Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) OKRUGLI STOL “TURIZAM KAKAV ŽELIMO” Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Objavljeno

-

Ususret Svjetskom danu turizma Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru sinoć je, u prostorijama Jedriličarskog kluba Uskok, organizirao okrugli stol „Turizam kakav želimo“. Zbog najavljene kiše odgođeno je čišćenje plaže Vitrenjak, u kojemu će, u novom terminu, kako je najavljeno, uz učenike Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole sudjelovati studenti novog diplomskog studija Održivi razvoj turizma.

Učenici EBTŠ uvodno su prezentirali rezultate istraživanja „Zadovoljstvo lokalnog stanovništva razvojem i utjecajem turizma u gradu Zadru“, u kojemu su kao najpozitivnije strane turizma istaknute veća potrošnja i rast zaposlenja, dok je najveće nezadovoljstvo domaćih žitelja vezano uz nedostatak parkirališnih mjesta tijekom sezone.

Nastavnici s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti doc. dr. sc. Tomislav Klarin i dr. sc. Gabrijela Vidić prezentirali su rezultate fokus grupa provedenih u Ravnim kotarima s različitim dionicama i predstavili strateški okvir, akcijski plan i smjernice za razvoj održivog razvoja turizma tog područja. Kao prednosti Ravnih kotara i Bukovice istaknuti su prirodna i kulturna baština, gastronomija, mir, blizina obale, seoski turizam, a najlošije je stanje s ponudom izleta i lokalnim transportom. Razvoj turizma tamošnji žitelji i dionici turističke ponude uglavnom vežu uz poljoprivredu i enogastronomsku ponudu.

Središnji dio večeri bio je okrugli stol na temu „Turizam kakav želimo“, u kojemu su sudjelovali predsjednik Udruženje hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin, ravnateljica Zadar Cruise Port – Putničke luka Gaženica Rebeka Pevec te menadžer u Turisthotelu Ivan Niseteo, uz moderiranje izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.

– Teško je uvijek slušati kritike na račun našeg turizma, no on je dobar, a vrhunac sezone donosi opterećenje u većini destinacija. Svjesni smo da takve situacije ponekad teško padaju žiteljima i da je potrebno rješavati neke probleme. Oni koji zarađuju od turizma su zadovoljni, realni sektor također, a mi moramo raditi na tome da povećamo udio hotelskog smještaja, a ne da se on smanjuje, rekla je Kadija.

Ravnatelj Parka prirode Danijel Katičin istaknuo je kako je ovoj ustanovi primarna zaštita prirode, a ne posjećivanje, od kojeg se ipak ostvaruju značajni prihodi. Veću štetu čini im odlaganje otpada i nekontrolirana poljoprivredna proizvodnja, posebice upotreba pesticida.

– Na sreću ili nažalost, Vransko jezero nije dostiglo izazove poput uvale Mir, Roškog slapa ili Plitvičkih jezera, koji su došli u fazu da moraju zaustavljati posjetitelje.

Ivan Niseteo najavio je dvije važne novosti u Turisthotelu – pretvaranje postojećeg hostela na Forumu u hotel i gradnju novog hotela na prostoru nekadašnjeg kina Pobjeda. Projekti su na početku, a u najboljem slučaju mogli bi biti dovršeni u roku od dvije godine.

„Turizam kakav želimo“ je događanje koje je organizirano u okviru projekta “Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow” (TAKE IT SLOW), sufinanciranog u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014. – 2020., na kojemu je Sveučilište u Zadru jedan od projektnih partnera. Projekt je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije. Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne, nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja.

Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Tomislav Fain kao veliki problem ističe neprijavljivanje gostiju, što potkrepljuje brojkama.

– U Zadru imamo registrirano 33 tisuće glavnih kreveta, uz pomoćne i neprijavljene, bilo je dana kada nije bilo slobodnog u gradu, a maksimalno smo ih imali 19 tisuća prijavljenih! Siguran sam da ih ima još barem toliko! Nisu privatni iznajmljivači oni koji rade u sivoj zoni, tu su i brodari koji krcaju pune brodove izletnika a u papirima je na svakom prijavljeno petoro, tu su i prijevoznici, taksisti… Siguran sam da imamo barem 50 posto neprijavljenih prihoda, to je veliki gubitak za državu, istaknuo je Fain.

Pevec: Gostima s kruzera nedostaje prave ponude

Rebeka Pevec ponudila je odgovor na pitanje kako poboljšati lošu percepciju cruising turizma, za koje se često smatra da ne donosi nikakvu korist lokalnoj sredini, već samo zagađenje brodova koji dolaze.

– Mi smo ove godine imali 81 dolazak u Gaženicu. Nažalost, brodovi nisu mogli biti puni, zbog COVID protokola, već ispunjeni 72 posto. Da jesu, po broju putnika bismo značajno nadmašili rekordnu 2019. godinu. Dolaze nam sve veći brodovi, a poseban test za nas, turoperatore, vodiče i cijelu destinaciju bio je dan kada su istovremeno pristala tri kruzera. Suprotno percepciji, kruzing ima tendenciju da postane jedna od ekološki najprihvatljivijih industrija u turizmu. Veliki broj gostiju želi posjetiti gradsko središte, dok ostatak ide na izlete u širu okolicu, no činjenica je da im nedostaje prave ponude, novih iskustava poput branja grožđa, kulinarskih radionica, čak i ekoloških akcija u kojima bi sudjelovali, rekla je Pevec.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) KRIŽNI PUT ZA NEROĐENE U CRKVI SV. ŠIME / Don Damir Šehić: “Pobačaj je strašan čin!”

Objavljeno

-

By

Foto: Nikolina Glasnović (’40 dana za život’)

Križni put za nerođene u crkvi sv. Šime u Zadru u petak, 15. ožujka, u organizaciji zadarske podružnice inicijative ’40 dana za život’, predvodio je don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime.

U razmatranjima Križnog puta bila su razmišljanja o borbi nerođene djece za život i posljedicama pobačaja za roditelje i cijelu obitelj.

Poželjevši da i taj susret bude poticaj da ne živimo u društvu koje je ravnodušno prema životu, don Damir je rekao kako vjernici trebaju imati izgrađeni stav da treba poštivati dostojanstvo ljudskog života, od prirodnog začeća do prirodne smrti.

„Pobačaj je strašan čin, osobito za onoga tko biva pobačen; pogađa majku, oca i cijelu obitelj. Društvo treba pomoći obitelji, a ne da ismijava, izruguje i omalovažava obitelj. Cijelo društvo obitelji treba pružiti sigurnost, majci osigurati dostojanstven život, pomoći ženi koja se boji roditi. Biti blizu, učiniti sve što je moguće da se sačuva novi život“, potaknuo je don Damir, rekavši da je to poslanje koje će biti do kraja vijeka.

Poželjevši da društvo voli život, don Damir je rekao da i Crkva želi ohrabriti sve u odluci za život i činiti to u ljubavi i milosrđu. „Isusa su na križnom putu okruživali mnogi koji su ga iznevjerili, prijestupnici koji su mu okrenuli leđa. Ali, Isus nije nikome od njih održao lekciju. Križni put nije prilika da nekom održavamo lekciju. Križni put je prilika da razmišljamo o vlastitom životu i da molimo za one koji Isusa ne poznaju, da ga susretnu. Susresti Boga ne znači samo krenuti za njim. Susresti Boga znači biti uistinu zahvaćen njime, biti oduševljen s Bogom, promijeniti svoj život. Isus nas ne želi osuditi za neki događaj u našem životu, nego želi nam pokazati svoga milosrdnog Oca“, istaknuo je don Damir, poželjevši da ljudi dožive iskustvo Boga koji je blizak čovjeku.

Don Damir je naglasio da ne treba osuđivati ljude koji su se odlučili za pobačaj, nego treba za svakoga moliti, jer ljudi se mogu naći u raznim životnim dramama. „Kao društvo odgovorni smo kada ne pružimo poticaj, uslugu, blizinu, ohrabrenje majkama i obiteljima, nego budemo hladni u odnosu na ljude koji se nalaze u teškoćama. Crkva želi biti blizu onima koji žele pobaciti i učiniti sve da se sačuva život začetog djeteta. Crkva to čini iz ljubavi prema čovjeku i svoga kršćanskog poziva“, rekao je don Damir, istaknuvši da je svako začeto dijete novi život za kojeg se treba boriti i moliti.

Korizma je vrijeme da se probudimo od sna, da učinimo neku žrtvu, rekao je don Damir. U tom duhu moguće je i moliti za nerođene na mjestima bdjenja ispred bolnica. Zadar je jedan od 36 gradova u Hrvatskoj gdje se tijekom korizmene kampanje ’40 dana za život’ svaki dan moli ispred Opće bolnice Zadar za nerođene. Geslo ove kampanje je: “Ako se ponizi moj narod na koji je prizvano ime moje i pomoli se i potraži lice moje i okani se zlih putova, ja ću ga tada uslišati s neba i oprostiti mu grijeh i izliječit ću mu zemlju” (2 Ljet 7,14).

Crkva sv. Šime promiče se kao svetište života u kojem se na osobiti način za vrijeme liturgije blagoslivljaju djeca. Mnogi se utječu zagovoru sv. Šime baš za djecu i osvjedočeni su u uslišane molitve po njegovom zagovoru za pomoć roditeljima i djeci u njihovim raznim tjelesnim i duhovnim potrebama, kao i molbama za mogućnost začeća, što neki ljudi svjedoče da se dogodilo po zagovoru sv. Šime. Sv. Šimi se osobito utječe za djecu jer je on u Jeruzalemu primio Isusa kao dijete u svoje naručje i u djetetu Isusu je 40. dan od njegovog rođenja prepoznao Mesiju, kada su ga Marija i Josip došli prikazati u hram prema židovskom zakonu.

Ines Grbić

Foto: Nikolina Glasnović (’40 dana za život’)

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NI ZIME NI BURE / Uživajte u proljeću prije proljeća. Kiša nestala iz prognoza, najmanje do vikenda…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Jutros u većini krajeva umjereno do pretežno oblačno još mjestimice s malo kiše. Zatim postupno razvedravanje, osobito poslijepodne. Zapuhat će prolazno umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar, a na Jadranu umjerena i jaka bura, prijepodne osobito na sjevernom, a prema kraju dana na južnom. Najviša dnevna temperatura većinom od 9 do 14, na moru između 15 i 20 °C.

U srijedu pretežno sunčano, osobito u Dalmaciji i vedro. Ujutro ponegdje u unutrašnjosti moguća magla, a bit će i mraza. Vjetar većinom slab. Na moru će umjerena do jaka bura slabiti te sredinom dana okrenuti na sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka između -3 i 1, na moru od 5 do 10 °C. Najviša dnevna između 13 i 18 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Nakon većinom sunčane srijede, ujutro rijetko gdje i maglovite, od četvrtka postupan porast naoblake, a prema večeri i kiša, većinom na zapadu unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu. Petak će biti promjenljiv, pa unatoč duljim sunčanim razdobljima valja računati i na malo kiše ili pokoji pljusak, popodne samo u unutrašnjosti. Vjetar uglavnom slab, na moru povremeno i umjeren sjeverozapadni i jugozapadni. U srijedu ujutro na kopnu ponegdje moguć mraz, a od četvrtka i danju toplije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Nadbiskup Zgrablić predvodio misno slavlje za hrvatske branitelje na brdu Kamenjak

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misno slavlje na brdu Kamenjak u zaleđu Vrane na petu korizmenu nedjelju, 17. ožujka, za hrvatske branitelje i njihove obitelji, sudionike Križnog puta koji je prethodio toj misi, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Križni put dužine tri kilometra brdom Kamenjak u kojem su sudjelovali i mladi i drugi zainteresirani vjernici, predvodio je don Anđelko Buljat, povjerenik Povjerenstva za hrvatske branitelje Zadarske nadbiskupije koje je i organiziralo tu pobožnost Križnog puta i molitveni susret na brdu Kamenjak.

Na vrhu brda Kamenjak, od 1995. godine nalazi se kapelica Svih svetih koja je podignuta nad 57 metara dubokom jamom u kojoj se nalaze kosti više desetaka ubijenih Hrvata katolika 1944. godine, najviše podrijetlom iz Polače i okolnih mjesta u zadarskom zaleđu.

„Nismo došli evocirati negativne emocije, nego došli smo kao hodočasnici, molitelji, jer imamo puno razloga za to činiti. Budimo oni koji će doprinijeti dobru, nasuprot zla koje se dogodilo na tom mjestu. Kosti desetaka ljudi su u jami, ali kad bi bila samo i jedna žrtva, bilo bi previše. To je plod ljudske mržnje i ljudske zlobe, kako čovjek može doći do negativnoga koje se može roditi u ljudskom biću“, upozorio je nadbiskup Zgrablić, potaknuvši da i dolazak na brdo Kamenjak bude poticaj da budemo bolji jedni prema drugima.

„Zlo ne počinje s velikom vatrom. Dovoljna je iskra plamena da izazove veliko zlo. Uništimo već i korijen iskre svakog zla. Zato se ispovijedamo i počinjemo misu s kajanjem, da se ta iskra ne razbukta, da ne pusti korijene u nama, da ne nastane veliki plamen. Kada čovjeka zahvati buktinja zla i netrpeljivosti, može učiniti veliko zlo“, upozorio je nadbiskup, rekavši da to treba spriječiti. Gospodin nam daruje sebe, da u sebi uništimo zlo. „Zlo je veliko tamo gdje se rađa. Mi izvana vidimo njegove posljedice, a koji je tek pakao u duši čovjeka koji učini zlo i nepravdu. Smrt nema zadnju riječ. Život ne završava u jami, nego Bog se proslavlja s uskrsnućem svoga Sina koji je stvorio novi život. To je najveće i najvažnije“, poručio je mons. Zgrablić.

Potaknuo je na molitvu za pokojne žrtve i za počinitelje toga zločina, istaknuvši da Bog svojom dobrotom prekida zlo. „Svako zlo može se prekinuti opraštanjem, pomirenjem i ljubavlju. To je učinio i Isus. Bog je učinio veliko čudo da prekine zlo koje nas uništava. Ako na zlo uzvraćamo zlom, zlo se umnaža. To je logika zla“, rekao je mons. Zgrablić. Potaknuo je na molitvu Božjem milosrđu, da se plamen zla i netrpeljivosti ne razviju u nama, nego da budemo dionici Božje slave i proslave.

Nadbiskup je rekao da nas Gospodin odgaja i svojom riječju, da ne prevlada negativno u nama. Božja riječ je čuvarica našeg života, da ne zalutamo. Razmatrao je navještenu Božju riječ u kojoj Isus kaže: „Došao je čas da se proslavi Sin Čovječji’. „Taj trenutak događa se neposredno pred Isusovu smrt. Isus je već u Jeruzalemu i zna da će njegov život završiti tragično. Isus je pred smrću, misli na muku i kaže da je to čas da se proslavi Sin Čovječji. Kad je Isus počeo svoj javni život, nekoliko puta je rekao: ‘Još nije došao moj čas’. Dakle, Isus je čekao taj trenutak, jer taj trenutak je jako važan zbog onoga zašto je Isus došao na ovaj svijet – da se Bog proslavi. Dakle, Bog se proslavlja u Isusovoj tragediji. Kako je to moguće, da se Bog slavi u jednoj tragediji?

Isus to tumači govoreći o pšeničnom zrnu. Isus je slika pšeničnog zrna jer nam je Bog u Isusovoj muci i smrti pokazao koliko je i što sve spreman učiniti za nas ljude. Bog je svoje dijete, Otac je svoga Sina žrtvovao da svakome od nas kaže: ‘Evo,  toliko je meni stalo do tebe. Toliko te ljubim. Želim ispuniti želju i čežnju tvoga srca za puninom života’.

Koliko je grijeh svijeta velik, da je sâm Bog morao uzeti ljudsko tijelo, prihvatiti muku, križ, trpljenje da bi spasio čovjeka, da ne bismo bili žrtve zla u ovom svijetu i da ne bismo izgubili vječni život?“, naglasio je mons. Zgrablić.

Isus je riječ o času svoje proslave rekao u hramu, molitvenom prostoru, gdje je bilo došlo i nekoliko Grka tražiti Isusa te su se obratili Filipu, želeći vidjeti Isusa. Nadbiskup je rekao da je i sudionike toga križnog puta i mise dovela želja za susretom s Isusom. To je izraz čovjekove žeđi za Bogom, a to je već molitva. „Bog je ugradio čežnju za puninom dobra, ljubavi, ljepote i mira da nas privuče sebi. Božji Sin se proslavio u ljubavi, darovao je život za nas. Dragovoljno je prihvatio trpljenje, razapinjanje i smrt na križu, da otvori naše srce. I mi se otvorimo toj Božjoj ljubavi, jer Bog se u tome proslavlja“, potaknuo je mons. Zgrablić. Nadbiskup je zahvalio sudionicima toga susreta i nadbiskupijskom Povjerenstvu za hrvatske branitelje za organizaciju toga korizmenog događaja. Nakon mise, okrepu za agape darovali su Općina Pakoštane i pekara iz Benkovca.

„Pohodili smo mjesto stradanja gdje su živote položili nedužni ljudi. Ne ponovilo se. Drago mi je vidjeti da se i mladi odazovu našem pozivu da sudjeluju na ovakvom susretu. Ne smijemo zaboraviti žrtve hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu, žrtvu hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu ni žrtvu Isusa Krista koji je dao život za sve nas. Nažalost, mnogi omalovažavaju sve te žrtve. Moramo prenositi poštovanje žrtve i zahvalno sjećanje mladim generacijama i slijediti put vjere koja je doprinijela opstanku hrvatskog naroda kroz povijest, do naših dana“, rekao je Petar Strmota, član nadbiskupijskog Povjerenstva za hrvatske branitelje.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu