ZADAR / ŽUPANIJA
ZAKLJUČAK STUDIJE: Najbolje rješenje za povezivanje Pašmana i Ugljana s kopnom je most, ali problem su novci
Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Iz ministarstva ističu kako je za projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom, 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno – otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.
Studijom je, navode iz ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.
Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar – Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.
Od kopna trasa ide prema otočiću Ričul udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.
Gradnja oko 3 godine
Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metara, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.
Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 2.400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.
“Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova”, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU-ovih fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.
Inače, most Pašman – kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.
Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je međunarodna tvrtka Ernst & Young Savjetovanje.
Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti
Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.
Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.
Male dubine i jeftinija gradnja
Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.
Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.
Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman – kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.
Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.
Most bi omogućio za ostanak stanovništva
Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva, te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku.
Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan budući da su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje.
“Više je pluseva za tu gradnju nego minusa”, rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina, te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.
Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.
“Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka – i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste”, kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog i to ne samo turizmu, kojeg bi most dodatno razvio.
“Da imamo most u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka mogli bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati”, zaključio je Boško.
Izvor: Radio Zadar
ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA FOTOGALERIJA / Monaško posvećenje i vječni zavjeti s. Marije Danijele Lužija u benediktinskoj zajednici Samostana sv. Marije
S. Marija Danijela Lužija primila je monaško posvećenje i položila vječne zavjete u benediktinskoj zajednici samostana sv. Marije u Zadru za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je u crkvi sv. Marije u Zadru u nedjelju, 8. prosinca, predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Među desetoricom svećenika koncelebranata bili su opat Jeronim Adam Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu te trojica svećenika iz Danijeline rodne Makarske koji su povezani s razvojem njenog duhovnog poziva. To su don Pave Banić, nekadašnji župnik katedralne župe sv. Marka u Makarskoj i don Ante Žderić, makarski katedralni kapelan u vrijeme kad je s. Danijela razlučivala svoj duhovni poziv te sadašnji makarski katedralni župnik don Jure Lovrinčević.
Nadbiskup Zgrablić u propovijedi je razmatrao poruke iz Pisma posvećenim osobama povodom Godine posvećenog života koje je papa Franjo uputio na blagdan Prikazanja BDM 21. studenog 2014. godine. Tri poruke iz toga Pisma prikladne su za razumijevanje bogatstva monaškog posvećenja i buđenje zahvalnosti za milosti koje u njemu primamo, rekao je mons. Zgrablić. Ta tri cilja su gledati u prošlost sa zahvalnošću, živjeti sadašnjost u zanosu i prigrliti budućnost s nadom.
Govoreći o gledanju u prošlost sa zahvalnošću, nadbiskup je rekao da je i monaško posvećenje s. Danijele prigoda zahvaliti Bogu „za vrijeme koje je iza nas i koje je povezano s višestoljetnom bogatom benediktinskom duhovnošću i kulturom na našim prostorima, u Zadarskoj nadbiskupiji i u samostanu sv. Marije u Zadru“. Papa potiče „da se svaka karizmatska obitelj prisjeti svojih početaka i svoga povijesnog razvoja, da zahvali Bogu koji je Crkvi ponudio tolike darove koji je čine lijepom i opremljenom za svako dobro djelo“.
„Boga slavimo i zahvaljujemo za benediktinsku obitelj i njihovo djelovanje u Crkvi koja živi i djeluje u samostanima u Zadru, Pagu i na Ćokovcu, na otoku Pašmanu. Bogu hvala što je kroz proteklo vrijeme, sve od 11. st., ponudio tolike darove toj zajednici i Crkvi. Velika hvala Bogu na daru života i duhovnog poziva s. Danijele. Hvala Bogu za njene roditelje, njenu obitelj i prijatelje. Hvala Bogu što se po monaškom posvećenju s. Danijele zajednica obogaćuje ljepotom za svako dobro djelo“, rekao je mons. Zgrablić.
Istaknuvši Papin poticaj da se sadašnjost živi u zanosu, sa strašću, nadbiskup je rekao da je za sv. Benedikta i sve utemeljitelje monaških i redovničkih zajednica, prvotni cilj bio „živjeti u potpunosti Evanđelje, a ideal života im je Krist. Pravilo sv. Benedikta je izraz Evanđelja, put i instrument u pomoći za njegovo potpuno življenje kako bi se prionulo uz Krista, do mjere da oni koji ga slijede, za sebe mogu reći sa sv. Pavlom: ‘Meni je živjeti Krist’“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je cilj i zavjeta s. Danijele „biti put života Evanđelja u nasljedovanju Krista, a prihvaćanje Pravila sv. Benedikta je pomoć, poput instrumenta, za ‘provedbu te strastvene ljubavi’, kako kaže papa Franjo“.
Nadbiskup je citirao Papu da „živjeti sadašnjost sa strašću znači postati ‘stručnjacima u zajedništvu’, svjedocima i tvorcima ‘projekta zajedništva’ koji stoji na vrhuncu povijesti zajedništva čovjeka i Boga“. Papa potiče da se u društvu sukoba i nejednakosti ponudi model zajednice koja će priznavanjem dostojanstva svake osobe i dijeljenjem dara omogućiti iskustvo bratskih odnosa. Mons. Zgrablić je potaknuo s. Danijelu da bude „čvrsti znak ljubavi Božje, osobito gdje postoje razlike i napetosti. Budite vjerodostojni znak prisutnosti Duha koji u naša srca ulijeva snažnu Isusovu želju „da svi budu jedno“. Doživite „mističnost susreta“, kako kaže papa Franjo, sposobnost suosjećanja i slušanja drugih, sposobnost da zajedno tražite put, prihvaćajući da Vas prosvijetli odnos ljubavi koji proizlazi iz triju božanskih osoba“, poručio je nadbiskup s. Danijeli, poželjevši da joj geslo sv. Benedikta „Moli i radi“ bude sredstvo i put u nasljedovanju Krista.
U duhu Papinog poticaja da se budućnost prigrli s nadom, nadbiskup je rekao: „Nada na kojoj se temelji kršćanska duhovnost ne temelji se na brojevima, materijalnim ili intelektualnim postignućima, nego na Onome u koga se uzdamo. Sv. Pavao piše: „Poradi toga i ovo trpim, ali se ne stidim jer znam kome sam povjerovao i uvjeren sam da je on moćan poklad moj sačuvati za onaj Dan“ (2 Tim 1, 12). Jubilejska godina koja nam se poklanja kao veliki Božji dar potiče i njeguje nadu u našim srcima i čini djelotvornim Božje milosrđe u našim životima. Za moto Jubilejske godine papa Franjo je izabrao Hodočasnici nade.
Sve dobro što Božji Duh u nama nadahnjuje prepoznajemo u suradnji s Kristom kao nadu koja nas ne razočarava, jer znamo kome smo povjerovali. I monaško posvećenje prihvaćamo kao znak nade za život s. Danijele, za monašku zajednicu i za svakoga od nas“, rekao je mons. Zgrablić, čestitavši s. Danijeli i koludricama Samostana sv. Marije. Nadbiskup je poželio da s. Danijela prigrli budućnost puna nade, poput Marije koja je sve događaje iz Isusovog života pohranjivala u svom srcu i o njima promišljala, do ispunjenja Božjih obećanja te da je prati zagovor sv. Benedikta, sv. Skolastike i svih zadarskih zaštitnika i ugodnika Božjih.
Obred monaškog posvećenja s. Marije Danijele
Nakon nadbiskupove propovijedi, uslijedio je obred monaškog posvećenja s. Danijele. Na poziv magistre, s. Danijela je, rekavši „Zvao si me, Gospodine, evo me!“, pristupila ispred nadbiskupa Zgrablića koji je sjedio ispred oltara. Za vrijeme cijelog obreda, pokraj nadbiskupa je bila i opatica samostana sv. Marije, č. m. Anastazija Čizmin. Na početku obreda, s. Danijela je s opaticom razmijenila odgovore na pitanja prema Obredniku. Potom je potvrdu svoje nakane da se sasvim prinosi Bogu s. Danijela pokazala i čitajući Povelju u kojoj, između ostaloga, piše da „svečano zavjetuje Bogu za cijeli život stalnost življenja, obraćenje i poslušnost prema Pravilu sv. Benedikta i objašnjenjima samostana sv. Marije“. Potom je s. Danijela pokazala Povelju nadbiskupu, opatici, sestrama i zajednici vjernika te su za oltarom Povelju potpisale s. Danijela i č. m. Anastazija. Nakon toga, s. Danijela je tri puta pjevala pripjev „Primi me, Gospodine, po riječi svojoj i živjet ću i nemoj me smesti u očekivanju mojem“, zaključivši to s molitvom Slava Ocu. Uslijedilo je pjevanje Litanija svih svetih koje je predmolio don Dario Tičić, župnik Biograda n/m. Za vrijeme pjevanja Litanija, nakon kojih je nadbiskup Zgrablić molio molitvu monaškog posvećenja, kao i za vrijeme posvetne molitve, s. Danijela je ležala prostrta pred oltarom.
Nakon posvetne molitve, nadbiskup Zgrablić je s. Danijeli, koja je za to vrijeme klečala, predao znakove zavjetovanja: prsten, znak zaručnice vječnoga Kralja, koprenu, znak posvećenja te kornu haljinu u kojoj slavi Boga i moli za Crkvu i cijeli svijet. Potom je č. m. Anastazija s. Danijeli obukla kukulu, kornu haljinu i namjestila joj crni veo, nakon čega je s. Danijela zapjevala pripjev: „Zaručena sam Onomu kome služe anđeli, čijoj se ljepoti dive Sunce i Mjesec“.
Zatim je mons. Zgrablić uručio s. Danijeli Časoslov, s poticajem da bude vjerna otajstvu liturgijske molitve i da moli za dobro cijelog svijeta te bijeli vjenčić kao ukras, da primi na nebu neuveli vijenac, kojega je opatica Čizmin stavila s. Danijeli na glavu. Zajednica sestara i zbor pjevali su ‘Dođi, zaručnice Kristova, primi krunu što ti pripravi Gospodin od vijeka’. Čini obreda monaškog posvećenja zaključeni su riječima opatice Čizmin koja je s. Danijeli rekla: „Draga sestro, potvrđujemo ti i svjedočimo da si od sada nadalje punopravni član naše zajednice svete Marije u Zadru i da sva duhovna i materijalna dobra dijelimo u zajedništvu s tobom“. Nakon toga, sve koludrice udijelile su s. Danijeli sestrinski cjelov i zagrljaj.
Prigodni govori zajednice benediktinki sv. Marije i makarskog župnika
Na kraju mise, prigodni govor uputila je č. m. Anastazija Čizmin. Poželjela je da Bog Otac učini s. Danijelu vjernom koludricom na svoju slavu, neka joj Isus Krist, čije je učenica, podari milost da u svom životu obnavlja otajstvo njegove smrti i uskrsnuća, a Duh Sveti, koji je posvećuje za svoj hram, neka je vodi k ljubavi koja nadilazi svaki zakon i izgoni svaki strah.
Opatica Čizmin zahvalila je nadbiskupu Zgrabliću što je predvodio obred posvećenja na drugu nedjelju Došašća koja vodi bliže Kristovom rođenju, „pod svodovima drevnog samostana i crkve sv. Marije, gdje kao puno puta u tisućustogodišnjoj povijesti odjekuju hvale Bogu i riječi ‘Zvao si me, Gospodine, evo me!’.
Po molitvi nadbiskupa, „Crkva je u svom majčinstvu i brizi za posvećenicu potvrdila njeno predanje, da ponizna i poslušna do kraja nasljeduje primjer Isusa Krista Zaručnika. Kao vidljivi znak božanskih milosti, s. M. Danijela primila je zaručnički prsten, koprenu kao znak posvećenja, kornu haljinu i Časoslov za liturgijske molitve i vijenac da zasluži primiti na nebu neuveli vijenac“, rekla je opatica, istaknuvši: „Koludrice su korskom liturgijskom molitvom pozvane na istu službu anđela koji pred licem Božjim dan i noć prinose molitve“.
Opatica Čizmin je izrazila radost što je s. Danijela ušla u zajedništvo koludrica sv. Marije, „da sklopljenih ruku svakodnevno zajedno mole za Crkvu, svijet i za nadbiskupa“. „Molimo zagovor Blažene Djevice Marije, našeg sv. oca Benedikta, sv. Skolastike i svih svetaca Božjih za s. M. Danijelu na njenom monaškom putu svetosti, neka se ništa ne pretpostavi Djelu Božjem i da se u svemu slavi Bog“, potaknula je opatica Čizmin. U znak zahvalnosti, koludrice su darovale nadbiskupu Zgrabliću albu i misnicu.
U ime zadarske zajednice koludrica sv. Marije, prigodni govor s. Danijeli uputila je novakinja s. Marija Vlatka Katkić. Sestre su zahvalile Gospodinu što je u Danijelino srce „utisnuo Duha Svetoga, pečat svoje vječne ljubavi“.
„Taj Duh i ta Ljubav, nemjerljiva s ijednom, vodila te od malena i usmjeravala putem koji te doveo do ovoga časa. Bog koji je vjeran svojim obećanjima, udijelio ti je milost da budeš njegova odabrana, da cvateš u domu sv. Marije, u monaškom duhu, vjerna danim obećanjima“, rekla je s. Vlatka, poželjevši s. Danijeli da bude sva Božja i njegova milina.
„Njegova okrepa i snaga neka u svetohraništu tvoga srca isijavaju zrake milosrđa na sve duše koje ćeš susretati i za koje ćeš moliti. Budi ustrajna i hrabra, ta njemu je sve znano. Neka te pomiluje Kristovo lice, neka te umiva njegova dobrota“, poželjela je s. Vlatka u ime zajednice s. Danijeli, zamolivši zagovor Marije i svih svetaca, uz molitve monaške zajednice sv. Marije u kojoj je sada osamnaest koludrica. Koludrice su čestitale i zahvalile s. Danijeli što želi „uvijek iznova nastaviti tražiti Božje lice“. Zahvalile su i roditeljima, bratu i sestri, rodbini s. Danijele i svima koji su je pratili na njenom duhovnom putu i utkali sebe u njen život.
Na kraju mise, prisutnima se obratio i don Jure Lovrinčević, župnik katedralne župe sv. Marka u Makarskoj. „Još i ne znamo količinu blagoslova koju ćemo primiti preko s. Danijele. To je otajstvo i vjerujem da ćemo u budućnosti sve više saznavati, a jednog dana u Nebu do kraja, što znači imati monahinju u današnjem svijetu, osobito kad dolazi iz tvoje župe“, rekao je don Jure, koji je predvodio autobus Makarana koji su se rado odazvali doći u Zadar.
„Župljani su pokazali da im je izrazito drago što se njihova sugrađanka odazvala Bogu na njegov poziv. Za nas u Makarskoj ova godina je značajna – 300 godina je od dolaska relikvije sv. Klementa iz Rima u Makarsku. I kroz događaj monaškog posvećenja gledamo Božji prst i Božji blagoslov za našu župnu zajednicu. Hvala Bogu što imamo tako veliki dar, da je s. Danijela potekla iz naše župe. Bogu se odazvala u Makarskoj i došla je u Zadar služiti Bogu i Crkvu, na spasenje svijeta“, poručio je don Jure, rekavši da je to velika milost koju se do kraja i ne razumije, ali to otajstvo poziva raduje. Poželio je da makarska župa raste u povezanosti i bliskosti s benediktinskom zajednicom kroz molitvu, „da s. Danijela ostane povezana sa svojim gradom i sa svojom župom. Kao župnik, zahvalan sam na povezanosti koja se među nama rodila i nadam se mnoštvu duhovnih plodova i obostranim molitvama“, rekao je don Jure. Čestitao je s. Danijeli, makarskoj katedralnoj župi, don Pavi i don Anti koji su s. Danijelu pratili i cijeloj zajednici benediktinki, poželjevši da Bog dovrši što je počeo i da to bude svima na spasenje.
S. Danijela je rođena 24. lipnja 1986. godine u Makarskoj. Studirala je predškolski odgoj i godinu dana stažirala je u dječjem vrtiću. No, i nakon stažiranja i rada u struci, njeno srce nije bilo u potpunosti ispunjeno, dok se nije ostvario duhovni poziv. Svakodnevno je molila, sudjelovala u misi i euharistijskom klanjanju, tražeći što je njen poziv. Zahvalna je tadašnjem makarskom katedralnom župniku Pavi Baniću i tadašnjem kapelanu Anti Žderiću za savjete i razgovore, koji su je ohrabrivali i pratili na putu razlučivanja poziva, svjesna da duhovni poziv i bilo koji put u životu prate kušnje.
U samostan sv. Marije u Zadru ušla je s 28 godina, a formacija do vječnih zavjeta trajala je deset godina. Njeno redovničko geslo je ‘Oče, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji“, kao odjek iz molitve Oče naša.
Uz roditelje, rodbinu i prijatelje s. Danijele pristigle iz Makarske, u misi su sudjelovali i Branko Dukić, gradonačelnik Grada Zadra, Ivan Šimunić, pročelnik Odjela za obrazovanje, kulturu i sport Zadarske županije i prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, uz zadarske vjernike. Misa je završena pjevanjem svečanog Tebe Boga hvalimo. U misi su pjevale zadarske koludrice sv. Marije i Katedralni zbor sv. Marka iz Makarske.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
“ePLANOVI” i ZELENA URBANA OBNOVA / Načelnik Pelicarić u Šibeniku preuzeo ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u Sv. Filip i Jakovu
Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine u Šibeniku je danas dodijelio ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se finaciraju iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti NPOO.
Naziv projekta je Izrada prostornog plana nove generacije putem elektroničkog sustava “ePlanovi” za Općinu Sv.Filip i Jakov.
Ovaj ugovor iznosi 33.125.00€ bespovratnih sredstava. Općini Sv.Filip Jakov uručen je još jedan ugovor kao i za Grad Biograd za Strategiju zelene urbane obnove Općine Sv.Filip i Jakov 2023. -2030, u iznosu od 26.212,75€ bespovratnih sredstava.
Za općinu Sv. Filip i Jakov ugovore preuzeo načelnik općine Sv. Filip i Jakov Zoran Pelicarić.
ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKO SRCE ZADARSKOG SPORTA / Jubilarna 10. akcija za Socijalnu samoposlugu 20. prosinca. Evo što je najpotrebnije…
I tako, godinu po godinu, ne posustajući čak ni onda kada je sve bilo stalo, dođosmo i do jubilarne – 10. humanitarne akcije “Veliko srce zadarskog sporta.” Nije joj to od početka bio službeni naziv, ali nekako je s vremenom svima ušla u uho pa neka tako i ostane.
Dakle, Hrvatski zbor sportskih novinara – sekcija Zadar već 10. godinu zaredom, povodom božićnih blagdana, organizira humanitarnu akciju prikupljanja potrepština za Socijalnu samoposlugu Zadar. Svake godine akciji se odaziva sve više zadarskih sportaša, sportskih kolektiva i udruga pa smo sigurni da će i ove godine “pasti rekord”.
Akcija će se održati u petak, 20. prosinca 2024. s početkom u 9:00 sati, uz jednu važnu promjenu. Zbog zauzetosti prostora u crkvi Sv. Frane, ovogodišnja lokacija je sljedeća: Ulica Rikarda Katalinića Jeretova (prostor bivšeg Reto centra).
Najpotrebnije su stvari koje se najčešće koriste: ulje, brašno, sol, šećer, pašta, riža, mlijeko, konzerve, dječja hrana, higijenske potrepštine, pelene, prašak za rublje, deterdžent za suđe, sapun, pasta za zube, kava…
Za sve upite slobodno se obratite na broj 098 646 040 (Željko Kapelari, predsjednik HZSN Zadar) ili 098 338 687 (Igor Blaslov, predsjednik Udruge Jakov Zadranin).
Molimo Vas da nas o sudjelovanju u akciji obavijestite do četvrtka, 19. prosinca.
Pokažimo još jednom, po jubilarni 10. put, koliko je veliko zadarsko srce i izvan sportskih terena!
bodul
26. rujna 2022. at 7:53
Dužina Pelješkog mosta 1400 m ????????