Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAKLJUČAK STUDIJE: Najbolje rješenje za povezivanje Pašmana i Ugljana s kopnom je most, ali problem su novci

Objavljeno

-

Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz ministarstva ističu kako je za projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom, 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno – otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.

Studijom je, navode iz ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.

Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar – Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.

Od kopna trasa ide prema otočiću Ričul udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.

Gradnja oko 3 godine

Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metara, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.

Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 2.400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

“Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova”, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU-ovih fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.

Inače, most Pašman – kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.

Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je međunarodna tvrtka Ernst & Young Savjetovanje.

Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti

Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.

Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.

Male dubine i jeftinija gradnja

Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.

Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.

Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman – kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.

Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.

Most bi omogućio za ostanak stanovništva

Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva, te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku.

Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan budući da su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje.

“Više je pluseva za tu gradnju nego minusa”, rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina, te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.

Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.

“Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka – i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste”, kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog i to ne samo turizmu, kojeg bi most dodatno razvio.

“Da imamo most u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka mogli bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati”, zaključio je Boško.

Izvor: Radio Zadar

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. bodul

    26. rujna 2022. at 7:53

    Dužina Pelješkog mosta 1400 m ????????

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADOVOLJSTVO U ZADARSKOM HSP-u: Sinjoretovo napokon dobiva igralište i vrtić! Radovi su započeli jutros!

Objavljeno

-

By

“Nakon godinu i pol počela je realizacija našega zahtjeva s kraja 2022. godine, kojim smo uvjetovali podržavanje proračuna”, stoji u novoj objavi zadarskog HSP-a.

“Istine radi, napor i trud Robertina Dujele i komunalnog odjela je bio i više nego velik.

Teško je bilo ugoditi svima lokacijom, a još teže ishodovati sve dozvole.

Sinjoretovo dobiva napokon dugoočekivano igralište skupa sa vrtićem. Radovi su započeli jutros”, dodaje se.

“Neki će reći presporo to sve ide. Zaboravljaju da se ovaj dio grada na mapi označavao kao Gaženica do 2018. godine!

Sad se treba posvetiti manjim komunalnim zahvatima, ljekarni kao i preseljenju Sirovine iz ovog naselja.

Također idući naš zahtjev će biti asfaltiranje ceste koja iznad dva naselja povezuje Ploču i Sinjoretovo sa SN. Kao i postavljanje nadzornih kamera u tom dijelu radi učestalog odlaganja otpada”, zaključak je iz zadarskog HSP-a.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Hrvatska volontira: Pridružite se jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri diljem Hrvatske, od 22. do 25. svibnja organiziraju nacionalnu kampanju “Hrvatska volontira”. Tim povodom iz HCRV-a pozivaju sve organizatore volontiranja da se pridruže jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj.

Cilj ovogodišnje kampanje je podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana u doprinosu vrijednostima Europske unije, uz isticanje ključne uloge volontiranja u stvaranju i razvoju različitih europskih vrijednosti.

“Pozivamo organizatore volontiranja da se uključe u ovogodišnju kampanju i organiziraju volonterske aktivnosti koje pokazuju kako volontiranje generira europske vrijednosti poput ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava, ljudskih prava i solidarnosti.

Molimo organizatore da svoje volonterske aktivnosti koje se održavaju u razdoblju od 22. do 25. svibnja, ali i one koje će biti organizirane tjedan dana prije i poslije navedenih datuma, prijave putem online platforme Volonteka, najkasnije do 17. svibnja. Unesene aktivnosti bit će objedinjene i dostupne svim građanima kako bi se što lakše mogli uključiti u razne volonterske aktivnosti koje ih zanimaju, poručila je Marta Hauser iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Opće je poznata činjenica o brojnim dobrobitima volontiranja za pojedince, ali i društvo u cjelini.

O društvenom utjecaju volontiranja u posljednjih se nekoliko godina sve više razgovara i upotrebljavaju se različiti alati za mjerenje utjecaja volontiranja, no vidljivost rezultata, kao i praktičnih primjera volonterskih programa i volonterskog angažmana koji ostvaruju značajan društveni utjecaj, još uvijek nije dovoljno istaknuta. Stoga ovogodišnjom kampanjom „Hrvatska volontira” želimo podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana za doprinos vrijednostima Europske unije te pokazati kako volontiranje, kao horizontalna intervencija u društvu, utječe na stvaranje i razvoj različitih vrijednosti EU-a, poručili su iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Volontiranje često dovodi do povećanja svijesti društva o određenim pitanjima i izazovima, a volonteri postaju ambasadori pozitivnih promjena širenjem informacija i educiranjem drugih članova svoje zajednice, zbog čega iz HCRV-a očekuju veliki broj prijava za ovogodišnju kampanju.

Hrvatski centar za razvoj volonterstva od 2011. godine organizira kampanju „Hrvatska volontira”, koja se održava na nacionalnoj razini svake godine. U kampanju se uključuje veliki broj pojedinaca, organizacija civilnog društva, institucija i tvrtki, koje kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promiču volontiranje.

Kampanja „Hrvatska volontira” do sada je okupila 42 325 volonterki i volontera, koji su kroz 2 857 volonterskih akcija na području cijele Hrvatske društvu poklonili 202 304 volonterskih sati.

Za sve dodatne upite, organizatori volontiranja mogu se obratiti putem mail adrese hcrv@hcrv.hr.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MATICA HRVATSKA: Prikaz knjige Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata“ 

Objavljeno

-

By

Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Grudama prikazuju knjigu Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata”

O knjizi će govoriti: Mladen Ančić, Ivan Pehar i Ivan Šimić, autor knjige. Ulomke iz knjige čita Viktorija Pejić.  U glazbenom dijelu programa nastupa Lovre Bralić. Kroz program će voditi Anica Serdarević.

Roman Matijino stoljeće rata autora Ivana Šimića nastao je prema rukopisu koji je ušao u finale najvećeg hrvatskog natječaja za najbolji neobjavljeni roman godine. Epska je to priča o stradanju jedne hercegovačke obitelji kroz četiri generacije. Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, Šimić donosi svjedočanstva o ljudima i njihovim životnim putovima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio. Utoliko je ova knjiga istovremeno i Chronique du xxe siècle, kako je u podnaslovu i natuknuto, ali i dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih.

Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na elektrotehničkom fakultetu u Splitu. Po povratku u svoje mjesto radio je neko vrijeme kao srednjoškolski profesor. Pred sami rat sa skupinom je prijatelja pokrenuo lokalnu radijsku postaju, a nekako u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani „rani radovi”. Kasnije je u godišnjaku grudskog ogranka Matice hrvatske povremeno objavljivao putopise i kratke priče. Godine 2013. u nakladi Despot infinitusa iz Zagreba objavljena je zbirka njegovih kolumni pod imenom Hercegovac s razlogom. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.

Prikaz će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1, utorak 30. travnja 2024. Početak u 18:30

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu