Connect with us

Hrvatska

Dojave o navodno postavljenim bombama u 18 gradova po Hrvatskoj

Objavljeno

-

Dojave o bombama u zgradama pravosudnih tijela stigle su jutros u čak 18 hrvatskih gradova: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Bjelovaru, Sisku, Varaždinu, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku, Karlovcu, Gospiću, Puli, Virovitici, Čakovcu i Koprivnici. Zaposlenici su evakuirani, a policija istražuje istinitost dojava.

Odmah po dojavi evakuirani su zaposlenici sudova.

Kako su nam rekli iz Policijske uprave zagrebačke, dobili su dojave o bombi na više sudova na području policijske uprave. Postupanje je u tijeku, a okolnosti se utvrđuju, rekli su za N1.

Evakuirani zaposlenici

Zaposlenici splitskog Općinskog i Županijskog suda, Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva te zemljišnika, njih nekoliko stotina, evakuirano je iz zgrada zbog dojave o postavljenoj bombi.

Tu je informaciju Hini potvrdio glasnogovornik Županijskog suda sudac Dinko Mešin koji je rekao da su dojavu o bombi primili na mail u 9.24 sata. Navodno je pisalo “Rušit će se zgrade. Nemojte ovo zanemariti. Bomba je postavljena”.

“U mail dojavi nije specificirano gdje je bomba točno postavljena pa se pretpostavlja da je mail poslan na više adresa. Za sada smo takav mail primili mi i Općinski sud. Policija je brzo stigla na mjesto događaja i trenutno se oko tristotinjak djelatnica Županijskog suda, dvaju odvjetništava i zemljišnika nalaze van zgrade dok se prostor ne pregleda”, rekao je Mešin.

Na terenu je policija sa psima i trenutno je u tijeku pregled zgrada.

Prijete i Vladi?

“U sudu je postavljena bomba. Srušit ćemo Vladu Republike Hrvatske. Mi nismo u ratu s običnim građanima. Molimo napustite zagradu. Ne treba nam smrt. Cilj – Uništavanje zgrada. Molim te, nemoj to ignorirati. Naša upozorenja”, stoji u poruci koju potpisuje Resistance, prenosi Dubrovački vjesnik.

U Vladu, doznajemo, nije stigla dojava, ali s obzirom na dojave sudovima, u Vladi provjeravaju o čemu se radi.

Dojava o bombi i u Dubrovniku

“Možemo potvrditi da je PU dubrovačko-neretvanska upoznata sa zaprimljenim anonimnim dojavama o navodno postavljenim eksplozivnim napravama na zgradi Općinskog i Županijskog suda u Dubrovniku. Na mjestu događaja su upućeni policijski službenici protueksplozivne zaštite kako bi provjerili istinitost dojave i poduzeli druge mjere i radnje iz svoje nazočnosti”, kazala je glasnogovornica Policijske uprave Andrijana Biskup.

Ovu informaciju potvrdio nam je i glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav koji je kazao kako je dojavu zaprimio i Ured Vrhovnog suda, prenosi Dubrovački dnevnik.

Bombe na sudovima u Vukovaru, Vinkovcima, Brodu, Zadru

PU Vukovarsko – srijemska zaprimila je jutros dvije anonimne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama na sudovima u Vukovaru i Vinkovcima.

Potvrdila je to i glasnogovornica PU Martina Halas rekavši kako su sudovi evakuirani, a da su u objekte poslani policijski službenici protueksplozivne zaštite kako bi utvrdili istinitost tih dojava i poduzeli sve potrebne radnje. Policijska uprava brodsko-posavska upoznata je sa zaprimljenim anonimnim dojavama o navodno postavljenim eksplozivnim napravama na objektima Županijskog suda i Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Policijski službenici protueksplozijske zaštite su upućeni na adrese sudova kako bi provjerili istinitost dojave i produzeli druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Dojava u 9,48 sati o podmetnoj eksplozivnoj napravi i u zgradi županijskog suda u Zadru se provjerava i u tijeku je evakuacija djelatnika suda. Potvrdili su to Večernjem listu iz zadarske policije.

Oglasila se policija

“Jutros, 5. prosinca, u kratkom vremenskom razdoblju više policijskih uprava zaprimilo je informacije o anonimnim dojavama da su u zgradama/objektima pravosudnih tijela na njihovom području *navodno postavljene eksplozivne naprave*.

Anonimne dojave se odnose na navodno postavljene eksplozivne naprave u većem broju objektima/zgradama pravosudnih tijela na područjima 18 od 20 policijskih uprava sa sjedištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Bjelovaru, Sisku, Varaždinu, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku, Karlovcu, Gospiću, Puli, Virovitici, Čakovcu i Koprivnici.

Na sve lokacije su upućeni policijski službenici protueksplozijske službe koji provjeravaju istinitost dojava i poduzimaju sve potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, a s ciljem zaštite sigurnosti građana.

Podsjećamo sve građane na samozaštitno ponašanje i pozivamo ih da u slučaju uočavanja sumnjivih predmeta ili osoba o svemu obavijeste policiju na 192”, stoji u priopćenju koje je poslala policija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu