Connect with us

Hrvatska

Letica: “Polariziramo se na cijepljene i necijepljene, bit će još gore”

Objavljeno

-

Širom Europske unije bukte nasilni prosvjedi protiv mjera i COVID potvrda. Nizozemska, Belgija i Francuska prednjače u nasilnim prosvjedima gdje ima ranjenih građana i policajaca. Javno se protivilo protiv mjera u Italiji ali i Hrvatskoj gdje su izljeve bijesa na svojoj koži osjetili novinari. Što nas čeka idućih dana i mjeseci kada je riječ o korona krizi koja bi prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije mogla odnijeti pola milijuna života unatoč cjepivu? COVID je postalo sigurnosno pitanje na izmaku 2021 godine posebno u Europi. 

“Mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti.” – Ante Letica

Korona i sve takve pandemije odmah u početku su sigurnosno pitanje, jer je zdravlje pučanstva jedna od temeljnih odrednica nacionalne sigurnosti i treba se voditi računa o zdravlju pučanstva, jer je ono temelj svake države pa tako i onog segmenta koji se zove nacionalna sigurnost, rekao je u Studiju 4 Ante Letica, izvršni direktor Instituta za istraživanje hibridnih ratova.

Kako procjenjuje prosvjede u Zagrebu na kojima se okupilo između 10 000 i 15 000 ljudi, kaže da se zalaže za to da su mirni prosjedi jedna demokratska stečevina i kad se organiziraju na zakonom predviđen način da su potrebni i kako nema ništa protiv toga.

– Međutim, problem je kad se u takvim mirnim prosvjedima dolazi u pitanje sigurnost i prosvjednika i građana i imovine i mirna i sigurnost građana jer se među prosvjednike uvijek uvuku pojedinci ili grupe koji taj prosvjed pokušavaju iskoristiti za neke svoje ciljeve koji baš nemaju baš puno veze s tim, a idu prema tom jednom nasilnom ugrožavanju sigurnosti građana i imovine. 

Na pitanje o napadu na novinare kaže da je problem kada ljudi koji se deklarativno zalažu za neke slobode napadaju one koji su lučonoše tih sloboda, to su mediji i novinari. Unatoč tome što postoji nezadovoljstvo radom određenih medija i novinara. To nije razlog da se novinare fizički i verbalno napada i samim time se dovode u pitanje i osnovne teme s tog prosjeda, navodi Letica. 

Prosvjed nije bio prijavljen, ali je policija znala za njega

Je li trebalo ranije zaustaviti autobuse s prosvjednicima koji su se kretali prema metropoli i koji nose hrvatsku zastavu i pjevaju domoljubne pjesme, Letica kaže da je hrvatska policija postupila pametno i dobro i sukladno svojim procjenama postojećeg stanja i razvoja situacija. 

– S lipoga možete uvijek prijeći na grubo, ali s grubog teško možete prijeći na lipo, odnosno uvijek ima vremena za zakonsku primjenu sredstava prisile odnosno onoga svega zašto slijedi u smislu razbijanja demonstracija i prosvjeda. Međutim, to je dvosjekli mač jer onda i s druge strane imate reakciju, imate paljevine, nerede, napade na policiju, napade na imovinu, ljude itd. Mislim da je policija dobro reagirala što nije išla na represivnije zahvate. 

Što se tiče organizatora, ističe da koliko vidi preko medija organizatori su se sami prijavili i ono što je bitno da se potpuno slažem s kolegama iz policije da je tu prekršeno nekoliko zakonskih odredbi u smislu neprijavljivanja skupa, nije odobren, nije bilo redarske službe, upotrebljavala su se pirotehnička sredstva, bili su napadi na novinare. Mislim da, dodaje, policija ima i tehničke i zakonske ovlasti da to riješi i da sukladno zakonskim ovlastima poduzme krajnje mjere. 

Prosvjedi u Europi

Nažalost upozoravali smo da ovaj način života s covidom i uz covid kod ljudi stvara određeno nezadovoljstvo, anksioznost, frustracije, a i sama situacija je takva da iz ljudi izvlači ono najgore. Meni je drago da u Zagrebu nije bilo takvih situacija, a u zapadnoj Europi je to bila sila na silu.

– Sve situacije kao što je korona vode do određene polarizacije, mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti. Možda osvježenje Stožera, možda neke nove mjere, neki novi način donošenja mjere, ne volim komentirati politiku, kaže. Obavještajna zajednica je znala da će doći do okupljanja, jedino je problem broja ljudi i načina kako je taj prosvjed trebao završiti, sve se zna i bez uplitanja obavještajne zajednice.

Hibridni rat i fake news

Što se tiče hibridnog ratovanja može biti i taj dio, međutim, smatram da je to više rat nekim fake newsom kojim ljudi pokušavaju dobiti neke političke poene među svojom grupom. Iako je Hrvatska i ovaj dio svijeta posebno ovaj dio svijeta, izložen hibridnom djelovanju određenih zemalja, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Plenković: Dogodine u ovo doba svi ćemo plaćati u eurima

Objavljeno

-

By

Premijer Andrej Plenković Saboru podnio je izvješće o sastancima EU Vijeća.

“Činjenica da smo u 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da nakon 2020., koju je obilježila najveća pandemija u zadnjih 120 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene nego i ekonomske poteškoće, da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Andrej Plenković i dodao:

“U tom svjetlu mi smo ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni rast 15,8 posto. Očekujemo prema našim projekcijama, a vidite i da su se revidirale projekcije kreditnih agencija i ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što pokazuje agilnosti i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo učinili da bi osigurali uspješnu turističku sezonu, čiji su prihodi bili praktički iznad 90 posto rekordne 2021.

2021. u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih kriterija prema Schengenu i europrostoru i temeljem detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću EK glede članstva u schengenskom prostoru, koja bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenu. Preostalo je da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Vijeća i Parlamenta te da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu.

Drugi korak je europodručje. Mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci. Vidjeli ste da smo predstavili konture Zakona o euru. Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine EU daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake zamjene kune za euro. U ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan i plaćati s eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene kune bez ikakve naknade.”

“Omogućili smo besplatno cijepljenje svima koji dođu”

Osvrnuo se i na pandemiju: “Što se tiče covida i cijepljenja, ja bih za prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva i ono je riješeno na temelju naših razgovora s partnerima negdje na proljeće i mi već od svibnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo. Oni koji su se željeli cijepiti, mogli su. Oni koji nisu, to su učinili vlastitim odabirom. Ja to poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio više izložen virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj te zdravstvu.

Mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, Hrvatska nije sama na svijetu i treba pomoći i drugima, koji nemaju cjepivo. Mi smo to učinili više puta na različite načine. Omogućili smo besplatno cijepljenje za bilo koga tko dođe u Hrvatsku. To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni u borbi protiv pandemije. Drugo je bila pomoć susjedima, prvenstveno BiH, ne samo zato jer nam je bliska država već i zato što tamo žive Hrvati. Donirali smo cjepiva i drugim državama, u susjedstvu i zemljama van Europe – bilateralno i mehanizmom COVAX i to ćemo nastaviti u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva”, rekao je Plenković.

“Preuzet ćemo dio tereta u slučaju povećanja cijena plina”

“Što se tiče samih sastanaka, jedna od najvažnijih tema je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata. Na tom tragu, osobito od rujna, na razini Vijeća počele su rasprave što napraviti, uz komparativne prakse, da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo. Prvo, što se tiče cijene struje glede kućanstva ona se nije povećala i neće se povećati do travnja. Cijene plina, tu imamo građane i poslovne subjekte. Što se tiče kućanstava, ništa se neće promijeniti do travnja. Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj vladi, prva domena je pomoći socijalno ugroženima. Mi i danas imamo naknadu u iznosu 1200 kuna koja se daje socijalno ugroženim obiteljima, oko 64 tisuće kućanstava prima tu naknadu. U slučaju povećanja cijena plina mi ćemo kao Vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija. Drugi element, kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energetske kompanije – HEP – na svoja leđa može preuzeti dio tereta i tako rasteretiti građane. Mislim da tu imamo prostora da s takvom ulogom, putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena. Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je porez na cijenu električne energije 13 posto, na cijene plina 25 posto i tu postoji prostor koji će Vlada sukladno izračunima i efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba”, rekao je Plenković.

Vanjskopolitičke teme

“Što se tiče vanjskopolitičkh tema, izdvojio bih jugoistok Europe – tema proširenja. Imali smo nakon sastanka na vrhu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati snažne poruke podrške susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. Posebno smo više puta razgovarali i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, gdje smo partnerima ukazali na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona, a gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Presjedništva biraju građani BiH koji nisu Hrvati. Mi smatramo da to nije dobro i pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu. Ista praksa je i s načinom izbora u Dom naroda”, zaključio je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pulmolog pobrojao glavne simptome omikrona

Objavljeno

-

By

Pulmolog Saša Srića u Novom danu je komentirao hoće li i Hrvatska proglasiti kraj pandemije i preći u suživot s covidom-19.

“U više navrata smo imali znanstvenike, kolege koji su znali i nekoliko puta govoriti i nekoliko puta proglašavali kraj pandemije, no u ovoj aktualnoj situaciji gdje je ovoliki broj zaraženih i umrlih, zasigurno ne možemo govoriti o prelasku iz pandemijskog u endemijski oblik”, kazao je Srića.

Srića je istaknuo da omikron izaziva blažu kliničku sliku, a naveo je i koji se simptomi javljaju kod oboljelih od novog soja.

“Omikron izaziva blažu kliničku sliku, prezentira se najčešće s jednom izrazitom grloboljom, začepljenim nosom i curenjem nosa, pacijenti povremeno imaju povišenu tjelesnu temperaturu i suhi kašalj, kao i kod delte. No, delta je izazivala puno drastičniju kliničku sliku u smislu teških upala pluća”, naveo je pulmolog.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Puhovski: Oporba je u poziciji liliputanca prema Plenkoviću

Objavljeno

-

By

Politički analitičar i profesor, Žarko Puhovski, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao Aktualno prijepodne u Saboru.

“Zavladalo je gotovo blagdansko rapsoloženje. I s jedne strane i druge strane, iz redova zastupnika i iz redova Vlade, smišljaju kakav štos će prodati. To je postalo neodgovorno zafrkavanje i bio bi dobro da se to događa, da se malo olabavi atmosfera, da situacija u društvu ipak nije loša”, navodi Puhovski.

Osvrnuo se na teze o demontaži države i stabilnosti Vlade, navodeći da pozicija predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nije ugrožena.

“Zašto se Plenković ponaša kao da mu je vlast ugrožena?”

“Montira se antena na zgradu, ali država se stvara. Demontiranje države – on hoće reći da se komadići grickaju, koliko mogu ovi iz oporbe ili medija, ali jezgra ostaje jer Plenkovićeva vlast nije ugrožena. Najveća nejasnoća mi je zašto se Plenković ponaša kao da je njegova vlast ugrožena, a ja nikakvu ugrozu ne vidim”, tvrdi Puhovski.

Je li premijer nervozan? “On je godinama imao dosta dosadan stil, koji ga je sprječavao da lupa sumnjive fraze. A sad je Milanović uveo to, malo očito neka nervoza za koju ne vidim razlog. Možda on zna nešto što mi ne znamo pa ima razloga za nesigurnost, možda su recimo financije u puno gorem stanju nego što mi znamo. On se ponaša kao da mu ne ide ni približno tako dobro kao što mu po svim objektivnim pokazateljima ide. Oporba je doista u poziciji liliputanca prema njemu.”

Osvrnuo se i na prepirku u Saboru između zastupnika Mire Bulja i premijer Plenkovića. “Ideja da se premijer svađa s čovjekom Buljevih kapaciteta je naprosto žalosna. Bulj nije čovjek s kojim biste polemizirali. Bulja shvaćati kao nekoga tko iznosi ozbiljne stavove je po mom mišljenju potpuno pogrešno.”

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu