U restoranu Morita tražila se stolica više. Prolaznici su znatiželjno zavirivali ne bi li otkrili razlog tolike gužve tik do Perivoja Gospe od zdravlja.

“Što se događa?”- upitao je jedan od slučajnih prolaznika.

Pa okupila se zadarska IT zajednica na drugom meet up-u ove godine! Krenuli su ljetos najavljujući snažno polijetanje, i nakon ovoga sinoć, možemo komotno reći da su poletjeli.

Poznata lica zadarskog IT-a došla su čuti razmišljanja svojih kolega vezano za goruću temu umjetne inteligencije i njenog utjecaja na tržište rada. Chat GPT unio je dozu zabrinutosti u IT sektor, ali napravio je to svojedobno i Google pa nas evo i dalje tu i radimo uz njegovu pomoć.

“Pozdrav svima i drago nam je vidjeti vas u ovolikom broju gdje zajedno gradimo zajednicu” – ovim riječima ekipu je pozdravio organizator Ive Botunac, predsjednik ZadarConnect-a.

Naime, događaj organizirao je ZadarConnect u suradnji s CroAI – Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju.

Iza inicijative ZadarConnect stoji udruga Zadar Developers Hub koja je odlučno krenula u jačanje lokalne IT zajednice kroz organizaciju ovog i sličnih događaja u budućnosti. Podršku im je pružila CroAI – Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju koja nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj čovjekocentrične umjetne inteligencije kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini.

Tema sinoćnjeg meet up-a bila je Kako će AI utjecati na tržište rada?, a svoja viđenja situacije dali su Danijel Fatović (OTP banka d.d.), Pankracije Barać (Rentlio), Ante Panjkota (Sveučilište u Zadru) i Toni Beverin (Cognism). Panel je moderirala Martina Silov iz CroAI, izvršna direktorica udruge CroAI, koja je naglasila kako neovisno o tome što radimo, AI utječe na nas.

Imali smo tako priliku čuti da nevezano radi li se o IT firmi, korporaciji ili znanstvenoj ustanovi, razmišljanja i problemi su slični. No, ono što je svima zajedničko jest da smatraju da straha za stručnjake na tržištu nema.

“Mi imamo level2 zaposlenike i kao takvi uvijek će biti potrebni bez obzira na nove alate za koje očekujemo da će ih samo dodatno osnažiti” – naglasio je Fatović iz OTP banke.

Nekoliko pitanja bilo je upućeno profesoru Panjkoti i načinu na koji Sveučilište priprema studente za buduće poslodavce. Trebaju li poznavati i koristiti alate AI-a ili ne? – “Da, želimo da poznaju alate, ali da razmišljaju svojom glavom koristeći ih, a ne slijepo ih slijedeći”.

S druge strane par pitanja je bilo usmjereno prema Pankraciju, Toniju i Danijelu, a odnosila su se na prepoznavanje molbi za zaposlenje napravljenih pomoću ChatGPT-a. “Teško je prepoznati molbu kreiranu ChatGPT-jem”- iskren je Barać- “ali to je tek jedan od koraka u procesu u kojem je najvažnije znanje i iskustvo kandidata.”

Zaključak svih panelista je bio isti – poznavanje i korištenje alata da, svakako, ali s mjerom. Ljudski faktor u svakom od spomenutih slučajeva je ipak nezamjenjiv.

Dok GPT modeli poput ChatGPT-a imaju sposobnost generiranja koda i tekstova koji sliče ljudskom pisanju, važno je razumjeti njihove ograničenja u odnosu na ljudske programere. GPT modeli mogu generirati kod koji je sintaktički ispravan i u nekim slučajevima funkcionalan, no ne posjeduju duboko razumijevanje logike i principa koji stoje iza tog koda. To znači da iako mogu asistirati u procesu kodiranja, oni ne mogu samostalno razumjeti niti izvršiti kod na način kako to čini ljudski programer.

Ljudski programeri ne samo da pišu i otklanjaju greške u kodu, već imaju sposobnost kritičkog razmišljanja, analize problema i razvoja inovativnih rješenja. Oni razumiju kontekst i svrhu koda koji pišu, što je ključno za razvoj kompleksnih softverskih rješenja. Osim toga, programeri su sposobni za kreativno mišljenje i inovacije, što je područje u kojem trenutni jezični modeli poput GPT-a još uvijek zaostaju.

Iako su GPT i slični jezični modeli postigli značajan napredak u generiranju koherentnog i relevantnog sadržaja, postoji jasna razlika između generiranja koda i razumijevanja programerskih principa koji stoje iza njega. Stoga, iako su ovi alati vrijedni asistenti u procesu programiranja, ne mogu zamijeniti ljudske programere koji donose dubinsko razumijevanje, kritičko mišljenje i kreativnost u procesu razvoja softvera.

Ako bi trebali izvući neki zaključak, onda bi rekli da za sada straha nema, treba tek vidjeti što nam budućnost nosi i daljnji razvoj alata umjetne inteligencije…

Kako bilo, nakon ovoga sinoć jasno je da za zadarsku IT scenu nema zime.

Kad je riječ o plaćanju računa, onaj za struju uvijek je najveći i najzabrinjavajući, a mnogi tvrde da ih uvijek iznenadi cifra koju vide na računu. No, mnogi isto tako tvrde da ako imate enormnu potrošnju, možete ostvariti i velike uštede struje. Na razne načine.

Kada razmišljate o stvarima koje troše puno električne energije u vašem domaćinstvu, vjerojatno vam ne pada na pamet ruter za povezivanje na internet. Ali ako ga ostavite uključenog cijeli dan, trošit će znatno više električne energije, piše Krstarica.

Stoga bi trebali obratiti pažnju na energetsku efikasnost rutera pre nego što ga kupite i pobrinite se da ima najmanju moguću potrošnju energije kada je uključen i u stand-by modu, prenosi City Magazine.

Njemačka savezna agencija za zaštitu okoline (UBA) tvrdi da je to posebno važno ako se ruter ne može isključiti jer koristi i telefonsku liniju. Ako je to slučaj, savjet je da nabavite ruter koji ima mogućnost barem isključivanja Wi-Fi-ja kada nije u upotrebi.

Ruter za internet ne troši više struje od frižidera ili drugih uređaja, ali opet bi bilo poželjno isključiti ga kada nije u upotrebi.

Ako na WhatsAppu dobijete poruku od prijatelja ili člana obitelji u kojoj vas traže veću količinu novca, budite jako oprezni prije nego što pošaljete novac. Naime, upravo se takva prevara proširila ovom popularnom aplikacijom za dopisivanje, a ako nasjednete na nju, ova bi vas prevara mogla skupo koštati.

Kako prenosi Makeuseof, pojavila su se izvješća o nizu prijevara putem WhatsAppa, a posebno povećanje zabilježeno je u studenom 2023. godine. Žrtve pomisle da im poruku šalje bliska osoba, a zatim se od njih traži veći iznos da bi se riješila neka hitna situacija koja zapravo ni ne postoji.

Makeuseof prenosi da je samo početkom studenog ove godine zabilježeno više od 200 ovakvih prevara koji su žrtve ukupno koštale više od 600.000 dolara. Što je još gore, žrtve nisu odmah ni svjesne da su prevarene, nego to zaključe tek nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije.

Kako prevara funkcionira?
U ovoj konkretnoj prijevari, prevaranti kombiniraju dvije već poznate prijevare u jednu: lažni rezultat pretraživanja za WhatsApp Web Google i društveni inženjering.

Prevarant najprije postavi postavi lažni oglas za web stranicu WhatsApp Web. Kada žrtva pretražuje WhatsApp Web, pojavit će se i ta lažna verzija, ponekad čak i na vrhu liste rezultata.

Ako kliknete na taj lažni rezultat za WhatsApp, ponudit će se opcija za skeniranje QR koda, baš kao što to od vas traži i autentična web stranica za WhatsApp. No, kada se skenira ovaj lažni QR kod, prevaranti dobiju pristup vašem WhatsApp računu.

Nakon tog slijedi druga faza – društveni inženjering, u kojoj prevaranti, nakon pristupa žrtvinom WhatsApp računu, počnu slati poruke članovima obitelji i prijateljima žrtve. Pritom prevarant osmisli uvjerljivu priču o nekoj hitnoj situaciji – žrtva pljačke, hitna medicinska pomoć, zakašnjela stanarina i slično – kako bi drugu stranu motivirala da u kratkom roku i bez previše razmišljanja uplati veći iznos.

Treba naglasiti da u takvim situacijama prijatelji i obitelj doista pomisle da pomažu bliskoj i dragoj osobi, ali novac ustvari uplaćuju na račun prevaranta.

Kako izbjeći ovu prevaru?
Najsigurniji način za izbjegavanje ove prevare jest da uopće na Googleu ne pretražujete WhatsApp Web. Umjesto toga, puno sigurnija opcija jest da izravno odete na web.whatsapp.com i prijavite se na svoj račun.

To je URL koji se lako pamti i vodi vas na originalnu i autentičnu stranicu. No, ako ipak preko Googlea pretražujete WhatsApp Web, izbjegavajte one rezultate kod kojih piše “oglas”. Uvijek obratite pažnju na URL rezultata pretraživanja.