Connect with us

Hrvatska

Stožer: Nova varijanta ima potencijal biti zaraznija od delte

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 5.460 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 34.731. Među njima je 2.496 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 325 pacijenta. Preminulo je 75 osoba.

Nacionalni stožer Civilne zaštite održao je danas u 11 sati konferenciju za novinare.

“Među preminulima je 14 cijepljenih”, rečeno je na konferenciji.

“Prije tjedan dana bilo je 2.234 nova slučaja zaraze, s time da je dan ranije bio državni praznik, a tjedan dana prije toga imali smo 6.449 novooboljelih. Dakle, u ovom tjednu imamo 10 posto više oboljelih”, rekao je šef HZJZ-a, Krunoslav Capak.

Po 14-dnevnoj incidenciji najgore su Međimurska i Zagrebačka županija, a najnižu ima Istarska županija.

“Po 14-dnevnoj incidenciji Hrvatska je na 23. mjestu u Europskoj uniji. Najnižu imaju Švedska, Španjolska, a najvišu imaju Austrija i Slovenija”, rekao je. “Po stopi smrtnosti na milijun stanovnika Hrvatska je na 22. mjestu u Europskoj uniji”, dodao je Capak.

O zabrani prelaska granice

“Stožer će danas donijeti posebnu odluku vezano za ograničenje prelaska državne granice s obzirom na pojavu nove varijante virusa, o kojem u ovom trenutku nema novih podataka, a ima potencijal da bude i zaraznija od delta varijante, stoga i na razini EK-a će se donijeti određena preporuka za države članice, a mi ćemo u našoj odluci navesti zemlje iz kojih će biti ili zabranjen ili ljudi koji dolaze, recimo da su hrvatski državljani, morat će ići u 14-dnevnu karantenu uz obvezu testiranja. Odnosi se na dolaske iz južne Afrike, Bocvane, Svatini, Lesoto, Namibije, Zimbabvea i Hong Konga”, rekao je ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.

O covid-potvrdama

Govorio je i o covid-potvrdama. “Osim država članica EU-a, koriste je i Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i 20 trećih zemalja i teritorija. One se osim za olakšavanje slobode kretanja na razini EU-a koriste i za dodatne svrhe na nacionalnoj razini, a ovi razgovori koji su u tijeku vode se uz prijedlog preporuke kojima EK predlaže da covid-potvrde vrijede 9 mjeseci nakon primitka doze cjepiva. Njihova duljina nakon primanja booster doze se još ispituje, mi trenutno primjenjujemo godinu dana nakon primanja booster doze, jer još nije poznato koliko će ona držati imunitet”, rekao je Božinović.

Objavio je i određene izmjene oko karte ECDC-a, kazavši da više neće biti objavljivana samo karta temeljena na broju zaraženih koronavirusom.

Pristup temeljen na osobi će biti takav da će se zapravo manje ograničavati dolasci, putovanja iz određenih područja, ali će se više voditi računa o svakom pojedinačnom dolasku, o svakoj pojedinačnoj osobi. To ne znači da će ECDC izbaciti kriterij po državama, on će biti u okviru preporuka, vodit će se karta o tome kakva je epidemiološka situacija u pojedinoj državi, s tim da će se te karte izrađivati ne samo prema broju novooboljelih ili broju pozitivnih testova, nego i prema broju osoba koje su cijepljene. Na temelju toga će države biti svrstavane u kategorije od žute do tamnocrvene, a na razini EU-a će se uvoditi kriterij postotka cijepljenja koji će pokazivati i to kakva je epidemiološka situacija u zemlji članici, rekao je Božinović.

Državama članicama ostavit će se na njihovu nacionalnu odluku da te države koje imaju visok broj zaražnih, visok postotak pozitivnih među cijepljenjima, znači da same donesu odluku o putovanjima u te ili iz tih zemalja, rekao je Božinović.

“Ne bih koristio tezu da građani Hrvatske nisu dobrodošli putovati, države će se same donositi odluku. Mi znamo iz iskustva da je bilo situacija kada je Hrvatska bila stavljena na crvenu listu i znamo kako je to završilo s turističkom sezonom 2020. godine”, rekao je Božinović.

Odluka o trajanju covid-potvrda mijenjat će se, pretpostavljam, sredinom prosinca, rekao je Božinović.

Nema odluka o tome kako će izgledati održavanje adventskih manifestacija, rekao je Božinović, dodavši da se one održavaju na otvorenom.

“Osoba koja je preboljela covid i nakon toga se cijepila jednom dozom mogla je dobiti covid-potvrdu i prema europskim i prema hrvatskim pravilima. Ako se netko cijepio još jednom dozom, onda se računa da je osoba primila tri doze, jedna je preboljenje, druga jedna doza cjepiva i treća druga doza cjepiva”, rekao je Capak.

O izmjenama zakona

Novinari su članove Stožera pitali što se sve mijenja u novom Zakonu o zarazi pučanstva od zaraznih bolesti.

Ministar zdravstva, Vili Beroš, rekao je da bi pravnici bolje objasnili što se sve nalazi u zakonu.

Zakon je u e-savjetovanju, u prvom danu stiglo je više od 400 pitanja i prigovora, analizirat će se i dati odgovori na sva pitanja, rekao je Beroš o novom Zakonu o zarazi pučanstva od zaraznih bolesti.

Novinarka je Stožer pitala nije li nevjerojatno da oni ne znaju ništa reći o izmjenama zakona.

“Tijekom dana dobit ćete odgovor na ovo pitanje. Nije nitko ovdje od nas iz Državnog inspektorata i to je bio jedan dio razgovora koji se vodio s njima, ne možemo vam dati odgovor na to pitanje u ovom trenutku, ali došli smo s vrlo dobrom namjerom da vas upoznamo s onim o čemu se trenutačno vode ozbiljne rasprave. Nismo očekivali da ćemo sad ovdje otvoriti rasprave o zakonu koji je već ionako stavljen u javno savjetovanje”, rekao je Božinović.

Izmjene zakona tiču se covid-potvrda, Božinović je rekao da se izmjene odnose na obvezu predočenja dokaza o preboljenju ili cijepljenju, odnosno posjedovanju covid-potvrde. Dodaju se dvije točke, 9a i 9b, koja se odnosi na sanitarne inspektore, koji mogu narediti sigurnosne mjere obveznog predočenja dokaza o preboljenju, cijepljenju, a to znači provedbu mjere kojom morate pokazati covid-potvrdu, da ste testirani, cijepljeni ili preboljeli, objasnio je Božinović, dodavši da po točki 9b inspektor može narediti udaljenje s nekog mjesta, ako se ne predoči covid-potvrda.

O novoj varijanti

O novoj varijanti koronavirusa šefica Klinike za infektivne bolesti, Alemka Markotić, rekla je da je dobra stvar da ni u južnoj Africi još nije zabilježen velik broj zaraženih.

Capak se nadovezao. “Ukupno smo imali 7 slučajeva zaraze delta plus varijantom. Ono kako se sada stvari razvijaju i kako nam se čine, ta delta plus varijanta nema tako veliki potencijal širenja. U najnovijoj varijanti puno je mutacija, što bi moglo značiti da bi taj virus mogao imati puno veći potencijal širenja, ali puno je prerano da o tome govorimo. Pitanje je kako će se ta varijanta širiti iz južne Afrike, gdje je manje od 10 posto procijepljenost. Ovo što se probio u Hong Kong još uvijek ne znači da će se moći probijati u zemlje koje imaju puno veću procijepljenost nego što je to rog Afrike”, rekao je Capak.

Upitani razmatra li se zbog nove varijante obveza samoizolacije i za cijepljene, Capak je rekao da preporuke ostaju kakve jesu. “Na dnevnoj bazi razgovaramo o potencijalnim izmjenama, a u ovom trenutku ta izmjena ne ide”, rekao je Capak.

O testiranju i zarazi među cijepljenima

Upitan o proširenom testiranju u zdravstvenom sustavu, Beroš je rekao da uzimaju u obzir sve okolnosti i zato potenciraju treću dozu.

“Testiranje nije apsolutni dokaz da netko nije kompromitiran bolešću. Testiranje podržavamo, ali nije najbolje, jedino kombinacijom preboljenja, cijepljenja i testiranja možemo dati neku garanciju i to ne apsolutnu. Covid-potvrde štite one koji se bune protiv njih, one necijepljene. Covid-potvrde doista su odgovarajući aparat za sprečavanje ulaska zaraze u bolnički sustav, rekao je Beroš.

Capak je rekao da nije istina da cijepljeni jednako šire zarazu. “Treba znati čitati znanstvene podatke na koje se poziva”, rekao je Capak, dodavši da je kod alfa varijante cjepivo bilo znatno učinkovitije, ali da se njegova učinkovitost smanjila pojavom novih varijanti pa je moguće da se cijepljene osobe zaraze virusom. “Ali osobe koje su cijepljene daleko su manje zarazne i daleko teže virus može doći u njihovu sluznicu. Dokazano je da osobe koje su cijepljene na njihovoj sluznici vrlo brzo pada broj virusnih čestica, dakle, time pada i zaraznost i puno brže se rješavaju virusa, nego što to vrijedi za necijepljene osobe. Iz toga svega je jasno da cijepljene osobe manje prenose bolest, nego necijepljene, iako, naravno, mogu. To je znanstveno dokazano”, rekao je Capak, dodavši da nitko na svijetu ne testira sve zdravstvene djelatnike koji ulaze u bolnice pa neće ni Hrvatska.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu