Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji

Objavljeno

-

Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru jučer je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.

Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju, htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim na znanstvenim istraživanjima, novim spoznajama i dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim čimbenicima, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata. Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno, hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti.

Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim zemljama, događaju današnji problemi. Jako je važno da svi dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona koja će prednjačiti u prostoru u kojem živimo i djelujemo, istaknuo je Faričić.

Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”

– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.

Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.

Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.

– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.

O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.

– Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Hrvatska volontira: Pridružite se jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri diljem Hrvatske, od 22. do 25. svibnja organiziraju nacionalnu kampanju “Hrvatska volontira”. Tim povodom iz HCRV-a pozivaju sve organizatore volontiranja da se pridruže jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj.

Cilj ovogodišnje kampanje je podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana u doprinosu vrijednostima Europske unije, uz isticanje ključne uloge volontiranja u stvaranju i razvoju različitih europskih vrijednosti.

“Pozivamo organizatore volontiranja da se uključe u ovogodišnju kampanju i organiziraju volonterske aktivnosti koje pokazuju kako volontiranje generira europske vrijednosti poput ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava, ljudskih prava i solidarnosti.

Molimo organizatore da svoje volonterske aktivnosti koje se održavaju u razdoblju od 22. do 25. svibnja, ali i one koje će biti organizirane tjedan dana prije i poslije navedenih datuma, prijave putem online platforme Volonteka, najkasnije do 17. svibnja. Unesene aktivnosti bit će objedinjene i dostupne svim građanima kako bi se što lakše mogli uključiti u razne volonterske aktivnosti koje ih zanimaju, poručila je Marta Hauser iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Opće je poznata činjenica o brojnim dobrobitima volontiranja za pojedince, ali i društvo u cjelini.

O društvenom utjecaju volontiranja u posljednjih se nekoliko godina sve više razgovara i upotrebljavaju se različiti alati za mjerenje utjecaja volontiranja, no vidljivost rezultata, kao i praktičnih primjera volonterskih programa i volonterskog angažmana koji ostvaruju značajan društveni utjecaj, još uvijek nije dovoljno istaknuta. Stoga ovogodišnjom kampanjom „Hrvatska volontira” želimo podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana za doprinos vrijednostima Europske unije te pokazati kako volontiranje, kao horizontalna intervencija u društvu, utječe na stvaranje i razvoj različitih vrijednosti EU-a, poručili su iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Volontiranje često dovodi do povećanja svijesti društva o određenim pitanjima i izazovima, a volonteri postaju ambasadori pozitivnih promjena širenjem informacija i educiranjem drugih članova svoje zajednice, zbog čega iz HCRV-a očekuju veliki broj prijava za ovogodišnju kampanju.

Hrvatski centar za razvoj volonterstva od 2011. godine organizira kampanju „Hrvatska volontira”, koja se održava na nacionalnoj razini svake godine. U kampanju se uključuje veliki broj pojedinaca, organizacija civilnog društva, institucija i tvrtki, koje kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promiču volontiranje.

Kampanja „Hrvatska volontira” do sada je okupila 42 325 volonterki i volontera, koji su kroz 2 857 volonterskih akcija na području cijele Hrvatske društvu poklonili 202 304 volonterskih sati.

Za sve dodatne upite, organizatori volontiranja mogu se obratiti putem mail adrese hcrv@hcrv.hr.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MATICA HRVATSKA: Prikaz knjige Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata“ 

Objavljeno

-

By

Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Grudama prikazuju knjigu Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata”

O knjizi će govoriti: Mladen Ančić, Ivan Pehar i Ivan Šimić, autor knjige. Ulomke iz knjige čita Viktorija Pejić.  U glazbenom dijelu programa nastupa Lovre Bralić. Kroz program će voditi Anica Serdarević.

Roman Matijino stoljeće rata autora Ivana Šimića nastao je prema rukopisu koji je ušao u finale najvećeg hrvatskog natječaja za najbolji neobjavljeni roman godine. Epska je to priča o stradanju jedne hercegovačke obitelji kroz četiri generacije. Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, Šimić donosi svjedočanstva o ljudima i njihovim životnim putovima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio. Utoliko je ova knjiga istovremeno i Chronique du xxe siècle, kako je u podnaslovu i natuknuto, ali i dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih.

Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na elektrotehničkom fakultetu u Splitu. Po povratku u svoje mjesto radio je neko vrijeme kao srednjoškolski profesor. Pred sami rat sa skupinom je prijatelja pokrenuo lokalnu radijsku postaju, a nekako u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani „rani radovi”. Kasnije je u godišnjaku grudskog ogranka Matice hrvatske povremeno objavljivao putopise i kratke priče. Godine 2013. u nakladi Despot infinitusa iz Zagreba objavljena je zbirka njegovih kolumni pod imenom Hercegovac s razlogom. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.

Prikaz će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1, utorak 30. travnja 2024. Početak u 18:30

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NA OTVARANJU DANA MASLINE / Plaketu “Stanko Ožanić” za pokojnog profesora Ivu Miljkovića preuzet će njegov sin Dubravko

Objavljeno

-

By

Dubravko Miljković, sin pokojnog profesora Ive Miljkovića, najavio se da će doći iz Zagreba po priznanje i plaketu “Stanko Ožanić” za  znanstveni doprinos maslinarstvu i uljarstvu koju je njegovom ocu lani dodjelio  Ocjenjivački sud Međunarodnih Dana masline  2023. Po nagradu uvaženi profesor tada nije mogao doći, a u međuvremenu je 20. listopada 2023., u svojoj 92. napustio  ovaj svijet

“Jako mi nedostaje tata. Zajedno smo živjeli i bili  jako povezani”, poručio je  Dubravko. Plaketa za njegovog uvaženog oca bit će uručena danas na svečanom otvaranju 26. Međunarodnih Dana masline istodobno kad i ovogodišnjim laureatima.

 Bit će  pročitano  i obrazloženje za nagradu koje je napisao Nedjeljko Jusup, član Organizacijskog odbora i Predsjednik povjerenstva za priznanja. Jusup je život i djelo uvaženog profesora i doajena hrvatskog voćarstva dobro poznavao i o njemu pisao.

Podsjetimo, profesor Miljković je objavio 23 stručno-popularne knjige i time obogatio hrvatsku voćarsku literaturu. Od mladosti je zaljubljenik u maslinu. U maslinarstvu je razvio široku istraživačku aktivnost i objavio više znanstvenih radova iz maslinarstva doma i u inozemstvu. Bio je ekspert FAO za maslinarstvo i lupinasto voće. Primio je zahvalnicu FAO za razvoj maslinarstva na Sredozemlju i priznanje UNDP/FAO za dugogodišnju uspješnu suradnju na proučavanju ekofiziologije masline i uvođenje novih tehnologija u maslinarstvu, ističe se u obrazloženju nagrade.

U sklopu svečanog otvaranja Dana masline  ispred JK Uskok s početkom u 15 sati  danas će biti dodjeljena priznanja i ovogodišnja priznanja laureatima koji su ih svojim radom i ponašanjem zaslužili.

posebna priznanja pojedincima koji su ostvarili važna postignuća u maslinarstvu i uljarstvu. Priznanje “Stanko Ožanić” za znanstveni doprinos razvoju maslinarstva i uljarstva zaslužio je dr. sc. Slavko Perica iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Priznanje  Uzorni maslinar dobio je  Nikša Ivanac iz Ugljana ,  a  Maslinarsko srce za osobito postignuće u maslinarstvu i uljarstvu Tomislav Čudina iz Pakoštana.  Maslinarska nada Zadarske županije je Pellegrin Kurtin iz Kali koji prednjači u praktičnom maslinarstvu  i studiju na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučililišta u Zadru. Prema kriterijima Ocjenjivačkog suda Dana masline nagradu  Zlatno maslinarsko pero za medijsku afirmaciju maslinarstva i uljarstva  zaslužila  je Željka Rački – Kristić, glavna urednica portala Agroklub.

Nakon dodjele nagrada laureatima slijedi okrugli stol na temu: Kako umanjiti stres kod maslina izazvan klimatskim promjenama. Uz voditelja   mr. sc.  Marijan Tomac,  a  o temi su govorili i na pitanja zainteresiranih maslinara odgovarati znanstvenici  i stručnjaci doc. dr. sc. Slavko Perica,  dr. sc. Andrija Finka, dr. sc. Tomislav Kos i  Marko Dobrić, dipl. ing. agr.

 Istom prigodom  predstavljen je  su  Veliki maslinarski kalendar autora mr. sc.  Marijana Tomca i Ivana  Tomac Talajić, dipl. ing.

Potom   s početkom u 18 sati slijedi proglašenje šampiona i najboljih maslinovih ulja uz prigodni domjenak, uz inćune, srdele, domaća vina i pjesmu Vokalne skupine Kantalice. Sutradan, u subotu Dani masline nastavljaju nizom događaja u Poljani na otoku Ugljanu.

Radi se zapravo o plakatu

zapravo plakat  dimenzija 80 x 60 cm na kojemu su putem ilustracija, slika i kratkih opisa prikazani najvažniji radovi u maslinarstvu tijekom godine počevši od rezidbe, obnove starih i zapuštenih maslina, navodnjavanja, gnojidbe,   zaštite od bolesti i štetnika do berbe maslina i čuvanja ulja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu