Connect with us

Hrvatska

Umro pisac, polemičar i književni kritičar Igor Mandić

Objavljeno

-

U 83. godini života preminuo je poznati hrvatski književni kritičar, esejist, kolumnist i polemičar Igor Mandić.

Vijest o smrti Mandića objavio je na Facebooku esejist i leksikograf Velimir Visković. Kako je napisao, Mandić je godinama imao probleme sa srcem.

“Popodne mu je pozlilo, završio je u bolnici Sveti Duh Gasio se, ali bio je priseban; Slavica kaže kako ju je sestra pitala koliko Igor ima godina, na što je ona rekla osamdeset i dvije, a Igor je iz druge sobe dobacio: – Osamdeset i tri! (Iako mu je rođendan tek u studenom…).

Dragi moj prijatelju, živio si i otišao sa stilom, pisao kritike za Jutarnji praktično do zadnjeg dana; otišao gosparski, bez mrcvarenja, uz birano jelo i dobru kapljicu. Ne razdvajajući se do zadnjeg trena od svoje Slavice.

Opraštajući se od tebe ovom na brzinu sročenom nekrološkom glosom, donosim fotku tebe i žene s kojom si proveo više od pola stoljeća. Snimio sam to za vrijeme jednog zajedničkog putovanja u Beograd na Sajam knjiga, zastali smo na ručku, bila je to riba, fiš, s tobom se uvijek dobro jelo.

Adio, dragi moj ❤️”, napisao je.

Obilježio hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici dvadesetog stoljeća

Igor Mandić bio je poznati hrvatski književni kritičar, esejist, kolumnist, analitičar, pisac i polemičar koji je obilježio hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Bio je dugogodišnji suradnik mnogih televizijskih i radijskih postaja, a objavljivao je socio-kulturološke feljtone, eseje, polemike i književne kritike.

Rođen je 20.11.1939. godine u Šibeniku. Mandić je prve razrede osnovne pučke škole polazio u rodnom gradu. Obitelj se kasnije preselila u Split pa je ondje završio osnovnu školu, a zatim i klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1963. godine završio studij komparativne književnosti.

Suprugu Slavicu je upoznao šezdesetih godina kada je nakon odslužene vojske došao studirati u Zagreb. On i supruga su imali kćer Adu koja je preminula u Baselu 2004. godine.

Objavio preko 30 knjiga, kritika, feljtona, eseja, polemika…

Od 1966. godine je radio kao kolumnist “Vjesnika u srijedu”, kritičar u dnevnim novinama, autor i urednik tekstova u pojedinim “Vjesnikovim” izdanjima te interni recenzent. Za “Slobodnu Dalmaciju” je od 1993. do 1995. godine pisao kulturološke komentare, a 1997. godine prelazi u slobodne umjetnike i od tada je objavljivao u raznim listovima.

1998. godine se opet vraća u “Vjesnik” u kojemu je do 2000. godine bio kolumnist, a nakon toga postaje glavni urednik, ali je i dalje pisao polemike i komentare. S mjesta glavnog umjetnika je smijenjen osam mjeseci kasnije, a u “Vjesniku” je nastavio pisati kolumne do 2005. godine. 

“Petrinjska 18: zatvorski dnevnici iz 1972.”

Još od 1995. godine je bilo jasno da nije bio u dobrim odnosima s predsjednikom Tuđmanom, ali kako kaže, s njim se nije mogao “obračunati” zbog predsjednikovog autoritarnog stava jer on ne bi dopustio, niti bi itko objavio ono što bi Mandić napisao.

Nakon predsjednikove smrti i objave njegovog dnevnika “Petrinjska 18: zatvorski dnevnici iz 1972.” Mandić je objavio analizu tog dnevnika, za koji se u to vrijeme nitko nije usudio kritički govoriti i kojeg on, poznat po svom oštrom peru i brzom jeziku, naziva egoističkom kupusarom punom najgoreg pseudoliterarnog kiča i politikantskih gluposti.

2006. godine je dobio novinarsku nagradu “Otokar Keršovani” koju Hrvatsko novinarsko društvo dodjeljuje za životno djelo.

U njegov opus se ubraja osam knjiga feljtona, šest knjiga književnih i glazbenih kritika, šest knjiga eseja, jedna antologija, tri knjige “varia”, šest knjiga polemika i četiri autobiografske knjige.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ODOBRENJE EUROPSKE KOMISIJE Brašno od kukaca može se kupiti i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U posljednje vrijeme zanimanje javnosti privuklo je nedavno odobrenje Europske komisije o mogućnosti prodaje brašna od kukaca i u hrvatskim trgovinama. Jedna je tvrtka s dalekog istoka zatražila od Europske komisije odobrenje da taj svoj, za naše podneblje neobičan proizvod, prodaje i na starom kontinentu. I odobreno joj je. Tako se brašno od kukaca može kupiti i u Hrvatskoj.

Kućni šturci, kukci su od kojih se radi brašno puno proteina i koje se može upotrebljavati u proizvodnji kruha, tjestenine, grickalica, pa čak i slastica. Neki naši sugrađani kojima je u opisu posla da putuju svijetom i hrane se nama neobičnim jelima, o brašnu od kukaca imaju samo riječi hvale.

– Ne vidim u tome ništa sporno zato što je to vrlo vrijedan izvor proteina, hrana kao i svaka druga koja se u drugim zemljama koristi redovito, ne škodi, nema štetnih sastojaka, za HRT Regionalni dnevnik rekao je Goran Šafarek, biolog i istraživač.

Različitim vrstama kukaca u prehrani već se dugo koriste Južna Amerika, Azija, Afrika, Oceanija. Brašno od kućnog zrikavca ili šturka na europskom je tržištu mjesec dana, nakon što ga je odobrila Europska komisija.

– Nažalost, u onom jednom prostoru donošenja odluke kad je postojala mogućnost eventualno neke reakcije od Europskog parlamenta, to nije uslijedilo, dakle europski zastupnici su mogli dati svoj prigovor rezolucijom. Ovdje je ta reakcija izostala. Jedino je Mađarska bila protiv, ona se općenito protivi stavljanju insekata u jelovnike, kazala je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

No, nisu, pa se brašno od kukaca već tjedan dana smije prodavati i u hrvatskim trgovinama. Mišljenja građana podijeljena su.

– Jeo sam kukce u Kini i stvarno su dobri, puni proteina, treba probati, možda su dobri, zašto ne, rekao je jedan od građana.

Sada se protiv brašna od kukaca mogu boriti jedino naši ratari na poljima, proizvodeći i dalje dovoljne količine pšenice za hrvatske potrebe.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Ocjene na državnoj maturi značajno lošije od onih u školi

Objavljeno

-

By

Ocjene maturanata na ispitima državne mature 2022. lošije su od ocjena u završnom razredu srednje škole, pogotovo u izbornim predmetima iz kojih su u prosjeku bili odlikaši dok je ocjena na maturi bila trojka, primjerice iz kemije je prosječna ocjena u školi bila 4,52, a na maturi 2,83.

Podaci iz Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju, naime, da najviše prosječne ocjene iz obveznih predmeta (matematika, hrvatski, engleski) učenici ostvaruju u osmom razredu osnovne škole, zatim u četvrtom razredu srednje škole. Ocjene padaju na višoj razini ispita državne mature, a najniže su na ispitima na osnovnoj razini.

I što se tiče ocjena izbornih predmeta situacija je ista – u završnom razredu srednje škole više su od onih koje ostvaruju na maturi. Najveća razlika prošle godine bila je na ispitu politike i gospodarstva koji su učenici najlošije napisali od izbornih predmeta na maturi – 2,15 naspram 4,41 u četvrtom razredu srednje škole.

Prosječna ocjena iz fizike na maturi je iznosila 2,52, a četvrtom razredu srednje 4,12, iz biologije je na maturi bila 2,83, a u srednjoj 4,51, kemiju su maturanti napisali za 2,83, a u srednjoj su imali 4,52.

Iz povijesti je lani prosječna ocjena na maturi iznosila 2,7, dok je u četvrtom razredu srednje bila 4,73, geografiju su maturanti znali za 3,23, a u srednjoj za 4,55.

Filozofiju su napisali za 2,74, dok su u srednjoj imali 4,76, a likovni su na maturi imali 2,77, a u školi 4,86, glazbeni 3,29 na maturi a 4,97 u školi.

Najbolje škole na maturi iz engleskog i matematike imale bolje ocjene nego u završnom razredu srednje

Što se tiče obveznih predmeta, najbolju prosječnu ocjenu iz matematike ostvarili su učenici XV. gimnazije Zagreb – 4,75, koji su u srednjoj imali niži prosjek – 4,07, a slijedi III. gimnazija Split, čiji su učenici na maturi iz matematike imali prosječnu ocjenu 4,58, dok im je prosječna zaključna ocjena u četvrtom razredu bila 3,76.

Što se tiče engleskog jezika, najvišu prosječnu ocjenu – 4,90 postigli su učenici XV. gimnazije u Zagrebu, s gotovo istom zaključnom ocjenom – 4,91. Slijede ih učenici V. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz engleskog bila 4,83, a školska 4,72.

Iz hrvatskog su najbolju prosječnu ocjenu na maturi ostvarili maturanti Gimnazije Franje Petrića u Zadru, s prosječnom ocjenom 4,47. Prosječna zaključna ocjena na kraju četvrtog razreda kod učenika te gimnazije iznosila je 4,52. Slijede ih maturanti II. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz hrvatskog bila 4,44, a na kraju četvrtog razreda 4,82.

Lani je prosječna ocjena iz matematike u četvrtom razredu srednje iznosila 3,19, prosječna ocjena na višoj razini mature bila je 3,12, a na nižoj razini 2,24.

Iz engleskog je lani prosječna ocjena u četvrtom razredu srednje iznosila 4,05, na maturi na višoj razini bila je 4,10, dok je prosjek na osnovnoj razini 3,45.

Prosječna ocjena iz hrvatskog jezika u četvrtom razredu srednje iznosila je 3,68, prosječna ocjena koju su lani ostvarili pristupnici više razine bila je 3,21, dok je prosjek ocjena na nižoj razini bio niži – 2,45.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

UPOZORENJE IZ MUP-a: Sljedeći tjedan dulja čekanja na granici sa Crnom Gorom, Srbijom i BiH

Objavljeno

-

By

foto: MUP RH

Kako bi se izbjegla dulja čekanja na provedbu granične kontrole preporučamo korištenje alternativnih cestovnih graničnih prijelaza, poručuju iz MUP-a

Ministarstvo unutarnjih poslova obavještava putnike koji putuju preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske da će se u noćnim satima između 7. i 8. veljače (utorak i srijeda) provesti redovno održavanje Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom (NISUDG).

Zbog navedenog će na većini graničnih prijelaza doći do prekida rada NISUDG sustava, što će uzrokovati prekide odnosno odgode u provedbi granične kontrole putnika, a posljedično i dulje vrijeme za prelazak državne granice. Slijedom navedenog, kako bi putnici izbjegli dulja čekanja na provedbu granične kontrole na tim graničnim prijelazima, preporučujemo da u navedeno vrijeme koriste alternativne cestovne granične prijelaze:

Tovarnik – na granici s Republikom Srbijom

Bajakovo – na granici s Republikom Srbijom

Županja – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Slavonski Brod  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Stara Gradiška  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Maljevac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Ličko Petrovo Selo  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Jasenovac  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Kamensko  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Vinjani Donji  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Nova Sela  – na granici s Bosnom i Hercegovinom

Karasovići – na granici s Crnom Gorom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu