Connect with us

Hrvatska

CRO Demoskop: HDZ najpopularnija stranka, Milanović najpozitivniji političar

Objavljeno

-

Izvor: RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Hrvatska je ušla u osminu finala Svjetskog prvenstva, no možemo li reći da je nogomet vratio optimizam u Hrvatsku? Moglo bi se reći da jest, a Svjetsko je prvenstvo (22,4 posto) uz inflaciju (24,8 posto) bilo najkomentiranija tema, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja CRO Demoskop o preferencijama stranaka, političara i političkih tema.

Što se pak preferencija stranaka tiče HDZ se nakon dva mjeseca pada oporavio. Ovaj mjesec rastu dva postotna poena u odnosu na prošli (24,7 posto) i sada ih podržava gotovo 27 posto (26,9 posto) građana. Drugo mjesto i dalje drži SDP, ali padaju u odnosu na studeni kada im je podršku pružalo 16,5 posto građana, a sada su na 15,4 posto potpore. Na trećem mjestu platforma Možemo! bilježi manji rast jer u studenom ih je podržavalo 10 posto građana, a u prosincu 10,2 posto.

I dok su oni na oko 10 posto posljednjih mjeseci – Most bira i dalje oko 9 posto građana (studeni 9,5 posto). Domovinski pokret na petom je mjestu (5,9 posto) – uz pad podrške u prosincu (studeni 6,1 posto) .

U skupini stranaka iznad 1 posto su Centar (prosinac 2,9 posto – studeni 2,2 posto), Radnička fronta (prosinac 1,9 posto – studeni 1,2 posto), Socijaldemokrati (prosinac 1,5 posto – studeni 1,3 posto), Fokus (prosinac 1,3 posto – studeni 1,4 posto), HSS (prosinac 1,2 posto – studeni 1,3 posto), IDS (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto) i Ključ Hrvatske, odnosno Živi zid (prosinac 1,1 posto – studeni 0,9 posto). Ostali su ispod jedan posto! Neodlučnih je manje nego prošli mjesec – njih 15 posto (15,4 posto)!

Pozitivci

Iako je predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji političar – sve je više onih koji ne odobravaju njegove poteze. Potpora mu se topi – s 18 posto prošlog mjeseca, na 16 posto (15,8 posto) ovog! A u odnosu na isto vrijeme lani – to je pad od čak četiri posto!

Na drugom mjestu je premijer Plenković – pozitivnim ga vidi 15 posto građana (14,9 posto), ili jedan postotni poen manje nego prošli mjesec (15,9 posto). Zagrebački gradonačelnik drži treće mjesto (prosinac 4,2 posto – studeni 4,2 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara kojem raste popularnost (prosinac 3,5 posto – studeni 1,9 posto). Sandra Benčić je na petom mjestu s 2,3 posto (studeni 1,5 posto). Svi ostali s ove ljestvice ispod su 2 posto. Iako je i ovaj mjesec grmio Grmoja njega birači nisu spomenuli kao pozitivca. Nitko je i dalje najpopularniji političar (25,7 posto), ali to više i nije neka novost u Hrvatskoj!

Negativci

Nije neka novost ni poredak na listi najnegativnijih političara – njome vlada državni vrh. Premijer na čelu (prosinac 28,6 posto – studeni 29,1 posto). Slijedi ga predsjednik (prosinac 13,9 posto – studeni 15,2 posto), pa dugo nitko – do jednog od glasnijih zastupnika. A to je Hrvoje Zekanović (prosinac 3,5 posto – studeni 3,3 posto). Četvrti na listi negativaca je šef Sabora (prosinac 2,9 posto – studeni 3,2 posto). A u top pet negativaca ulazi i Milorad Pupovac (prosinac 2,1 posto – studeni 2,0 posto).

Dalje slijede ministri obrane (prosinac 1,9 posto – studeni 1,5 posto) i vanjskih poslova (prosinac 1,6 posto – studeni 0,5 posto), a nepopularnu listu TOP 10 političara zatvaraju Peđa Grbin (prosinac 1,2 posto – studeni 1,0 posto), Ivan Penava (prosinac 1,2 posto – studeni 0,6 posto) i evo vratila se i bivša ministrica koja je prošlu godinu dočekala u pritvoru – Gabrijela Žalac (prosinac 1,1 posto – studeni 0,2 posto). Da su svi političari negativci mišljenje je 15 posto (15,1 posto) ispitanika!

Dobar za predsjednika, Vladi i Saboru tek dovoljan

S kojim ocjenama državni vrh ide na zimske praznike? Trojka (2,78) za predsjednika Republike već je ustaljena ocjena, ali prosjek mu pada. Za razliku od Vlade koja puževim koracima skuplja ocjene, ali i dalje – za kraj 2022., samo dvojka (2,27). Baš kao I Saboru koji se s ovog prosjeka ne miče (2,14).

Pesimizam prevladava

Pomaka ipak ima, malih ali ohrabrujućih pa je u studenom 75 posto (75,7 posto) građana mislilo da idemo u lošem smjeru, a sada to misli 73 posto. Ipak, i dalje je to velika većina!

Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 30. studenog do 3. prosinca 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 

Hrvatska

UPOZORENJE IZ MUP-a: Sljedeći tjedan dulja čekanja na granici sa Crnom Gorom, Srbijom i BiH

Objavljeno

-

By

foto: MUP RH

Kako bi se izbjegla dulja čekanja na provedbu granične kontrole preporučamo korištenje alternativnih cestovnih graničnih prijelaza, poručuju iz MUP-a

Ministarstvo unutarnjih poslova obavještava putnike koji putuju preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske da će se u noćnim satima između 7. i 8. veljače (utorak i srijeda) provesti redovno održavanje Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom (NISUDG).

Zbog navedenog će na većini graničnih prijelaza doći do prekida rada NISUDG sustava, što će uzrokovati prekide odnosno odgode u provedbi granične kontrole putnika, a posljedično i dulje vrijeme za prelazak državne granice. Slijedom navedenog, kako bi putnici izbjegli dulja čekanja na provedbu granične kontrole na tim graničnim prijelazima, preporučujemo da u navedeno vrijeme koriste alternativne cestovne granične prijelaze:

Tovarnik – na granici s Republikom Srbijom

Bajakovo – na granici s Republikom Srbijom

Županja – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Slavonski Brod  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Stara Gradiška  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Maljevac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Ličko Petrovo Selo  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Jasenovac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Kamensko  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Vinjani Donji  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Nova Sela  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Karasovići – na granici s Crnom Gorom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Filipinka otkriva kako od hrvatske plaće uzdržava obitelj: Ostane mi i džeparac

Objavljeno

-

By

izvor: N1

Svakodnevno svjedočimo da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika – od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.

Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.

“To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća”, kaže Meira.

Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju nam i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.

“Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu”, rekla je Doris Milić, direktorica hotela.

“Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika”, tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.

Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu. “Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Naše su sugovornice zadovoljne onim što im je pruženo – od rada do uvjeta življenja. “Kakav je vaš smještaj? U savršenom redu. Izvrstan”, kaže Meira.

“Mjesto je samo za sebe lijepo. Jako je ugodno živjeti ovdje, a i ljudi su isto tako veoma dragi”, potvrđuje i njezina sunarodnjakinja Jade.

I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.

“Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada”, kaže Sever.

Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci. “Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto”, smatra Jagodin.

“Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara”, dodaje Milić.

Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka u EU-u

Objavljeno

-

By

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji, navodi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 

Po smrtnosti od raka lošija samo Mađarska 

Hrvatska je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25% više od prosjeka Europske unije. Lošija je samo susjedna Mađarska.

Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući dušnik i dušnice (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (1264) i prostate (809).

 Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).

Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, ali Hrvati mnogo manje od prosjeka Unije sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Na to se rjeđe odazivaju stanovnici u ruralnim područjima te nižeg stupnja obrazovanja i dohotka, stoji u izvješću OECD-a.  

U vrhu po pretilosti i pušenju

U izvješću također piše da Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.

Pušenje, prekomjerna tjelesna težina i pretilost te onečišćeni zrak veći su čimbenici rizika od raka u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a.

Iznadprosječna smrtnost od raka, ograničen pristup liječenju 

Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a. Prema procjenama IHME-a (Institute for Health Metrics and Evaluation) 2019. je zbog raka izgubljeno 282.113 godina života ili 6641 na 100.000 stanovnika, 15 posto više od prosjeka EU-a (5717) u istoj godini. 

Istovremeno su ukupni troškovi liječenja raka za 11 posto veći od prosjeka bloka.

U izvješću se upozorava da nedostatak zdravstvenih radnika i medicinske opreme ograničavaju pristup liječenju raka u Hrvatskoj.

Što Hrvatska čini?

Hrvatska je u prosincu 2020. predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka od 2020. do 2030. Iste godine je postala prva članica EU-a koja je uvela nacionalni probir za rano otkrivanje raka pluća. Napredovalo se u organizaciji palijativne skrbi, ali nedovoljno, navodi se u izvješću.

Hrvatima su besplatno dostupna dva cjepiva za smanjenje incidencije infekcija povezanih s rakom: cjepivo protiv virusa hepatitisa B, koji se povezuje s rakom jetre, i cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji se povezuje s rakom vrata maternice i drugim vrstama raka, dodaje OECD.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu