Hrvatska
Puhovski: Putin je sličniji Bushu nego Staljinu. Isti rat, ista manipulacija
U emisiji “Izvan okvira” na N1 gostovali su politolog, filozof, politički analitičar Žarko Puhovski i predsjednik Odsjeka za stratešku komunikaciju Fakulteta političkih znanosti Domagoj Bebić. Govorili su o posljedicama rata u Ukrajini, ratu informacijama te mogućoj rekonstrukciji Vlade zbog tereta istraga, što opterećuje neke članove Vlade.
Odgovarajući na pitanje jesu li učinjeni potezi bez presedana na razini globalnog informiranja, profesor Bebić je kazao da se s pravom kaže da je ovo prvi TikTok rat jer se šire snimke brutalnih scena.
“Određeni problemi s kojima smo ušli u pandemiju, posebno kada je u pitanju korištenje medija koje je već doživljavalo svoju transformaciju, i neki trendovi koji su započeli kao što je izbjegavanje vijesti, s ovim sukobom samo su još dodatno došli do izražaja”, rekao je Bebić.
Puhovski je istaknuo da u zadnjih 50 godina nije bilo rata u kojima se vidjelo tako malo potresnih scena kao u ovom.
“Nismo vidjeli možda pet mrtvih ljudi u ovom ratu. Vidimo samo srušene zgrade. Imamo i relativno male brojke stradalih ljudi kada se usporedi sa stradanjima u Hrvatskoj. Srećom da je tako. Ono što znamo je da se ništa ne zna. Danas je promrmljalo da je pao Mariupolj. Tu se nastavlja se ova velika sramota hrvatskih medija. Uvijek ponavljam, hrvatski mediji nikada nisu javili da je Vukovar pao. To je neko muljanje s neugodnim vijestima koje je naslijeđeno”, rekao je Puhovski.
Bebić je ukazao na razliku u komunikaciji Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.
“Imao sam priliku analizirati jedan Putinov govor o aneksiji Krima. To je bilo negledljivo. S druge strane, Zelenski je s tim intimnim, neposredno snimljenim snimkama pokazao da ostaje. Tvrdim da je Zelenski sa svom tom neposrednom komunikacijom uvukao zapadnu javnost u cijelu tu priču. Privlačni medijski sadržaji su nešto čemu ne može odoljeti publika. Danas trebate kontinuirano primati informacije, kakve god”, rekao je Bebić.
Rusija nije totalitarni poredak, raste imperijalizam
Puhovski smatra da je pogrešno govoriti o totalitarnom pretku u Rusiji.
“Potpuno je pogrešno uspoređivati Putina sa Staljinom. On je bliži mlađem Bushu nego Staljinu. Radi isti tip rata, s istim lažima kao Bush, na određeni način manipulira s javnošću. Samo što se u Americi to ne može tako jednostavno”, kazao je Puhovski pa dodao da je Rusiju neukusno nazivati totalitarnim poretkom, kao što je bilo neukusno kad su ljevičari nazvivali fašizmom sve koji su im se zamjerili.
“To je onda sprdanje s milijunima ubijenih. Totalitarni režim ubija ljude, ima masovnu podršku dan i noć, ukida društvo i privatnost. To u Rusiji još nema i neće ni biti, ali raste autoritarni režim”, govori Puhovski.
Kritizirao je i ideju koja se godinama zagovara u Hrvatskoj o nultoj stopi tolerancije na nasilje jer smatra da je besmislena.
“Pokazalo se sada da podržavamo obrambeno nasilje. Katkad je nasilje potrebno, ovdje je potrebno. Ta ideja o miru, harmoniji, to više ne može nitko ozbiljno tvrditi”, rekao je Puhovski.
Dodao je da treba odgajati ljudi tako da ih se usmjeri u pravcu da postoje neke stvari za koje se mora boriti ako nema drugog izbora.
“Moralne vrijednosti se ne uzimaju za ozbiljno, misli se da se može malo ovako, malo onako”, rekao je.
Zelenski koristi privlačne medijske sadržaje, Rusija staru propagandu
Bebić je istaknuo uspješnu komunikaciju ukrajinskog predsjednika.
“Nije nužno da Zapadu odgovara to slušati, ali on drugog izbora niti nema. Njemu tako agresivna komunikacija daje nadu da će doći do prelaska crvene linije pa da zapadni svijet i vojno reagira. On dobro radi ovaj dio da praktički ima uživo nastupe u parlamentima”, kazao je Bebić, ukazujući da unatoč svemu ratu trenutno “pada popularnost” među svjetskom javnosti.
Puhovski je ukazao da Zelenski uopće ne govori o ukrajinskim gubicima.
“Amerikanci su imali dnevne izvještaje o svojim gubicima. Ljudima i idoli nekada budu previše”, rekao je.
Bebić je kazao da i ukrajinski predsjednik koristi populističke metode.
“To je danas jedan standardni politički diskurs. Politički program se danas otprilike smatra popisom želja. Populistički diskurs je privlačan. Ako sada pogledate i ove standarde koje ima, za razliku od Putina, to su vojna majica, hoodica. To je postao na kraju trend među zapadnim političarima”, rekao je Bebić.
Puhovski je dodao da je u mnogočemu stvar s ratom počela kod nas.
“Kad se Janša kao ministar u prvoj operaciji u Sloveniji pojavio s majicom koja je na sebi imala broj jedan. To je bio taj pokušaj da se izađe iz ovih uniformiranih admirala, generala… Zelenski to nastavlja”, kazao je Puhovski.
Puhovski poistovjećivanje Putina, Staljina, Lenjina i Marxa vidi kao strašnu grešku.
“Putin je svoj glavni govor održao psujući Lenjina bar 15 puta. Optužio ga je da je izmislio Ukrajinu, da to ne postoji. Slično kao Šešelj za neke nacije na našem području, samo što Šešelj nije optužio nekoga poput Lenjina. Na kraju znamo i da je Putin desničar. Zato su Putin, Orban i izraelski premijer bili objekti obožavanja europske desnice”, rekao je Puhovski.
Vjeruje da se Putinu neće suditi.
“Dva su važna presedana u posljednjih 10 godina. Tužili su generala Pinocheta, kao bivšeg predsjednika države, i Miloševića, također kao bivšeg predsjednika. Prije toga nije bilo. Hitler se na vrijeme ubio. Iako se raspravljalo može li se i njemu suditi, i rečeno je da može. Međutim, ovaj je već bio mrtav. Načelno je to moguće, međutim SAD, Rusija, Indija, Kina i Izrael nisu prihvatili jurisdikciju Međunarodnog kaznenog suda. Za bitni ratni zločin – zločin agresije – može se optužiti samo uz odluku Vijeća sigurnosti. Za mene nema dvojbe da je agresija ratni zločin, da je Putin ratni zločinac i uvjeren sam da neće biti suđen ako ne bude smijenjen”, rekao je Puhovski.
Bebić je ukazao kako smo u nekoliko posljednjih slučajeva uvidjeli koliko smo svi globalno međuovisni.
“Rusija i Ukrajina su glavni izvoznici žitarica. Sovjetski savez je bio na rubu gladi, a na tom istom terenu je sada ogromna količina proizvodnje za izvoz. To je nešto što pokazuje katastrofalni neuspjeh realnog socijalizma u poljoprivredi”, dodao je Puhovski.
Imamo Andreja i 17 patuljaka
“Osobno se nadam da smo sazreli dovoljno da damo tu presumpciju nevinosti dok se ne dokaže suprotno. Ali koji puta se stvara određeni medijski pritisak koji postane pretežak teret. Tko zna da li bi danas razgovarali o Johnsonu da nije došao rat u Ukrajini”, rekao je Bebić o sumnjama koje se vezuju uz više članova Vlade.
Puhovski kaže da je premijeru Andreju Plenkoviću problem to što ako smijeni jednog, mora odmah i nekoliko drugih.
“Imamo Andreja i 17 patuljaka. Ovi se svi mogu mijenjati, on ostaje. On će ocijeniti tko mu smeta. Njemu Tramišak posebno smeta zbog unutarstranačkih odnosa. Skandal je što se ministrici uopće prijeti. Građaninu je svejedno prijeti li joj Grmoja ili Brkić. Međutim, u realnim odnosima to nije svejedno i to pokazuje da se radi o nekim unutarnjim odnosima”, rekao je Puhovski, koji ipak smatra da su to su bure u čaši vode.
“Plenković ostaje premijer, oporba je preslaba i preloša da bi imali realnu opravdanost ambicije da dođe na vlast. On će mijenjati svoje patuljke koliko god hoće. Njegova priča o tome da je jamčio mir i stabilnost se pokazala neka vrsta nestabilne stabilnosti jer su se ljudi stalno mijenjali. Ministrice i ministri ne mogu imati autoritet kakav su imali čak i ako su potpuno nevini”, kazao je Puhovski.
Uspoređujući našu situaciju s drugim zemljama, rekao je da je kod nas posebno to što toga ima jako puno.
“Izmiješale su se jako sitne stvari sa stotinama milijuna. Na isti način imate pritisak na ljude koji su odgovorni za ogromne prevare i korupcije i ljudi koji su pomogli nekoliko ljudi da dođu do posla”, rekao je Puhovski.
Bebić je vezano uz korupciju ukazao da se mjeri percepcija korupcije u cijelom svijetu, a ne njezina prisustnost u nekoj zemlji.
“Ne mjeri se jeste li bili u direktnoj vezi s korupcijom, nego što vi mislite koliko je ima. Jedan profesor na mom fakultetu je govorio od početka da smo premala zemlja za demokraciju, ciljajući na korupciju. Sve što nije pokriveno procedurom je u sivoj zoni”, rekao je Bebić.
Puhovski vjeruje da će Plenković čekati s izborima do zadnjeg trena jer je uvjeren da može kontrolirati većinu i ovako.
“HDZ-u ne pada popularnost neovisno što se događa s korupcijom, SDP-u ne pada popularnost bez obzira što su potamanili polovicu svog članstva. Da se ide na prijevremene izbore Plenković sigurno ne bi prošao gore nego sada. Plenkoviću se neda s tim baviti. Neće ići na izbore ako ne bude prisiljen”, rekao je Puhovski.
DORH-ova izjava je poezija u prozi
“Veći problem građanima je bio šok. Mi ne želimo znati samo tip letjelice, mi taj dan želimo znati apsolutno sve. S obzirom da nismo dobivali te informacije brzinom kojom smo htjeli i u komunikaciji te rupe mi popunjavamo sami”, rekao je Bebić.
Puhovski je izjavu DORH-a nazvao poezijom u prozi.
“DORH je rekao da je to bila bomba bez eksploziva, kao auto bez motora, knjiga bez stranica. Kao da ne budu ni protiv Vlade, ni protiv drugih. Najvjerojatnije će se pokazati da je bilo malo eksploziva da bi se uništila elektronika da ne padne u ruke neprijatelja. Tri stvari su bitne. Prvo, nitko ne govori o tome da je sada jasno da je NATO nepotreban. Sovjetska letjelica prolazi kroz tri države članice i ništa se ne dogodi. To sa informacijama ide loše, a na koncu ostaje pitanje kako da se o tome ne može govoriti ozbiljnije niti nakon nekoliko dana. Dogodio se sigurnosni skandal”, poručio je Puhovski.
Hrvatska
El Niño ulazi u ključnu fazu: Kakvu jesen i zimu može donijeti Jadranu i Balkanu?
U atmosferi se tijekom jeseni 2026. godine počinje slagati zanimljiva kombinacija velikih klimatskih procesa. U tropskom Pacifiku razvija se snažan El Niño, Sredozemlje u jesen ulazi s velikom količinom pohranjene topline, dok sezonski modeli za područje Jadrana i Balkana pokazuju signal iznadprosječnih temperatura i povećane količine oborina.
Važno je naglasiti da El Niño ne znači automatski toplu i kišnu zimu na području Europe, a posebice na Jadranu i Balkanu. Njegov utjecaj ostvaruje se posredno, preko promjena planetarne cirkulacije, položaja i intenziteta mlazne struje, položaja polarne hladne fronte i ciklona na njoj te odnosa između Atlantika, Sredozemlja i tople Afrike.
Prema izlazima numeričkih modela i razvoju vremena može se pretpostaviti da će sezona pred nama biti topla, ali bitno je pitanje kakva će biti dinamika vremena.
El Niño nije samo temperatura Pacifika
El Niño (ENSO) spojeni je oceanografsko-atmosferski proces. Zagrijavanje središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika mijenja raspored tropske konvekcije, tlak zraka i Walkerovu cirkulaciju.
Posljedice se zatim putem planetarnih valova mogu prenijeti na udaljene dijelove sjeverne hemisfere. Upravo je taj prijenos važan za Europu. Promjena tropske konvekcije može utjecati na Rossbyjeve valove, a oni na položaj i meandriranje mlazne struje.
Međutim, između Pacifika i Europe nalazi se cijeli niz drugih čimbenika. Zato isti El Niño ne proizvodi uvijek isti europski vremenski obrazac.
Za Jadran i Balkan stoga je važno istodobno promatrati više procesa: ENSO, stanje Atlantika i NAO-a, temperaturu Sredozemlja te ponašanje polarne cirkulacije.
Amplituda poremećaja važnija od samog prosjeka
Kod sezonskih prognoza najčešće se postavlja jednostavno pitanje: Hoće li zima biti toplija ili hladnija od prosjeka? Za Jadran to nije dovoljno. Mnogo je važnije pitanje kakva će biti amplituda vremenskih promjena.
Ako se u istom razdoblju pojave snažan El Niño, vrlo toplo Sredozemlje, velika količina topline u Jadranu, aktivna atlantska cirkulacija, odgovarajuće postavljena mlazna struja i izražena meridionalna cirkulacija, mogu se stvoriti uvjeti za nagle prijelaze između različitih vremenskih režima.
To znači da topao sezonski prosjek ne isključuje snažne zimske prodore hladnog zraka. Moguće je imati mjesec koji je u prosjeku topliji od normale, a unutar njega nekoliko dana s vrlo izraženim zahlađenjem.
Za Jadran i Balkan to je posebno važno jer se na relativno malom prostoru susreću različite zračne mase i vrlo složena orografija. Mala promjena putanje ciklone može značiti veliku razliku u vremenu između Jadrana, Dinarida, Panonske nizine i južnog Balkana.

Listopad – topla atmosfera, ali sve aktivnije Sredozemlje
Prema izračunima modela za srednjoročnu prognozu vremena, listopad pokazuje kombinaciju pozitivne temperaturne anomalije i povećanog oborinskog signala nad velikim dijelom Jadrana i Balkana.
To ne znači da će cijeli mjesec biti kišan. Moguće je izmjenjivanje duljih stabilnih i vrlo toplih razdoblja s nekoliko izraženih ciklonalnih epizoda. Za Jadran će posebno biti zanimljivi prvi snažniji jesenski prodori hladnijeg zraka prema Sredozemlju.
Tada se može pojaviti poznata kombinacija:
toplo more + hladniji zrak u visini + vlaga + ciklona = potencijal za vrlo obilne oborine.
Na sjevernom i srednjem Jadranu takve situacije mogu donijeti jako jugo, obilnu kišu i lokalno izražene grmljavinske sustave.
Drugim riječima, početak jeseni ne mora biti samo nastavak toplog ljeta. Toplo more može istodobno biti i izvor energije za vrlo intenzivne jesenske vremenske procese.
Studeni – El Niño postaje sve važniji
Studeni može predstavljati prijelaz prema razdoblju u kojem se signal El Niña jasnije uklapa u širu hemisfersku cirkulaciju. To ipak nije izravna prognoza vremena za Jadran.
El Niño može promijeniti vjerojatnost određenih cirkulacijskih obrazaca, ali konačan vremenski odgovor ovisit će o tome kako će se razvijati Atlantik, NAO, mlazna struja i europska cirkulacija.
Ako mlazna struja ostane povoljno postavljena, a Atlantik i Sredozemlje ostanu vrlo topli, Jadran može biti izložen češćim prodorima vlažnog zraka. Jugo, južina i ciklone tada mogu postati važni protagonisti vremena.
Istodobno, unutrašnjost Balkana može imati sasvim drukčije uvjete. Dinaridi snažno modificiraju oborine i strujanje zraka pa razlike između Jadrana, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Panonske nizine mogu biti vrlo velike.
Prosinac – mjesec u kojem se situacija može zakomplicirati
Prosinac bi mogao biti jedan od najzanimljivijih mjeseci za praćenje.
Ako se snažni El Niño približi svojem maksimumu, njegov atmosferski signal može postati izraženiji. Međutim, za vrijeme u Europi i dalje će biti presudno kako će se taj signal povezati s ostalim komponentama cirkulacije.
Istodobno, sezonske karte pokazuju topliji temperaturni signal uz povećane količine oborina. To otvara mogućnost vrlo dinamičnog vremena. Jedan od mogućih slijedova mogao bi biti:
jugo → obilna kiša → prolazak fronte → nagla bura → kratkotrajno zahlađenje → zatopljenje → nova ciklona.
Takav obrazac promjene vremena, koji se ciklički ponavlja u intervalima od tjedan do deset dana, mogao bi donijeti temperature i količine oborina oko sezonskog prosjeka ili malo iznad njega.

Ako hladni zrak dovoljno duboko prodre prema Balkanu, a istodobno se nad Sredozemljem razvije ciklona, otvara se mogućnost snijega u višim predjelima, a u određenim situacijama i u nizinama. Zato topla sezonska prognoza ne znači da snijega neće biti.
Siječanj – odlučivat će raspored tlakova
U siječnju će El Niño i dalje biti važan pozadinski čimbenik, ali će još važnija biti konkretna konfiguracija atmosfere. Za Jadran i Balkan bit će važni:
NAO → položaj azorske anticiklone → atlantski cikloni → toplo Sredozemlje → polarni zrak sibirske anticiklone → položaj mlazne struje.
Ako se nad Europom razvije zonalna cirkulacija, dominirat će zapadna i jugozapadna strujanja. Ako mlazna struja jako meandrira te se razviju sporo pokretni skandinavski blokirajući sustavi uz sibirsku anticiklonu, hladan zrak može prodrijeti daleko prema jugu.
Tada se dobiva zanimljiv paradoks: zima može biti ukupno toplija od prosjeka, a istodobno imati jednu ili više vrlo izraženih hladnih epizoda.
Posebnu pozornost treba posvetiti temperaturi Sredozemnog i Jadranskog mora, koji su izvor topline i vlage u našim krajevima. Trenutačno je temperatura površine mora od 2 do 4 stupnja viša od višegodišnjeg prosjeka, pri čemu su pozitivne temperaturne anomalije prisutne i u dubljim slojevima, a izohalina se spustila na veću dubinu.
Toplo more tijekom jeseni predstavlja veliku zalihu topline i vlage. Kada nad takvu podlogu stigne hladniji zrak, povećava se vertikalna nestabilnost atmosfere i mogu se razviti snažniji oborinski sustavi.
Kombinacija:
toplo Sredozemlje + hladan zrak u visini + snažna ciklona
može biti važnija za nastanak oborinskih ekstrema na Jadranu nego sam El Niño. El Niño može promijeniti širu sliku, ali vrijeme na Jadranu ovisi o vlastitoj regionalnoj dinamici.
Što onda očekivati na Jadranu i Balkanu?
Ako spojimo prognostičke sezonske karte s aktualnim stanjem ENSO-a, dobivamo scenarij razvoja vremena, a ne determinističku prognozu:

Ovu tablicu treba čitati kao opis mogućeg sezonskog obrasca vremena, a ne kao prognozu pojedinih događaja.
A gdje je snijeg?
Trenutačni signal razvoja vremena ne upućuje na dugu, hladnu i snijegom bogatu zimu. Međutim, ne možemo sa sigurnošću ustvrditi da snijega neće biti. Za snijeg na području Balkana potrebna je kombinacija meteoroloških parametara:
hladan zrak + dovoljna količina vlage + odgovarajuća putanja ciklone + pravi položaj anticiklone.
U takvim situacijama razlika od nekoliko stotina kilometara u položaju središta ciklone može značiti razliku između obilne kiše na Jadranu, obilnog snijega u gorju i susnježice u unutrašnjosti, ali i suhog, hladnog vremena bez oborina. Pojedinačne snježne epizode ne mogu se pouzdano prognozirati nekoliko mjeseci unaprijed.
Zima velikih amplituda?
El Niño nije proces koji tek treba „doći“ do Europe početkom zime. Njegov se utjecaj već približava, a tijekom jeseni i početkom zime mogu se mijenjati njegova snaga i međudjelovanje s cirkulacijom sjeverne hemisfere.
Zato nije dovoljno pitati: Koliko je jak El Niño? Treba pitati i: Kako se njegova faza vremenski podudara s drugim velikim procesima?
Ako se u približno istom razdoblju podudare:
El Niño + toplo Sredozemlje + atlantska cirkulacija + odgovarajući NAO + snažno meandriranje mlazne struje, moguće je dobiti znatno dinamičniji vremenski obrazac nego što bi se moglo zaključiti samo iz sezonske prognoze temperature i oborina.
To ne znači da se ti procesi jednostavno matematički zbrajaju. Bit je u njihovoj međusobnoj faznoj povezanosti i vremenskom podudaranju. Upravo zato prosinac i siječanj treba promatrati ne samo kroz srednju temperaturu nego i kroz amplitudu i učestalost promjena vremenskih režima.
Kako se budemo približavali zimi, nekoliko će pokazatelja imati posebno značenje i igrati glavnu ulogu u oblikovanju zimskih vremenskih prilika. Prije svega:
- razvoj ENSO-a i njegov atmosferski odgovor
- NAO
- položaj i meandriranje mlazne struje
- stanje polarne cirkulacije
- temperatura Sredozemnog i Jadranskog mora
- položaj i putanje atlantskih i sredozemnih ciklona
Promatranjem njihovih razvojnih faza i amplituda može se dobiti kvalitetnija slika onoga što nas očekuje. Sezonski numerički prognostički model daje pozadinski signal i postavlja vremensku kulisu, dok glavni akteri i trenutačno stanje atmosfere određuju konkretne vremenske pojave.
Zaključak
Zaključak je da nadolazeću sezonu ne promatramo samo kroz pitanje: Hoće li zima biti topla ili hladna?, nego kroz mnogo zanimljivije pitanje: Kolika će biti amplituda između toplih i hladnih epizoda?
Trenutačni signal upućuje na mogućnost toplijeg sezonskog prosjeka nad Jadranom i Balkanom, uz povećanu oborinsku aktivnost. To ne znači kontinuirano toplo i kišno vrijeme, nego da je, ako se veliki cirkulacijski procesi vremenski podudare, vrlo vjerojatna izražena izmjena različitih vremenskih režima.
Jugo i ciklone mogu se izmjenjivati s prodorima hladnog zraka i burom. Obilne oborine mogu biti praćene kratkotrajnim, ali snažnim zahlađenjima. Uz odgovarajuću kombinaciju hladnog zraka i sredozemne ciklone moguće su i snježne epizode.
Karakter ove zime mogli bi bolje opisati dinamika i amplituda vremenskih promjena nego sama sezonska srednja temperatura i količina oborina. Za naše podneblje posebno će zanimljivi biti studeni, prosinac i siječanj jer će upravo tada biti moguće vidjeti hoće li se veliki klimatski i atmosferski procesi doista vremenski podudarati.
A upravo će o njihovu međudjelovanju, mnogo više nego o samom El Niñu, ovisiti karakter nadolazeće zime.
Hrvatska
POZITIVNI REZULTATI SEZONE / Rekordni prihodi od stranih turista u prvoj polovini 2026.
Prihodi od stranih turista u drugom tromjesečju 2026. iznosili su 3,6 milijardi eura, što je četiri posto više nego u istom razdoblju 2025., dok su za prvo polugodište bili ukupno 4,5 milijarde eura ili 5 posto veći, izvijestili su u srijedu iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) prenoseći podatke Hrvatske narodne banske (HNB).
Istaknuvši da su prihodi od stranih turista za prvih šest mjeseci 2026. rekordni, iz MINTS-a iznose i da su u odnosu na isto razdoblje 2025. za 212,4 milijuna eura viši.
Dodatno, pozitivnim rezultatima turističke godine pridonio je i snažan rast domaćeg turizma. U prvih šest mjeseci ostvareno je rekordnih 1,5 milijuna dolazaka i 4,2 milijuna noćenja domaćih turista, što je 7 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja nego godinu ranije.
“Odlični pokazatelji u predsezoni rezultat su snažnih strateških i promotivnih aktivnosti koje smo prilagodili promjenama na tržištu, čime smo nastavili pozitivne trendove hrvatskog turizma i u ovoj iznimno izazovnoj godini. Ako ove financijske rezultate usporedimo s 2016., prihodi od stranih turista porasli su za 120 posto, i u drugom tromjesečju i u prvoj polovici godine.
U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 2,5 milijarde eura više prihoda nego u istom razdoblju 2016., dok je u drugom tromjesečju prihod bio veći za dvije milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prije deset godina. Sukladno svim našim strateškim ciljevima, hrvatski turizam u svim segmentima trajno mijenjamo na bolje”, poručio je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Hrvatska
DAPAGLIFLOZIN, TIRZEPATID… / HZZO uvodi velike promjene: Ovo su svi novi lijekovi na listama
Tirzepatid od sada na Dopunskoj listi lijekova
Prepoznajući važnost i drukčiji mehanizam djelovanja lijeka tirzepatid u liječenju šećerne bolesti tipa 2 te uvažavajući činjenicu iznimno visoke cijene njegovog originalnog pakiranja, ovaj lijek je stavljen na Dopunsku listu lijekova HZZO-a. Utvrđena je doplata u iznosu od 25 do 45 eura (ovisno o jačini lijeka) koju će osigurana osoba za lijek propisan na recept HZZO-a plaćati kod preuzimanja lijeka u ljekarni, poručili su iz HZZO-a.
Ističemo i to da je stavljanjem lijeka dapagliflozin i njegove kombinacije s metforminom iz skupine SGLT2 inhibitora na Osnovnu listu lijekova, osiguranim osobama koje boluju od šećerne bolesti tipa 2 omogućeno da u cijelosti na teret obveznog zdravstvenog osiguranja ostvare pravo na taj lijek bez doplate.
Novi model liječenja metastatskog karcinoma prostate
Prvi puta u Hrvatskoj na Osnovnu listu lijekova stavljen je lijek koji se primjenjuje u liječenju metastatskog karcinoma prostate. Riječ je o novom modelu liječenja radionuklidom koji će se za sada primjenjivati pod strogo kontroliranim uvjetima isključivo u KBC-u Zagreb.
Primjena lijekova u novim indikacijama
Primjena lijekova u novim indikacijama na teret obveznog zdravstvenog osiguranja sada je omogućena stavljanjem na liste lijekova novih lijekova za liječenje primarnog bilijarnog kolangitisa (elafibranor), nedostatka enzima (rADAMTS13), stečene imunološki posredovane trombocitopenične purpure (kaplacizumab) i C3 glomerulopatije (iptakopan i pegcetakoplan), kao i lijekova za liječenje karcinoma endometrija – dMMR i pMMR (dostarlimab) te amiotrofične lateralne skleroze (tofersen).
Dobra vijest za osobe s epilepsijom
Lijek midazolam otopina za sluznicu, namijenjen za liječenje konvulzivnih napadaja, na koji su do sada na teret obveznog osiguranja imala pravo djeca do 18. godine, od sada imaju pravo svi oboljeli.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Rođendan City Gallerije (2. dio)
-
magazin1 tjedan prijeŠPICA!
-
Svijet2 tjedna prije“Ulazimo u nepoznato”: Stiže najjači El Niño u zadnjih tisuću godina
-
Sport2 tjedna prijeZADAR JE DOMAĆIN SREDIŠNJEG DOGAĐAJA EUROPSKOG TJEDNA SPORTA / Višnjik postaje noćni sportski festival




