Connect with us

Hrvatska

ŠTO KAD VIŠE NE BUDE POMOĆI EU? / Ekonomski stručnjak: “Postali smo ovisni o europskom novcu”

Objavljeno

-

Predsjednik Milanović tvrdi da Hrvatska povlači premalo novca iz fondova EU-a koji će već 2027. biti manje izdašni nego sada – zbog čega se moramo okrenuti sebi. Vlada ima drukčije statistike, one pokazuju da je Hrvatska povlačenjem europskog novca postigla suficit od čak 10,7 milijardi eura. 

Ključno je pitanje jesu li naš državni proračun i gospodarstvo postali ovisni o novcu iz fondova EU-a i imamo li rješenja za vrijeme kada nam europske omotnice ne budu tako izdašne?

– Definitivno jesu bile subvencionirane situacije kod porasta cijene energenata, jesu bili omogućeni pojedini socijalni transferi. S druge strane, da nije bilo toga, imali bismo određene socijalne nemire, probleme, a to nikome ne treba, pogotovo u godinama koje su predizborne, a u nas je praktički svaka takva. Rast plaća bio je vidan, no pratio ga je posljednje dvije godine i rast inflacije. Plaće jesu rasle, ali nisu u onoj mjeri u kojoj bi zadovoljile potrebe prosječnog građanina koji će na kraju samo pogledati što je mogao kupiti, rekao je Ivica Žuro, ekonomski stručnjak i konzultant.

Rezultat svega je rast BDP-a, a povlačili smo i novac iz fondova EU-a.

– Novac povučen iz europskih fondova, čiji su korisnici najčešće bili lokalna i državna uprava, bio je namijenjen tome da se stvori infrastruktura i preduslovi za dolazak investicija. Primjerice, imate slučaj Slavonije koja je posljednjih godina postala veliko gradilište, i dobro da je tako. U cijeloj priči je bitno je da su naša poljoprivreda, ribarstvo i stočarstvo praktički itekako trebali te poticaje jer smo poprilično zapustili proizvodnju hrane u korist uvoza. Mi smo država koja nije nimalo samodostatna za određene kulture. Imamo godišnju proizvodnju koja zadovoljava tek mjesec do mjesec i pol dana potreba, rekao je Žuro.

Ustvrdio je kako smo postali ovisni o europskom novcu te da će nakon 2027. biti pitanje tko će nadomjestiti i do desetak milijardi eura godišnje.

– Neće biti više financijskih omotnica, moramo omogućiti uvjete za dolazak investicija, zapošljavanje stanovništva, naglasio je.

Kako će građani živjeti nakon 17. travnja? Žuro je rekao kako će narod teško doći do otrežnjenja jer dolazi sezona, imamo naredne tri godine dotacije koje dolaze izvana, a kreće i nogometno prvenstvo zbog kojeg će mnogi postati nogometni stručnjaci.

– Nametnut će se neka druga tema da se ne bavimo stvarnim problemima, istaknuo je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Baby Lasagna održat će prvi koncert nakon Eurosonga, osim njega nastupit će i svjetski glazbenici

Objavljeno

-

By

Kompletiran je popis izvođača za šesti Sea Star Festival, koji će se održati u Umagu od 23. do 26. svibnja, nastupit će više od 80 svjetskih i regionalnih glazbenika, među njima i Baby Lasagna, koji će u svom rodnom gradu održati prvi koncert nakon povratka iz Švedske, objavio je organizator.

Exitov će se Sea Star Festival održati od 23. do 26. svibnja u idiličnoj morskoj kulisi umaške lagune Stella Maris. Festival će svoja vrata otvoriti u četvrtak, 23. svibnja, Welcome Day partyjem, središnji dani bit će petak i subota, 24. i 25. svibnja, a sve će finiširati Closing partyem koji traje do nedjelje u podne. Program Sea Stara odvijat će tradicionalno na desetak festivalskih pozornica i zona.

Među izvođačima su neka od najvrućijih imena svjetske glazbene scene – od francuskih vlasnika megahitova Ofenbach, preko globalne senzacije Johna Newmana (u Hybrid DJ setu), buntovne Victorije iz Måneskina, techno i house DJ-a svjetskog kalibra Hot Since 82ARTBATDeborah De Luce, autentičnih INIKO, pop zvijezde Angeline Mango i regionalnih bendovskih atrakcija Joker Out i Buč Kesidi, pa sve do trap ganga koji predvode SenidahDevitoKuku$Grše i z++ te trenutno apsolutno najtraženijeg izvođača u regiji i šire – Baby Lasagne.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu

Objavljeno

-

By

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.

Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.

“Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji”, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja “Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj”.

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.

“Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta”, pojasnila je.

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice

Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju, no za devet posto je porastao problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.

Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.

Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.

Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.

“Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela je još uvijek jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke”, rekla je.

V.d. Predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oproštajni stihovi Tomislava Marijana Bilosnića za Luku Paljetka

Objavljeno

-

By

Tomislav Marijan Bilosnić oprostio se od Luke Paljetka stihovima:

I nebo je u Zadru visoko i plavo

gotovo modro

a Luko Paljetak zvijezde dohvaća rukom

i bere ruže što pred njim niču kao sjene

Njemu je sačuvati trenutak, mladost

i otići na gozbu

s jabukom i ružom na mjesečinu

i tako skriven izići iz vremena

što brblja o ludostima dana

od danas do sutra

I dogodi se da ga odjednom ima mnogo[1]

U Zadru, u jednom od gradova što sliče

na našu radost, Luko bestjelesan

iza nevidljiva zida samostana sluša

koludrice dok pjevaju

kako je život bez ljubavi bolje i ne započinjati

U more pustiti je suzu znajući

da netko će već krenuti na početak

koji se naravno dogoditi neće

I u Varoši u kocki vedrine proviri

kocka Straduna, a u njoj pronađena zemlja[2]

i djeva što na naše male tajne sliči

što gajimo ih u očima i vinu

Učinit nam je nešto od svih ovih kula –

možda kod Tovara jedno jutro svane

I u Čađavici Studentskog kluba

u božansku ponoć govori Luko pjesmu

jezikom punim nakita što miriše

na jorgovan i jantar i svjetlucavo vino

što teče dostojno dokolice i noći

pune sklada što povlači se

u svjetlo u srcu upaljeno

Kad danas na to pomislim vidim

dušu što čezne i lista stare knjige

s posvetama iz onog vremena

I dok na Trgu hitamo jedan drugome

zatvarajući nemir dok vjetar nam nudi

prolaz, negdje visoko

u ljubičastom zraku pjeva ptica

ispunjena zorom iz koje, već po običaju,

dolazimo pješice i sami, pomalo pijani,

ili posve, kao i sve što je stvoreno

 
Nastavi čitati

U trendu