Connect with us

Hrvatska

Selak: Da je unutra bio eksploziv, danas ne bi bilo pola krila studentskog doma

Objavljeno

-

Izvor : N1

Legendarni pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, umirovljeni brigadir Ivan Selak, komentirao je za N1 izjavu ministra obrane Marija Banožića da su u bespilotnoj letjelici koja je u noći na petak pala u Zagrebu pronađeni fragmenti aviobombe. Sa Selakom je razgovarala novinarka N1 televizije Katarina Brečić.

Je li moguće da su u letjelici nađeni ostaci avionbombe?

Pokušat ću objasniti. Siguran sam da nisu pronađeni, skoro sam siguran da nisu pronađeni aviobombe. Dakle, fragmenti aviobombe, ne vjerujem da postoje. Fragmenti eksploziva i fragmenti ostatka eksplozije postoje. Zašto? Radi se o letjelici koja je izviđački dron iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Ta letjelica posjeduje ono što je posjedovao i avion na kojem sam ja letio. Postoji eksploziv koji će uništiti one podatke koje ja ne želim da moj protivnik vidi ukoliko ta letjelica nekontrolirano padne na neki teritorij. Taj eksploziv se ne aktivira ako letjelica kontrolirano pada. Ona kontrolirano pada, padobrani su otvoreni, ona lagano pada na zemlju. Ovo je bio nekontrolirani pad, padobrani se nisu stigli otovoriti, doslovno su se rasprsli, odvojili i ona je velikom brzinom pala na zemlju. Identičan takav sustav posjeduje MIG-21 na kojem sam ja letio. Taj sustav je služio za presretanje u zraku, dobivao je podatke od časnika sa zemlje, kodirane podatke koji su se prikazivale na instrumentima u kabini. U slučaju da si pogođen iznad neprijateljskog teritorija, da moraš iz nekog razloga napustit zrakoplov, prije katapultiranja, s desne je strane bio prekidač s crvenim osiguranjem kojim se moglo uništiti šifrirani link. Link bi se uništio i sam, ali da bi bio siguran si prije katapultiranja to trebao unišiti. To je priča iz Drugog svjetskog rata s njemačkom podmornicom nasred oceana kad je netko zaboravio uništiti Enigmu, uređaj za šifriranje podataka.

Nema govora da su našli bombu u letjelici?

Da budem jasam, ja ne vidim koja bi to budala stavila u ovu letjelicu bombu. Ukoliko, da razjasnimo, iz ove letjelice izvadite opremu za izviđanje, detekciju, ometanje, za bilo što, umjesto nje vi možete staviti toliko tešku količinu eksploziva. A da bi neki kreten sad tu stavljao avijacijsku bombu… Vi možete, teoretski, staviti eksploziv, ali da je on bio unutra zaista… Danas ne bi bilo pola krila studentskog doma u onoj ulici.

Pitam jer je ministar rekao dijelovi eksploziva i aviobombe.

Već sam rekao, nije ministar taj koji treba znati koji je kalibar topa na mom avioinu. Nije on taj koji treba znati koja je početna brzina ispaljene granate iz tenka. Ali ministar oko sebe treba imati ekipu koja to zna, a ne da on prvi dan izjavljuje, nakon što je letjelica pala nekoliko desetaka metara od studentskog doma, da je to bezopasno i ne predstavlja prijetnju. Na svu sreću, jučer ga je demntirao premijer i rekao da je to izrazita prijetnja. Svaka čast! A danas, teći dan nakon pada, ministar govori da je unutra bila, čak i fragmenti, aviobombe. Dakle, prije 36 sati si rekao da to nije prijetnja, jučer je tvoj šef rekao da je prijetnja. I danas… Jel’ rekao da je bila ili da nije? Pa daj čovječe, ustabili se, radi taj posao ili, ne želim sad glumiti ono što govori predsjednik Milanović.

Nađena je crna kutija. Tko je mogao lansirati letjelicu?

Nije uopće u ptanju tko je lansirao. Za mene je problem zašto je ta letjelica prošla kroz NATO integrirani sustav zračnog prostora iznad NATO zemlja. Letjelica dugačka 14,3 metra, veličine borbenog zrakoplova je prošla. Zamislite ruski KH-22 do KH-90. Projektili, bespiloltne letjelice naoružane eksplozivnom su u pravilu duplo kraće od ovog projektila. Što bi nam ti koji su duplo manjeg odraza učinili? Kakva je to zaštita zračnog prostora iznad NATO zemalja?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sociolog o “crnom petku”: Mi smo bića afekta

Objavljeno

-

By

Sociolog s Hrvatskih studija dr. sc. Erik Brezovec u HTV-ovu središnjem Dnevniku govorio je o fenomenu “crnog petka”, rekavši među ostalim da su ljudi bića afekta koji je u pozadini konzumerističkog društva.

Odgovarajući na pitanje zašto su trgovine pune unatoč inflaciji i relativno malim popustima, Brezovec je rekao da naše društvo funkcionira na principima konzumerističke kulture.

– Konzumeristička kultura ne leži u potrebama, jer potreba je relativno malo, ali unazad sto godina sve više se fokusiramo na želje, jer su one neutažive, afektivne i nešto što će dalje producirati daljnju društvenu potrošnju, zapravo individualnu potrošnju u okvirima te jedne nove kulture, rekao je Brezovec.

Rekao je da kupci predstavljaju racionalne razloge za kupnju određenog proizvoda u određenom trenutku, ali da se zapravo u većoj mjeri radi o pokriću za afekt koji je u pozadini konzumerističkog društva, kako bi se taj afekt legitimirao.

“Zapravo smo mi bića afekta. I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi”

Ustvrdio je da često imamo zabludu da su ljudi u instrumentalno racionalni, ali da smo zapravo bića afekta.

– I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi, rekao je Brezovec.

– Mi smo, dakako, svjesni toga da se zadužujemo, da će na kraju mjeseca to pasti na naš račun. Ali potrošnja u zadanom trenutku, u zadanoj jedinici vremena, jednostavno stvara preveliku razinu ugode koja je zapravo društveno uvjetovana, dodao je.

Brezovec je rekao da već od osamdesetih godina postoje određeni procesi koji nas vode prema potrošačkom društvu – čak i u socijalizmu počeli smo njegovati tu kulturu.

Činjenicu da su trgovački centri postali mjesto druženja također pripisuje kulturi konzumerizma, koja ne obuhvaća samo ekonomsku djelatnost potrošnje, proizvodnje ili prodavanja nego i interakcije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Crobarometar: Sve manje građana odobrava rad Milanovića, HDZ-u raste popularnost

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.

Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna.

Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, 8 posto – ne zna.

Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto. 5 posto ne zna.

No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.

Što građani kažu za predsjednika Milanovića i njegove političke poteze i istupe?

Verbalna rabijantnost koja dominira u svim istupima predsjednika Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti.

56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste.

Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se zbog opasne bakterije povlači jedna vrsta kobasica

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay/Ilustracija

Državni inspektorat izvijestio je o povlačenju s tržišta Suhe češnjovke Mesnice Kramarić zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, priopćila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Opoziv se odnosi na proizvod Češnjovka suha, polutrajna kobasica, LOT 311020226,  s rokom upotrebe do 15.01.2023..

Zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes proizvod ne zadovoljava  EU mikrobiološke kriterije za hranu

Proizvođač Suhe češnjovke je “Prerada mesa i mesnica Kramarić”, vlasnika Stjepana Kramarića iz Svetog Ivana Zeline.

Obavijest Državnog inspektorata odnosi se isključivo na navedeni proizvod, navodi se u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu