Connect with us

Hrvatska

Jaz između hrvatskih regija sve veći: Jedna od njih jedina je s padom stope siromaštva

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost.

Koju god stranku uoči skorih izbora pitali, svaka će reći da njezin program znači i viši životni standard građana. Neke više naglašavaju intervencije u porezni sustav, neke veća socijalna davanja.

Tko god ima aspiracije za preuzimanje ili participiranje u budućoj vlasti obećava rast mirovina i plaća, a ima i ideje za priuštivije stanovanje kao jednu od brojnih varijabli za popravljanje demografske slike.

Ukratko, svi će reći da njiihovi programski miksevi politika vode porastu blagostanja. No, koliko god se to tiče svih birača, izborne utrke i dosad su najčešće pratili komentari kako sami programi ne odlučuju pobjednika. U ovoj su oni, barem zasad, u mnogo dubljoj sjeni okršaja dva “glavna brda”.

Vlada je u prilici pokazati rezultate, za razliku od oporbe, pogotovo one koja dosad nije imala priliku upravljati državom, a kako u pogledu ekonomskih pokazatelja ima dovoljno statističkih brojki koje joj idu u prilog, ne štedi se na podsjećanjima.

Najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti

No, usporedno s brojkama o iznadprosječnom rastu BDP-a, nominalnom i realnom rastu plaća te npr. višekratnim redovnim i jednokratnim povećanjima mirovina, krajem prošlog tjedna iz Državnog zavoda za statistiku objavljeni su najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Za njih će se više loviti oporba.

Nakon što su lani DZS-ovi podaci pokazali da su stopa siromaštva i broj osoba u riziku od siromaštva pali na rekordno niske razine, za 2023. ti su indikatori nešto lošiji jer se temelje na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu te distribuciju dohotka unutar populacije.

Tako je prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu lani iznosio 18.843 eura ili 2067 eura više nego godinu prije (pri čemu je ekvivalentni dohodak povećan sa 9628 na 10.891 euro), ali stopa siromaštva porasla je s 18 na 19,3 posto, a broj osoba u riziku od siromaštva sa 19,9 na 20,7 posto.

Izračuni tih pokazatelja temelje se na godišnjoj Anketi o dohotku stanovništva, ističu u DZS-u. Objašnjavajući značenje koncepta relativnog siromaštva, navode kako kako stopa rizika od siromaštva pokazuje postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva (a on je utvrđen na 40 ili više posto ispod srednje vrijednosti ekvivalentnog dohotka), a ne koliko je osoba stvarno siromašno.

Stopa siromaštva pala samo na Jadranu

Ipak, i relativno gledano neke su brojke indikativne. To posebice vrijedi za kretanje stope siromaštva u pojedinim dijelovima RH. Primjerice, ona je lani pala samo u Jadranskoj Hrvatskoj. Spustila se, dakle, i nešto niže od rekordno niske 2022. – sa 18,2 na 17,5 posto, dok je uvjerljivo najviše porasla u Panonskoj Hrvatskoj, u kojoj je i inače najviša – s preklanjskih 25,9 posto prošle godine u toj je regiji porasla na 29,4 posto. Sve to ponešto govori i strukturi dohodaka, ponajprije u smislu udjela onih od renti, odnosno od kapitala.

Takvi su dohoci očito daleko zastupljeniji kod kućanstava na obali, kao i u Gradu Zagrebu u kojemu je i nakon lanjskog porasta za 1 postotni bod stopa siromaštva najniža u Hrvatskoj – 10,5 posto. Nasuprot tome je Slavonija u kojoj stopa siromaštva odražava znatno veći oslonac na dohotke od plaća i/li mirovina, pri čemu valja imati na umu i prosječnu dob tamošnjih žitelja, kao i razinu prosječnih plaća u odnosu na neke druge krajeve, piše Poslovni dnevnik.

Prebacivanje poreznog tereta

U predizbornom ambijentu takvi nalazi mogu poslužiti i kao poticaj za propitivanje politike oporezivanja dohodaka u Hrvatskoj. Drugim riječima, slika relativnog siromaštva možda upućuje na prostor za prebacivanje tereta oporezivanja s rada na oporezivanje dohodaka od kapitala i imovine.

Vladajuće strukture tome dosad nisu bile sklone, ali kako distribucija siromaštva u smislu regija nije od jučer, prema svemu sudeći to se dosad na izbornim rezultatima (promatrano po izbornim jedinicama) nije “kažnjavalo”.

Inače, već uobičajeno najranjivija u pogledu rizika od siromaštva su starija kućanstva, posebice samačka i posebice ženska. Promatrano prema radnom statusu, to su svakako nezaposleni. Ali najnoviji pokazatelji (relativnog) siromaštva i socijalne isključenosti pokazuju da je lani porasla, uz ostalo, i stopa rizika od siromaštva kod onih koji rade.

S preklanjskih 4,7 posto ona je lani premašila 6 posto, što je rezultat njezina povećanja kod zaposlenika, dok je kod samozaposlenih, koji su inače izloženiji tom riziku, ona prošle godine smanjena (sa 10,3 na 9,7 posto). To se vjerojatno dijelom može pripisati stanju na tržištu rada i profilu samozaposlenih s obzirom na deficitarna zanimanja.

Istodobno, kad je riječ o teškoj materijalnoj deprivaciji, slika je lani nešto poboljšana u odnosu na godinu prije. Taj status odnosi se na postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si zbog financijskih razloga ne mogu priuštiti najmanje 7 od 13 stavki materijalne i socijalne uskraćenosti.

Među njima su, primjerice, nepriuštivost adekvatnog grijanja, tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, mesnih ili ribljih obroka svaki drugi dan ili pak nemogućnost podmirivanja neočekivanog financijskog izdatka od 400-injak eura.

Više rundi pomoći

Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost. Kako kažu, oni su 2016. iznosili 870 milijuna eura, a nakon što su lani premašili 1,42 milijarde, za ovu godinu za tu je namjenu predviđeno 1,84 milijarde. U aktualnom mandatu je za očuvanje radnih mjesta zbog posljedica pandemije, tj. pratećih ograničenja izdvojeno 1,67 milijardi, a uvedena je i naknada za starije osobe.

I prosječne mirovine i mirovinski izdaci znatno su rasli, na 8,4 milijarde eura planiranih za ovu godinu. Uz redovna usklađenja mirovina u proteklih nekoliko godina bilo je i više rundi jednokratnih novčanih pomoći umirovljenicima, najprije na račun Covid-pandemije, a potom i ublažavanja udara rasta cijena na životni standard, piše Poslovni dnevnik.

Konačno, inflacija u kombinaciji sa stanjem na tržištu rada i približavanjem izbora zaslužna je za izrazito snažan recentni rast plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama. Proračunska izdvajanja za zaposlene, primjerice, 2016. su iznosila 3,4 milijarde, a ove godine planirana su (računajući i utjecaj prelaska općih bolnica sa županija i Grada Zagreba na državu) na 6,9 milijardi. Sve u svemu, mnogo je uloženo u socijalu, ali i inflacija je učinila svoje. Uskoro će na potezu biti birači.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su iznosile temperature preko noći, Senj bio najtopliji

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Hrvatska se nalazi pod udarom toplinskog vala čiji vrhunac se očekuje danas i sutra. Najviše temperature će tijekom dana rasti do 38 stupnjeva, a temperature zraka su bile visoke i tijekom protekle noći.

U Senju je tek jutros u pet sati temperatura pala ispod 28 stupnjeva, da bi uskoro ponovno počela rasti. U Rijeci je do jutra pala na oko 26 stupnjeva, a slično je bilo u Hvaru, Dubrovniku, Crikvenici i na Rabu.

U Splitu, Zadru, Šibeniku i Pločama je najniža temperatura bila oko 25 stupnjeva.

U Kininu je jučer automatska postaja DHMZ-a mjerila 37 stupnjeva, a kratkotrajno olakšanje je stiglo noćas kad je temperatura pala na 21 stupanj.

U Osijeku se temperatura nakon ponoći kretala između 24 i 21 stupanj, dok je u Zagrebu postupno padala do 23 stupnja.

Danas i sutra do 38 stupnjeva

Danas će prevladavati sunčano i vrlo vruće. Poslijepodne u unutrašnjosti, ponajprije na sjeverozapadu, uz jači razvoj oblaka samo rijetko je moguć poneki pljusak. Vjetar većinom slab, na istoku do umjeren jugoistočni, a na Jadranu južni i jugozapadni.

Najviša dnevna temperatura uglavnom između 33 i 38 °C, a iste temperature očekuju se i sutra.

Sutra su u unutrašnjosti, u drugom dijelu dana, uz umjeren i jak razvoj oblaka mogući pljuskovi s grmljavinom, ponajprije u Istri te na sjeverozapadu zemlje gdje mogu biti izraženi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati za godišnji odmor sve češće biraju ove destinacije…

Objavljeno

-

By

pexels

Hrvati se za odmor sve češće odlučuju izvan granica Hrvatske. Kao najdraže destinacije ističu se Španjolska, Grčka, Turska i Egipat.

Sve više hrvatskih građana putuje na odmor izvan granica svoje domovine. Dnevnik Nove TV istražio je koje su njihove najdraže destinacije, što ih najviše privlači u inozemstvu, a što u Hrvatskoj.

Žele doživjeti nešto novo

“U Španjolsku idemo, u Cordobu. Imamo tamo rodbinu pa idemo kod njih ove godine“, rekla je Mirela.

“Putujemo u Malagu u Španjolsku odnosno gradić ispod Malage. Prošle godine smo s djecom krenuli, bili smo na Cipru, pa smo ove godine odlučili nešto drugo istražiti“, rekla je Vanja iz Čakovca.

Strane destinacije istražuju i drugi Hrvati. Oni koji putuju preko turističkih agencija najčešće biraju mediteranske zemlje.

“Kod nas ponajviše ide odmor u Grčkoj, Turskoj, Egiptu, Španjolskoj – predio Costa Brave, a i Tunis je također tražena destinacija“, rekla je Ana Magdić, voditeljica prodaje turističke agencije.

Iz turističke agencije napominju da su se cijene ljetovanja na Jadranu ujednačile s onima na Mediteranu, ali i da to nije jedini razlog za odmor u inozemstvu.

“Drugi razlog je, naravno, doživjeti nešto novo. Jer kad odete negdje u neku stranu zemlju, osim uživanja u odmoru i hotelu, tu je i istraživanje prirodnih ljepota, neki povijesni lokalitet…“, rekla je Magdić.

Hrvati iz inozemstva uvijek biraju – Hrvatsku

Gdje ljetovati, čini se, nije upitno za Hrvate koji žive u inozemstvu.

“Kada je godišnji u pitanju, radi familije biram Hrvatsku jer je to naša domovina“, rekao je Toni iz Irske.

“Zašto bih birao neku stranu destinaciju pored naše lijepe Hrvatske?“, upitao je Pero iz Njemačke.

A evo koje destinacije vole domaći gosti.

“Najviše biraju destinacije poput Vira, Crikvenice, Opatije, Splita, zapravo svih destinacija koje su u vrhu posjećenosti hrvatskog turizma. Zato što očito te destinacije imaju najbolji spektar ponude i sadržaja koji naši gosti, domaći, traže“, rekao je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Mijenjaju se i navike. Hrvati preferiraju obiteljski smještaj u odnosu na hotele, a na odmoru sve više vremena troše na rekreaciju i boravak na otvorenom.

“Ja bih rekao da je tu i određena ljubav prema domovini pa se onda mnogi od njih odluče za boravak u vlastitoj zemlji. I naše brojke potvrđuju da imamo i s domaćeg tržišta rast u dolascima od četiri posto, u noćenjima od jedan posto“, rekao je Staničić.

A to je jako dobra vijest jer ipak su Hrvati, uz Nijemce, za domaći turizam najvažniji gosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Meteorologinja DHMZ-a otkrila do kada će trajati toplinski val

Objavljeno

-

By

Meteorologinja DHMZ-a Danijela Vlašić razgovarala je s našim Bornom Šmerom o toplinskom valu i koliko dugo možemo očekivati da će trajati.

“Ova toplina će potrajati. Zasigurno još deset dana. Prema dugoročnim prognozama cijelo ljeto nas očekuju slične temperature zraka”, kazala je Vlašić.

Temepratura zraka danas je u većini Hrvatske prelazila 35 Celzijevih stupnjeva, a noćne se nisu spuštale ispod 20, a u nekim mjestima nisu išle ispod 25 stupnjeva.

“Vlaga je visoka. Ona temperatura zraka koja bi ljeti bila najugodnija je da su minimalne noćne između 17 i 19 Celzijevih stupnjeva, maks dnevne između 27 i 29 kako je to nekada, u prosjeku, i bilo.”

Ljeto se pretvorilo u jedan veliki toplinski val

“Toplinski valovi jesu karakteristika klime Mediterana i oni su se i prije pojavljivali, ali prije su bili jednom u pet ili deset godina, a sada tijekom ljeta imamo nekoliko puta toplinske valove, pa se cijelo ljeto pretvori u jedan dugi toplinski val, s konstatnim upozorenjima – od žutog do crvenog, kada svi aktivno patimo. Tako je već zadnjih deset godina. Nažalost, čini se da će tako i ostati za naših života.”

To je sada nova klima u kojoj živimo, tvrdi Vlašić.

Vlašić je spomenula kako su u srijedu u 21 sat na plaži u Rijeci bila 32 Celzijeva stupnja, što se prije rijetko kada događalo.

“To je zbog tog toplog zraka koji je nad nama nemilosrdno – i na višim i na nižim nadmorskim visinama. Osvježenje je teško potražiti čak i u Gorskom kotaru gdje je također temperatura zraka visoka jer se radi o zračnoj masi koja je nad našim područjem”, poručuje Vlašić i dodaje kako ta zračna masa stiže iz Afrike, zajedno sa saharskom prašinom, odnosno pijeskom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu