Connect with us

Svijet

Ovo su datumi kad se ukidaju granice između Hrvatske i država članica Schengena

Objavljeno

-

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu šengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta.

To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Otkrivena tri različita tipa dugog covida, svaki ima svoje simptome

Objavljeno

-

By

People photo created by prostooleh - www.freepik.com

Tri su različita tipa dugog covida, svaki sa svojim skupom simptoma, tvrde britanski znanstvenici.

Znanstvenici su istražili osobitosti 1459 bolesnika s dugim covidom, koji autori studije definiraju kao osjećanje simptoma najmanje 84 dana nakon zaraze.

Ustanovili su, tvrde, da se ljudi s dugim covidom mogu svrstati u tri osnovne skupine.

Oni s neurološkim simptomima poput umora, moždne omaglice i glavobolje. Ti se simptomi najčešće pronalaze u ljudi koji su se zarazili varijantama alfa i delta.

U drugoj skupini pretežu respiratorni simptomi, uključujući bol u prsima i kratkoću daha. To su najviše iskusili ljudi koji su se zarazili originalnom vuhanskom varijantom virusa.

U trećoj su skupini simptomi raznolikiji i uključuju lupanje srca, bol u mišićima i promjene na koži, kažu znanstvenici Kraljevskog koledža u Londonu.

“Podaci dobiveni istraživanjem jasno pokazuju da dugi covid nije jedinstven nego ima nekoliko podtipova”, kazala je glavna autorica dr. Claire Stevens.

“Razumijevanje uzročnika i podtipova može pomoći u personaliziranju dijagnosticiranja i liječenja”, dodala je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Aleksandar Vučić: Dok sam živ, neću u Hrvatsku na more

Objavljeno

-

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je u intervjuu za Prvu televiziju kako daje sve od sebe da Srbija ima najbolje odnose sa susjedima, ali da se ne smije zaboraviti što je bilo sa srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu.

Vučić je rekao da više desetaka hiljada ljudi svake godine ljetuje u Hrvatskoj, a da je njegov stav da on, “dok je živ, neće tamo na more”.

Dodao je kako ne zamjera građanima Srbije koji ljetuju u Hrvatskoj.

“Oni građani koji već ljetuju tamo su samim time pokazali svoj stav o tome. Moj stav je da ja tamo ne bih ljetovao i to je u redu. Svatko ima svoje mišljenje i to je suština demokratskog društva”, rekao je Vučić.

“Hrvatska želi pokazati da je Oluja bila čista”

Kazao je da nije htio ići na more, već u Jasenovac kako bi pokazao poštovanje prema žrtvama i da je ponovo tražio da posjeti to mjesto, ali da se ništa nije dogodilo. Ponovio je svoju raniju izjavu da je bio šokiran što u Beogradu nema ulice posvećene jasenovačkim žrtvama ni spomenika.

Vučić je ocijenio da je u Hrvatskoj počela revizija povijesti.

“Hrvatska se ljuti zbog obilježavanja zločina na Petrovačkoj cesti jer želi pokazati da je Oluja bila čista”, kazao je predsjednik Srbije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najveći porast cijena namirnica od prošlog stoljeća, jedna skuplja za 38 posto

Objavljeno

-

By

Cijene namirnica u srpnju su porasle za 1,3 posto u odnosu na lipanj te 13,1 posto u odnosu na srpanj 2021. godine u SAD-u.

Prema podacima Zavoda za statistiku rada Ministarstva rada SAD-a koji su objavljeni u srijedu, to je najveći porast cijena namirnica od 1979. godine, piše MarketWatch, prenosi Jutarnji list.

Cijene robe široke potrošnje i usluga u srpnju nije porasla u odnosu na lipanj. U usporedbi s 2021. godinom, stopa inflacije u srpnju iznosila je 8,5 posto. U lipnju je iznosila 9,1 posto, najviše unazad 41 godine. Stopa u srpnju pala zbog nešto nižih cijena energije.

Cijene hrane porasle su u srpnju za 1,1 posto u odnosu na lipanj te 10,9 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Bio je to sedmi uzastopni mjesec u kojem su cijene hrane porasle za barem 0,9 posto. Cijene hrane u restoranima u srpnju su porasle za 0,7 posto u odnosu na lipanj i 7,6 posto u odnosu na srpanj 2021. godine.

Cijena jaja doživjela najveći porast

Što se tiče cijena hrane, cijena jaja doživjela je najveći porast. U srpnju je cijena jaja porasla za 4,3 posto u odnosu na lipanj te 38 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijena krumpira porasla je srpnju za 4,6 posto u odnosu na lipanj te 13,3 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijene maslaca porasla je u srpnju za 26 posto u odnosu na srpanj 2021. U istom je periodu cijena kave porasla za 20 posto.

Cijene govedine i teletine u srpnju su pale u odnosu na lipanj, a MarketWatch navodi da im cijene padaju već tri mjeseca. Kada se ovogodišnje srpanjske cijene tih dvaju namirnica usporede s prošlogodišnjima, ovogodišnje su veće za 3,4 posto.

Indeks potrošačkih cijena, ako se ne računaju hrana i energija, u srpnju je u odnosu na isti mjesec 2021. godine porastao za 5,9 posto te svega 0,3 posto u odnosu na lipanj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu