Connect with us

Hrvatska

(FOTO) HIGHLANDER se šesti put vraća na Velebit, a očekuje se najveći broj sudionika dosad

Objavljeno

-

Uživanje u planinama, svježem zraku i netaknutoj prirodi nije samo fizička aktivnost nego je i svojevrstan bijeg od svakodnevnice u kojem smo, bili u društvu ili sami, prepušteni svojim mislima na čistom zraku što je prijeko potrebno svakom pojedincu, naročito u ova iznimno izazovna vremena. Baš pod tom egidom je nastao i HIGHLANDER koji će se i ove godine, šesti put zaredom, održati na Velebitu, svojoj iskonskoj točki. Najpoznatiji planinarski događaj u Hrvatskoj protekle je godine oborio rekord u broju sudionika koji su došli iz 15 zemalja – čak 600 ljubitelja aktivnog odmora i probijanja vlastitih granica se odvažilo na višednevno penjanje velebitskim stazama, a ove godine se očekuje i još veći broj sudionika.

Prijave za HIGHLANDER Velebit koji će se ove godine održati od 20. do 25. kolovoza već su krenule, a sudionici mogu birati između kraćih i dužih ruta s obzirom da HIGHLANDER nudi dužine staze od 100 km (5 dana, HIGHLANDER), 55 km (3 dana, HIGHLANDER 55) i 30 km (30 sati, HIGHLANDER EXPERIENCE). Za planinarenje osim dobre volje i adekvatne opreme ništa drugo nije važno, a naročito nisu važne godine što pokazuju i podaci s prošlogodišnje avanture. Naime, najmlađi sudionik prošle godine je imao svega osam godina, dok je najstariji imao 66 čime se potvrdila jedna od teza samog HIGHLANDERA, a to je da u prelaženju vlastitih granica osim fizičke, veliku ulogu ima i mentalna spremnost i odvažnost.

Start utrke je Nacionalni park Sjeverni Velebit i Zavižan otkud sudionici prolaze kroz Premužićevu stazu zadivljujuće prirodne kulise, a nastavlja se u neposrednoj blizini Hajdučkih i Rožanskih kukova te prolazi kroz brojne pašnjake i šume. Kraj najduže staze je u Starigradu, a sudionici za cijelo vrijeme trajanja avanture prolaze odabrane rute gdje ih na kontrolnim točkama čeka razni edukativni i zabavni program, kao i yoga te masaža.

”Ljepota HIGHLANDER avanture je u tome što je ruta predložena, ali ne i zadana. Zadano je samo vrijeme u kojem sudionici moraju stići do cilja te kontrolne točke koje se moraju proći, a planinari sami biraju kojom će stazom krenuti. HIGHLANDER nije utrka nego avantura i svojevrsni outdoor festival na koji se ljudi dolaze odmaknuti od svakodnevnog stresa užurbanih života, uživati u prirodi, pomicati vlastite granice i postati HIGHLANDERima. Organizacija ovakvog događaja zaista je zahtjevna, ali uz pomoć partnera, sponzora te lokalnih i područnih samouprava, kojima se ovim putem zahvaljujem, izazov organizacije je lakši“, ističe Jurica Barać, HIGHLANDER CEO.

Cilj HIGHLANDER-a, planinarskog događanja koji se iz Hrvatske proširio u 17 zemalja svijeta, osim promocije zdravog načina života svakako je i poticanje te promoviranje planinarskog turizma koji posljednjih godina nailazi na sve više poklonika kako u svijetu tako i kod nas. Uzevši u obzir prirodne ljepote Hrvatske i netaknute planinske obronke te blagodati koje svježi zrak ima na organizam, ali i mentalno zdravlje ni ne čudi što se za odmor sve češće biraju mnogima dosad neistražene destinacije na visokim nadmorskim visinama. Uz to, HIGHLANDER promiče Leave No Trace te Erase The Trace filozofiju, odnosno brigu o prirodi gdje se sudionicima nalaže da ne ostavljaju ništa za sobom u prirodi, ali i da pokupe smeće koje pronađu putem te da se razmišljaju o nasljeđu koje ostavljaju generacijama koje dolaze. 

Koliko god ova avantura bila zahtjevna fizički, svi sudionici se slažu da su mentalna snaga i emocije ključne kako bi pobijedili sami sebe i postali HIGHLANDER-i, a iskustvo koje nose s planine ostaje im trajno urezano u način života i pokazuje im da nikad ne treba odustati od sebe i svojih snova jer je uz volju baš sve moguće.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu