Connect with us

Hrvatska

Letica: “Polariziramo se na cijepljene i necijepljene, bit će još gore”

Objavljeno

-

Širom Europske unije bukte nasilni prosvjedi protiv mjera i COVID potvrda. Nizozemska, Belgija i Francuska prednjače u nasilnim prosvjedima gdje ima ranjenih građana i policajaca. Javno se protivilo protiv mjera u Italiji ali i Hrvatskoj gdje su izljeve bijesa na svojoj koži osjetili novinari. Što nas čeka idućih dana i mjeseci kada je riječ o korona krizi koja bi prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije mogla odnijeti pola milijuna života unatoč cjepivu? COVID je postalo sigurnosno pitanje na izmaku 2021 godine posebno u Europi. 

“Mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti.” – Ante Letica

Korona i sve takve pandemije odmah u početku su sigurnosno pitanje, jer je zdravlje pučanstva jedna od temeljnih odrednica nacionalne sigurnosti i treba se voditi računa o zdravlju pučanstva, jer je ono temelj svake države pa tako i onog segmenta koji se zove nacionalna sigurnost, rekao je u Studiju 4 Ante Letica, izvršni direktor Instituta za istraživanje hibridnih ratova.

Kako procjenjuje prosvjede u Zagrebu na kojima se okupilo između 10 000 i 15 000 ljudi, kaže da se zalaže za to da su mirni prosjedi jedna demokratska stečevina i kad se organiziraju na zakonom predviđen način da su potrebni i kako nema ništa protiv toga.

– Međutim, problem je kad se u takvim mirnim prosvjedima dolazi u pitanje sigurnost i prosvjednika i građana i imovine i mirna i sigurnost građana jer se među prosvjednike uvijek uvuku pojedinci ili grupe koji taj prosvjed pokušavaju iskoristiti za neke svoje ciljeve koji baš nemaju baš puno veze s tim, a idu prema tom jednom nasilnom ugrožavanju sigurnosti građana i imovine. 

Na pitanje o napadu na novinare kaže da je problem kada ljudi koji se deklarativno zalažu za neke slobode napadaju one koji su lučonoše tih sloboda, to su mediji i novinari. Unatoč tome što postoji nezadovoljstvo radom određenih medija i novinara. To nije razlog da se novinare fizički i verbalno napada i samim time se dovode u pitanje i osnovne teme s tog prosjeda, navodi Letica. 

Prosvjed nije bio prijavljen, ali je policija znala za njega

Je li trebalo ranije zaustaviti autobuse s prosvjednicima koji su se kretali prema metropoli i koji nose hrvatsku zastavu i pjevaju domoljubne pjesme, Letica kaže da je hrvatska policija postupila pametno i dobro i sukladno svojim procjenama postojećeg stanja i razvoja situacija. 

– S lipoga možete uvijek prijeći na grubo, ali s grubog teško možete prijeći na lipo, odnosno uvijek ima vremena za zakonsku primjenu sredstava prisile odnosno onoga svega zašto slijedi u smislu razbijanja demonstracija i prosvjeda. Međutim, to je dvosjekli mač jer onda i s druge strane imate reakciju, imate paljevine, nerede, napade na policiju, napade na imovinu, ljude itd. Mislim da je policija dobro reagirala što nije išla na represivnije zahvate. 

Što se tiče organizatora, ističe da koliko vidi preko medija organizatori su se sami prijavili i ono što je bitno da se potpuno slažem s kolegama iz policije da je tu prekršeno nekoliko zakonskih odredbi u smislu neprijavljivanja skupa, nije odobren, nije bilo redarske službe, upotrebljavala su se pirotehnička sredstva, bili su napadi na novinare. Mislim da, dodaje, policija ima i tehničke i zakonske ovlasti da to riješi i da sukladno zakonskim ovlastima poduzme krajnje mjere. 

Prosvjedi u Europi

Nažalost upozoravali smo da ovaj način života s covidom i uz covid kod ljudi stvara određeno nezadovoljstvo, anksioznost, frustracije, a i sama situacija je takva da iz ljudi izvlači ono najgore. Meni je drago da u Zagrebu nije bilo takvih situacija, a u zapadnoj Europi je to bila sila na silu.

– Sve situacije kao što je korona vode do određene polarizacije, mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti. Možda osvježenje Stožera, možda neke nove mjere, neki novi način donošenja mjere, ne volim komentirati politiku, kaže. Obavještajna zajednica je znala da će doći do okupljanja, jedino je problem broja ljudi i načina kako je taj prosvjed trebao završiti, sve se zna i bez uplitanja obavještajne zajednice.

Hibridni rat i fake news

Što se tiče hibridnog ratovanja može biti i taj dio, međutim, smatram da je to više rat nekim fake newsom kojim ljudi pokušavaju dobiti neke političke poene među svojom grupom. Iako je Hrvatska i ovaj dio svijeta posebno ovaj dio svijeta, izložen hibridnom djelovanju određenih zemalja, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ministar Paladina uručio Ugovore za energetsku obnovu višestambenih zgrada u Zadarskoj županiji

Objavljeno

-

By

Danas je u Splitu održan stručni seminar u sklopu projekta „Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli“ kojeg provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tom je prigodom ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina, za 14 korisnika iz četiri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Zadarska) uručio ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

„Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Temeljem natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna vrijednost tih 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna“, izjavio je ministar Paladina prilikom svečane dodjele, dodavši kako je Vlada usvojila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja iduće godine.

„U odnosu na ranije godine kada je za ovu namjenu u prosjeku bilo osigurano oko 200 milijuna kuna, ovim peterostruko većim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10.000 obiteljskih kuća i 300 višestambenih zgrada“, dodao je ministar.

Osim toga, ministar Paladina je također uručio 49 sporazuma o dodjeli računalne opreme za službenike gradova, općina i županijskih zavoda za prostorno uređenje za četiri dalmatinske županije.

Na području ovih županija ukupno će se dodijeliti 174 sporazuma vrijednosti veće od 2,1 milijuna kuna. Cilj ovog projekta je opremiti odgovarajućom računalnom opremom službenike gradova  i općina, kao i službenike županijskih Zavoda za prostorno uređenje, za potrebe rada u Informacijskom sustavu prostornog uređenja – ISPU.

Nakon svečane dodjele održan je stručni seminar u sklopu ISPU projekta na kojem su predstavljene nadograđene komponente ISPU-a povezane s prostornim planiranjem: ePlanovi, ePlanovi Editor i eKatalog te javni poziv za planove nove generacije za koji su osigurana europska sredstva u ukupnom iznosu od 90 milijuna kuna koja će se kroz javni poziv dodijeliti za izradu planova nove generacije.

Spomenimo i kako je kroz projekt razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja – ISPU, cilj administrativno rasteretiti građane te postići veću učinkovitost i ekonomičnost u radu javne uprave. Njegov razvoj krenuo je 2013. godine a građani već danas preko ISPU sustava mogu predati zahtjeve za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole online putem. Isto tako, imaju mogućnost jednostavno pratiti sve promjene u prostornim planovima, izdanim dozvolama i vrijednosti nekretnina, pristupiti bazi podataka o energetskim certifikatima te još mnogo toga.

U sklopu ISPU-a, sredinom ožujka 2022. pokrenut je i projekt digitalizacije postojećih akata o gradnji s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine, od kad je u primjeni digitalno izdavanje dozvola putem usluge eDozvola.

Trenutno se te dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Realizacija ovog projekta je pri kraju, a dosad je u digitalnu formu prebačeno oko 1,8 milijuna dozvola koje će uskoro u potpunosti biti dostupne na geoportalu ISPU.

ISPU danas sadrži 16 e-usluga a njegov daljnji razvoj najvećim se dijelom sufinancira europskim sredstvima, i to sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 111 milijuna kuna te sredstvima NPOO-a u iznosu od 180 milijuna kuna.

Geoportal ISPU koji je ujedno sabirnica svih e-usluga dostupan je na poveznici: https://ispu.mgipu.hr/

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Novi udarac: Cijena cigareta će skočiti u nebo

Objavljeno

-

By

Novim poreznim udarcem cigarete u Hrvatskoj poskupjele bi najmanje desetak kuna po pakiranju.

Europska unija priprema novi porezni udarac duhanskoj industriji, i to kroz prijedlog povećanja najniže moguće trošarine. To znači da će povećati cijenu cigareta istočnoeuropskim članicama, u kojima se dio cigareta i dalje može kupiti po cijeni manjoj od tri eura, piše Jutarnji.

Tako se predviđa povećanje najmanje moguće trošarine na cigarete s 1,8 na čak 3,6 eura za pakiranje od 20 komada.

Tako će minimalna trošarina po kutiji cigareta iznositi 3,6 eura ili 27 kuna, što znači da će cijeli niz duhanskih brendova drastično poskupjeti, piše Jutarnji list.

Minimalna trošarina na cigarete do sada je u Hrvatskoj bila 17,76 kuna za pakiranje od 20 komada, što dovodi do maloprodajne cijene od 28,71 kuna po pakiranju. Stoga se govori o poskupljenju od najmanje 10-ak kuna po pakiranju u RH.

Očekuje se da će dizanje trošarina na duhanske proizvode podići prihode članica EU-a za 9,3 milijarde eura. Druga je ideja administracije EU-a imati “tobacco-free” generacije do 2040. godine, kada bi udio korisnika duhanskih proizvoda do tada bio manji od 5 posto, piše Jutarnji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ŽELE PRIVUĆI NOVE STANOVNIKE Hrvatski grad daruje zemljište uz jedan uvjet…

Objavljeno

-

By

foto: Grad Vrbovsko

U magli su sjećanja na dane kada je Vrbovsko vrvjelo od života. Svakih deset godina gube po tisuću stanovnika. I nova mjera je kap koja puni bunar nade da će biti kao nekada.

Grad će onima koji dosele dati zemljište na korištenje. Uvjet je da u tri godine izgrade kuću, a ako ga ispune – to će im se zemljište i prepisati.

“Naše mjesto izumire, sve više mladih odlazi van, tako da te mjere pridonijele našem gradu da se otvori više radnih mjesta. I nešto što bi meni kao mladom dečku bilo… više normalno života”, govori Neven Šulić iz Vrbovskog za Danas.hr.

Iako je sve još u izradi, priča o besplatnom zemljištu se pročula, pa se zainteresirani već javljaju. A ovoga puta nema ni dobnog ograničenja.

“Smatramo da ljudi mogu i u nekakvim svojim pedesetim i šezdesetim godinama početi gradit kuću. Kuće će moći biti za stambenu namjenu, a također ćemo dozvoliti da se te kuće koriste u turističke svrhe”, rekla je pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Vrbovskog Marina Tonković.

Da su promjene moguće pokazala je prethodna mjera. Iz proračuna je izdvojeno 200 tisuća kuna. Dvije su obitelji dobile svaka po sto, što je bio dio iznosa za kupnju kuća. Iz Solina se tako sa suprugom i desetero djece doselila i Vlasta Majić.

“Prvo smo bili u jednom manjem mjestu, čekali smo da nam se ostvari kredit, jedno godinu dana je to trajalo i napokon se to sve otvorilo. Kupili smo kuću i smjestili se tu u Vrbovskom i postali građani Vrbovskog. Naše iskustvo je dobro, jako su nas srdačno dočekali i mislim da tko doseli tu da će biti zadovoljan”, kaže Vlasta Majić iz Vrbovskog.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu