Connect with us

Hrvatska

"Znamo kako Sveučilište 'funkcionira'!"

Objavljeno

-

Ante Uglešić (Foto: Žeminea Čotrić)
Vezano za izjavu našem portalu zadarskog rektora, Ante Uglešića, Forum mladih SDP-a Grada Zadra prije koju minutu poslao je svoje priopćenje redakciji Z NET-a, a koje prenosimo u cijelosti:
“Osjećamo potrebu očitovati se o nedavnom neprimjerenom istupu rektora Sveučilišta u Zadru Ante Uglešića. Dotični gospodin je upitan da komentira priopćenje medijima upućeno od Savjeta mladih Grada Zadra, u kojem pružaju podršku studentima zadarskog sveučilišta u borbi za njihova prava, izjavio: ‘Ne želim se baviti politikom Savjeta mladih SDP-a, oni ne razumiju što je Sveučilište i kako Sveučilište funkcionira! Savjet mladih je politički opterećen od 1945.!’
Želimo dati do znanja da znamo što je Sveučilište i da znamo kako ‘funkcionira’ jer je velik broj naših članova završio studij ili još uvijek studira na Sveučilištu u Zadru. Također, želimo ga upitati što je to bilo ‘divno’ do 1945. kada smo ‘toliko opterećeni’ od tada i zbog čega je dotični gospodin Rektor sam opterećen tim vremenima.
Laska nam činjenica da je gospodinu Uglešiću prva asocijacija na jasno i nedvosmisleno izražavanje svojih stavova u borbi za prava mladih upravo Forum mladih SDP-a, jer smo svjesni činjenice da smo najaktivniji i najglasniji politički podmladak u Zadru. Međutim, htjeli bismo ga upoznati s razlikom između Foruma mladih SDP-a i Savjeta mladih Grada Zadra. Forum mladih SDP-a je politička mladež, a Savjet mladih Grada Zadra savjetodavno tijelo Gradonačelnika, izabrano od strane Gradskog Vijeća, a u kojem participiraju članovi nevladinih udruga i članovi nekih političkih stranaka, među kojima nema članova Foruma mladih SDP-a. A nema nas zato jer je vladajuća većina na čelu s HDZ-om odlučila da mi tamo nisu poželjni, iako imamo sposobne ljude koji bi zasigurno mogli doprinjeti radu Savjeta mladih Grada Zadra.
Ovu priliku koristimo da izrazimo punu podršku Studentskom zboru i studentima Sveučilišta u Zadru u njihovom nastojanju da spriječe trend stavljanja profita ispred znanja i ustraju u borbi za prava svakog pojedinca na dostupno i besplatno obrazovanje.
Pozivamo i sve ostale udruge koje se bave mladima, te politčke podmlatke da se pridruže podršci. Pokažimo i ovim putem da se znamo izdići iznad stranačkih okvira kada se radi o međusobnoj solidarnosti i rješavanju pitanja mladih Grada Zadra.”
Recimo za kraj i to da Z NET očekuje i reakciju Ministarstva znanosti na gore citiranu izjavu zadarskog rektora.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. assistant

    3. listopada 2010. at 11:23

    Interesantno.. Branko Radonić.. simpatičan student nedavno diplomirao na UNIZD gdje je bio topovsko meso..negdje iz zaleđa Splita, poznat kao veliki vizionar. Pa naravno da on najbolje zna kamo UNIZD treba ići. Strategija razvoja sveucilista u malom mu je prstu, zašto uopće pitati bilo koga drugoga? Budući je poznati zaratin i lokalpatriota, naravno da je ogorčen što Split “ide naprjed”, a Zadar “zaostaje”. Dajte mu maramice da obriše suzne oči.. i nek nam posudi malo Keruma (a može i rektora Pavića) da napokon i Zadar krene u bolju i svjetliju budućnost!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu