Connect with us

Hrvatska

Siromaštvom u Hrvatskoj najviše su pogođene žene i stariji građani

Objavljeno

-

Stopa rizika od siromaštva u 2022. iznosila je 18 posto što je manje za 1,2 posto u odnosu na 2021. godinu i najniža je od kada Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri ove pokazatelje, a siromaštvom su najviše pogođeni stariji, nezaposleni, samačka kućanstva te osobito žene.

Rezultati su to Ankete o dohotku stanovništva koje je DZS objavio u petak. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, pojasnili su iz DZS-a.

Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna.

Što se tiče regija, podaci pokazuju znatne razlike. Tako stopa rizika od siromaštva za Panonsku Hrvatsku iznosi 25,9 posto, za Jadransku 18,2 posto, za Sjevernu 16 posto te za Grad Zagreb 9,5 posto.

U 2022. u Hrvatskoj je bilo 20 posto osoba koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, što je manje za jedan posto nego 2021.

Stopa rizika od siromaštva najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32,4 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća pa je stopa rizika od siromaštva kod žena iznosila 36,5 posto, a muškaraca 26,6 posto.

Stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 42,6 posto.

U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina – 56,5 posto, te u onima koje čine žene – 54,4 posto.

Najviše stope rizika prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom – 24,9 posto, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika iznosila 23,3 posto.

Sedam posto stanovništva ne može priuštiti grijanje

Što se tiče materijalne i socijalne deprivacije, podaci pokazuju da je u 2022. bilo 44,8 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 2950 kuna) i 41,7 posto osoba čija si kućanstva ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove.

Bilo je i 15,7 posto osoba čija su kućanstva u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza te sedam posto osoba čija kućanstva ne mogu priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.

Oko 8,4 posto osoba živi u kućanstvima koja si nisu mogla priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije isključivo zbog financijskih razloga.

Istovremeno, stopa teške materijalne i socijalne deprivacije, odnosno postotak onih koji si nisu mogli priuštiti najmanje sedam stavki, u 2022. iznosi četiri posto, što je za 0,5 posto više nego 2021.

Rezultati istraživanja također pokazuju da najmanji postotak osoba, samo njih 1,5 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Siromaštvo djece korelira s razinom obrazovanja roditelja te zaposlenošću, a podaci za Hrvatsku pokazuju da je stopa materijalne deprivacije kod djece koja žive u kućanstvima u kojima je niže obrazovanje roditelja 29,5 posto, dok je stopa materijalne deprivacije za djecu koja žive u kućanstvima s visokim obrazovanjem roditelja 1,5 posto.

I jedna i druga stopa su znatno niže od EU prosjeka.

Anketa o dohotku stanovništva je istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Hrvatsku, a uvedena je u statistički sustav Hrvatske 2010. Provedba je usklađena s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom, a istraživanje provode sve zemlje članice u godišnjoj periodici.

Veličina uzorka na kojem je provedena Anketa u 2022. je 12.031 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 73 posto te su podaci reprezentativni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu