacije sustava zdravstva, naročito nestrpljivo čekamo dan kada će nestati s hrvatske zdravstvene scene liječnici koji svoje pacijente smatraju maloumnima i nesposobnima da išta shvate i/ili razumiju kada je u pitanju zdravstveni sustav pa im redovito, svjesno i namjerno uskraćuju informacije o kojima izravno ovise i njihovo zdravlje i njihov život.
Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata
Predsjednica:
Mr. sc. Đula Rušinović-Sunara, dr.med.
Www.pravapacijenata.hr

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Pavao

    5. studenoga 2010. at 13:26

    Alo, Oto, a odaklen si ti??? AAAA? Ma je li ti čuješ sam sebe?
    “Diskriminacija prema obrazovanju mora se činiti jer bi inače spremačice operirale.”
    Bravo!!!!!
    Naprid naši muški šovinisti s akademskim titulama koji nemate dovoljno sivih stanica da bi naučili što su ljudska prava i tko su ljudi. Triba nam još takovih! Di ste? Javite se…jaaavi seeee…jaaaaviii seee…

     
  2. zadranin

    5. studenoga 2010. at 13:29

    ovaj gornji komentar nije uopće na mjestu…ovdje se radi o diskriminaciji žena…o stručnosti gosp.Sakomana najviše govori činjenica da je njegovo mišljenje – kako ovisnik nakon 25 godine života nemože postiči izliječenje u smislu drug free apstinencije nego bi po gosp.Sakomanu trebao biti na održavanju Heptanonom–

     
  3. alexandra

    5. studenoga 2010. at 13:33

    Bolje da nas liječe i čistačice nego dr.Sakoman!

     
  4. Marta

    5. studenoga 2010. at 13:38

    Svi smo mi budale ako ne znamo operirati. Ne razumijem tko je toliko povrijeđen činjenicom kako doktotr ne žele razgovarati s nižim vrstama koje ne znaju operirati. Samo mi je simptomatično da se Oto ne izjašnjava kako bi bilo dobro poslati odvjetnike, ekonomiste pa ni mehaničare da odu u zadarsku bolnicu operirati, već sugerira “najnižu od najnižih oblika života”: ženu koja pere podove!
    Draga doktorice Đula, nije li vas ponekad sram što se i Vas ubraja među te i takve doktore (tipa Ota)?
    Ne dajte se i ne dozvolite da Vas ometu razni neškolovani i necivilizirani doktori znanosti.
    Hvala Vam za sve što činite i dobro ste rekli:
    ” nestrpljivo čekamo dan kada će nestati s hrvatske zdravstvene scene liječnici koji svoje pacijente smatraju maloumnima i nesposobnima..”

     
  5. ana

    5. studenoga 2010. at 14:00

    Svaka čast gosp.Rušinović-Sunara!
    A što se tiče obrazovanja kod liječenja ovisnika ne pomaže jer im više može pomoći i razumjeti ih onaj tko je prošao istu životnu školu koju i oni prolaze!
    Zato jedino adekvatno i uspješno liječenje ovisnika ima uspješnih rezultata u zajednicama!

     
  6. Nada Drušković

    15. listopada 2015. at 16:08

    Želim savjet što uraditi kada lijek koji nije na listi HZZO-a radi velike cijene,meni i 20-tak pacijenata znači život?
    Farmaceutska kuća iz Amerike je donirala lijek Hrvatskoj te ga sada koristimo.
    Za 5-6 mj.lijek nam više neće biti dostupan ukoliko ne dođe na listu lijekova HZZO.
    Hvala na savjetu
    Nada Drušković

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu