Connect with us

Hrvatska

Plenković: Malo koji državnik 20. stoljeća može se mjeriti s Tuđmanom

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković u subotu je, na 100. obljetnicu rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, poručio kako se malo koji državnik 20. stoljeća može mjeriti s Tuđmanom po povijesnom značaju za vlastitu naciju.

“Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što” riječi su Franje Tuđmana, hrvatskog velikana i jednog od najvećih Hrvata u povijesti, rekao je Plenković govoru na svečanom obilježavaju Tuđmanove obljetnice u Velikoj dvorani KD Lisinski.

Politička ostavština Tuđmana su demokracija, sloboda i država

Poručio je kako je Tuđmanov stoti rođendan spomen na njegovo životno djelo, a to je uspostava slobodne i suverene Hrvatske.

Istaknuo je kako je Tuđman čovjek koji je dijelio sudbinu svoga naroda i predvodio ga mudro i odlučno. Svojim vizionarstvom prepoznao je prijelomni trenutak kraja Hladnog rata i pada Berlinskog zida za ostvarenje ideje slobodne hrvatske države, rekao je.

“U tome je uspio jer je kao povjesničar godinama proučavao nacionalna pitanja u Europi i iščekivao pravi trenutak za realizaciju svoje ideje i spremno ga dočekao”, naveo je Plenković.

Politička ostavština Franje Tuđmana je sve što danas živimo – to su demokracija, sloboda i država, rekao je Plenković dodavši kako je Tuđman vjerovao da ljudi različitih svjetonazora mogu dati vrijedan doprinos u ostvarenju hrvatskih nacionalnih interesa.

Zalagao se za svehrvatsku pomirbu te za zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, a na tim je uvjerenjima sazdao HDZ, rekao je Plenković.

“Zbog svega možemo slobodno ustvrditi da se malo koji državnik 20. stoljeća može mjeriti s njim po povijesnom značaju za vlastitu naciju”, istaknuo je Plenković.

Poručio je kako današnji HDZ već šest godina zagovara demokršćanske, narodnjačke, domoljubne i univerzalne humanističke vrijednosti, što su vrijednosti oko kojih je Tuđman okupio Hrvatsku. “Njegova ostavština temelj je i unutarnje i vanjske politike današnje Hrvatske, koja ima snažno proeuropsko usmjerenje i gaji pripadnost srednjoj i mediteranskoj Europi”, rekao je Plenković.

Plenković se obratio i onima “koji su u posljednjih 20 godina radili na tzv. detuđmanizaciji”, pokušavajući osporiti Tuđamnove zasluge i ogromnu političku ostavštinu, te im poručio da u tome nisu uspjeli niti će uspjeti.

Oni koji sumnjaju u Tuđmana u HDZ-u, neka pogledaju ovu dvoranu i ljude

Prepuna svečana dvorana KD Vatroslav Lisinski okupila je u subotu članove i vodstvo HDZ-a. U Lisinskom su se okupili HDZ-ovi ministri u Vladi, ali i neki bivši ministri i stranački dužnosnici – Ljubo Ćesić Rojs, Martina Dalić, Tomislav Ćorić, Josip Aladrović, Milan Kujundžić, Lovro Kuščević, te bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

Na svečanosti je bilo i izaslanstvo HDZ-a BiH na čelu s Draganom Čovićem, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić, zastupnik u srbijanskoj Skupštini Tomislav Žigmanov, ministar u Vladi Crne Gore Adrijan Vuksanović, te neki članovi Tuđmanove obitelji. Uz glazbene brojeve, prikazan je i dokumentarni film o životu i djelu Franje Tuđmana.

Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u govoru je poručio da 100 godina od Tuđmanova rođenja nije mala stvar, ne samo za one koji su mu bili bliski, ne samo za HDZ, nego i za čitav hrvatski narod.

“Radi se o čovjeku koji je, kao nitko drugi, ušao u srca i duše hrvatskih ljudi i koji je ovu naciju, koja je bila na rubu snaga, frustrirana desetljećima hrvatske šutnje, učinio samostalnom”, istaknuo je.

Poručio je kako je Hrvatska utemeljena na Tuđmanovoj viziji, te se osvrnuo na one koji sumnjaju da je današnji HDZ “Tuđmanov HDZ”.

“Oni koji sumnjaju u Tuđmana u HDZ-u, koji važu koliko ga danas u HDZ-u ima, neka pogledaju ovu dvoranu i ove ljude. Ova dvorana govori o tome što je Tuđman značio i što Tuđman znači danas za HDZ”, poručio je Šeks.

Potpredsjednik HDZ-a i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je kako je Tuđman snagom svoga uma, mudrosti i znanja, usvojenog kroz desetljeća proučavanja bremenite i tegobne hrvatske povijesti, uspio sintetizirati sve bitno i presudno za uspostavu, vođenje, obranu i oslobađanje mlade hrvatske države.

Istaknuo je kako je Tuđman znao da, bez obzira na mnogostruko veću oružanu moć neprijatelja, osvajačka mržnja nikada ne može pobijediti pravdoljubivu snagu hrvatskih branitelja i zajedništvo hrvatskog naroda.

Jandroković: Perfidna je laž da je HDZ i Hrvatsku stvorila Udba

Medved je podsjetio na uspješne vojno-oslobodilačke akcije u Domovinskom ratu, čija je kruna bila VRO Oluja, “zlatopis hrvatske povijesti” te poručio kako je Tuđman bio nenadmašiv vojni strateg.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković prisjetio se kako je Tuđman osnovao HDZ želeći okupiti sve društvene slojeve, Hrvate iz svih dijelova hrvatske, da je želio imati zajednicu, “ljude koji će krenuti za njim i ostvariti taj sveti cilj”.

Kao nositelji promjena i transformacija Tuđman i HDZ cijelo vrijeme su bili na udaru vanjskih i unutarnjih faktora. “Klevete su trajale i traju sve do današnjeg dana. Neki dan čujem perfidnu tezu, laž, da je HDZ i Hrvatsku stvorila Udba”, rekao je Jandroković.

Poručio je da je Udba radila i ubijala za komunističku Jugoslaviju, a Hrvatsku su stvarali istinski domoljubi, hrvatski branitelji, mali hrabri ljudi kojima je Hrvatska bila iznad svake ideologije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu