Connect with us

Hrvatska

OD PETKA BLAŽE MJERE! Pogledajte kako će raditi kafići, restorani, pekarnice, sajmovi…

Objavljeno

5 godina prije

-

Stožer je na konferenciji za novinare u srijedu i službeno predstavio novo ublažavanje mjera, a koje se, među ostalim, odnosi na povećanje broja ljudi na svadbama na 100, otvaranje zatvorenih dijelova restorana, dulje radno vrijeme ugostiteljskih objekata do 23 sata. Novost će biti i otvaranje sajmova na otvorenom. Ublažene mjere vrijedit će od petka.

Imamo 538 novih slučajeva, a preminula je 21 osoba. Aktivnih slučajeva je 3112, a 6830 osoba je testirano u posljednja 24 sata. Među preminulima dvije su osobe bez komordibiteta. Najmlađa preminula ima 50 godina s dijagnozama, rečeno je na konferenciji za novinare.

Krunoslav Capak govorio je o aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Prije tjedan dana imali 1000 novooboljelih, a tjedan prije 12.5 1471 novi slučaj, rekao je.

Predstavio je i rezultate za kongres. “14. i 15. 5. je održan pronatal simpozij, na kongresu je bilo 25 predavača, 68 učesnika, 16 osoba iz tehnike, a u hotelu je radilo 68 djelatnika. Uvjet je bilo ili cijepljenje ili preboljenje ili negativan PCR. Nakon osam dana napravljen je test i nitko nije bio pozitivan”, rekao je Capak.

O mjerama

Ministar Davor Božinović govorio je o novim mjerama, koje na snagu stupaju 28. svibnja.

Kad su u pitanju okupljanja, na jednom mjestu bit će 100 osoba, umjesto 25. Javna događanja i svečanosti mogu trajati do 23 sata, a ne do 22 kao dosad. Na sahranama nema više ograničenja broja osoba koje mogu prisustvovati, ali mora se pridržavati epidemioloških mjera.

Produženo je i radno vrijeme pekarnica, ugostiteljskih objekata i obiteljskim gospodarstvima, do 23 sata, umjesto dosadašnjih 22.

Razlog zašto je u prvom koraku napravljena razlika između ugostiteljskih objekata koji poslužuju hranu od onih koji poslužuju samo piće je u tome što objekti koji uslužuju jelo moraju zadovoljiti strože sanitarne uvjete te prolaze sustavne kontrole, što je bitno s epidemiološke točke gledišta, rekao je Božinović.

Obustava svadbenih svečanosti bi i dalje bila na snazi, ali bi se mogla održati uz najviše 120 uzvanika, a morala bi se prijaviti nadležnoj civilnoj službi i županijskoj zaštiti najkasnije pet dana prije početka, rekao je Božinović, dodavši da osobe moraju ili biti potpuno cijepljene ili imati negativan test ili preboljeti covid, a popis svih uzvanika uz imena i prezimena te OIB-e moraju biti dostavljeni civilnoj zaštiti.

Ukinula bi se obustava organiziranih plesnih škola, dječjih igraonica u zatvorenim prostorima, ali uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera. Zabrana treninga bi ostala za školske dvorane, dok bi se u ostalim dopustila, rekao je Božinović.

Ukida se ograničenje od 40 posto mjesta za putnike u javnom prijevozu. Obveza korištenja maski i dalje ostaje.

Kad su u pitanju granični prijelazi, djeca do 12 godina starosti koji putuju sa roditeljima koji su cijepljeni ili su preboljeli ili imaju negativan test, ne moraju imati negativan test niti ići u samoizolaciju, rekao je ministar.

Ostaje odredba da su maske potrebne ako se ne može održavati fizička distanca. Mjere su na snazi do sredine lipnja. Pratit ćemo razvoj situacije. U svakom sljedećem koraku ići ćemo s dodatnim popuštanjima, rekao je Božinović, dodavši da ohrabruje i sve veći broj cijepljenih građana.

O svadbama

Neće biti ograničenja radnog vremena na svadbama. Organizator treba voditi brigu o tome jesu li svi nazočni, i uzvanici i osoblje, pjevači, imaju li potvrdu koju trebaju imati, rekao je Božinović.

Svi uzvanici će morati potpisati da znaju sve o mjerama, i dati dozvolu da se podaci koje daju mogu provjeriti. Što se tiče naših registara, mi ćemo moći provjeriti je li osoba preboljela, je li cijepljenja ili se testirala… Svi podaci o cijepljenima, testiranima i pozitivnima dostupni su HZJZ-u i želimo poručiti pogotovo organizatorima, a i svima, da će se ti podaci provjeravati i ukoliko dođe do spoznaje da se netko nije pridržavao, onda ćemo biti prisiljeni primjenjivati sankcije koje su propisane u zakonu o sustavu civilne zaštite, a to su, kao što znate, vrlo visoke sankcije.

O cijepljenju

U idućih mjesec dana bit će moguće cijepiti i djecu, rekao je Capak. “Mi preporučamo da se cijepe djeca od 16 do 18, ali vrlo skoro ćemo vjerojatno moći cijepiti i djecu od 12+. Mislim da će to biti moguće u idućih mjesec dana. Naši maturanti još nisu došli na red, osim ako se netko nije baš prijavio pa je došao na red”, kazao je.

U nekim županijama, dodali su iz Stožera, pada interes za prijavljivanje za cijepljenje preko platforme, dok u drugima raste.

O popuštanju mjera

U ovom trenutku smo odlučili na one mjere koje su vrijedile ranije. Mjere koje je propisao HZJZ glede razmještaja, razmaka, distance. Važno je da nastavljamo sa svojim pristupom koji je od prvog dana, mi smo uvijek tom poslu pristupali postupno. Najgore bi bilo da idemo u popuštanja preekstenzivno, pa da nas događaju natjeraju da se vratimo u neku od restriktivnijih mjera koju smo napustili. Mi ćemo cijelo vrijeme pratiti situaciju vezano za druge ugostiteljske objekte. Brojevi moraju padati, Hrvatska je turistička zemlja, pa kad se naši gosti budu odlučivali gdje će, jedna od glavnih stvari je kolika je incidencija, rekao je Božinović.

Imamo iskustvo od prošlog ljeta, kad su nam rasli brojevi, u jednom trenutku, u drugoj polovici osmog mjeseca, sezona nam je prestala. Jer su neke vlade odlučile da povratnici iz Hrvatske morali u karantenu na 2 tjedna… Zato idemo postupno, to je glavna poruka. Ne možemo slati poruku da je epidemiji kraj, jer nije, dodao je.

Što se tiče restorana, ocijenili smo u ovom trenutku da idemo na klasične epidemiološke mjere koje su bile na snazi dok nismo uveli strože mjere, rekao je Capak.

Što se tiče noćnih klubova, nismo razmatrali otvaranje noćnih klubova, to su dinamična mjesta, za razliku od restorana.

Što se tiče koncerata, kao i mogućnosti da se u restoranima odvijaju svadbe ili različiti eventi, tu ćemo uvesti ova tri uvjeta, procjepljivanje, preboljenje ili testiranje, rekao je Capak.

O digitalnim potvrdama

Kad se uvedu zelene digitalne potvrde, što će biti s ljudima koji su se cijepili prije više od šest mjeseci?

Što se tiče roka od 6 mjeseci nakon cijepljenja, a tu mogu govoriti i o roku od 180 dana od preboljenja, na razini Europe se radi na tome da se taj rok produlji, jer nema razloga da se to gleda. Te podatke ćemo imati i vrlo je vjerojatno da će se taj rok produljiti, na 8 do 10 mjeseci, rekao je Capak.

Hrvatska je i u ovom trenutku jedna od najnaprednijih zemalja u tom smislu, to je i zbog turizma, ali i zbog toga što se tim poslom bave ljudi koji ga rade na jednoj vrlo visokoj razini, rekao je Božinović.

Capak je odgovorio hoće li za potvrdu o preboljenju biti potreban isključivo pozitivan PCR test, odnosno hoće li se računati i rezultat serološkog testiranja. “Mi smo u tijeku izrade bili u komunikaciji sa stručnjacima, i nadali smo se da će biti određeni tipovi za serološke testove, ali ECDC je dao definitivno mišljenje da se to ne priznaje. Prilično su nepouzdana antitijela zbog novih varijanti. Za nove varijante ne možete znati je li ta razina antitijela dovoljna”, rekao je Capak.

Intenzivno se radi i na potvrdama liječnika, koji su dijagnosticirali covid bez testa. “Većina osoba koja imaju tu djagnozu, većinom su bile osobe koje su to imali prije 10. prosinca… Oni koji su se javili svom liječniku će moći dobiti potvrdu o preboljenju, iako nisu testirani”, rekao je Capak.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže kalendarsko ljeto, dio zemlje u toplinskom valu, ponegdje pljuskovi, grmljavina

Objavljeno

5 sati prije

-

19. lipnja 2026.

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je vedro diljem zemlje, prevladavat će sunčano i u nastavku petka. Tek je mala vjerojatnost za kakav prolazan pljusak u kopnenim krajevima Hrvatske. Bit će vrlo toplo i vruće, temperature će rasti i do 35 stupnjeva.

Subota također donosi obilje sunca i uglavnom suhe prilike. Bit će vruće, lokalno i preko 35 stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod upozorava na opasnost od toplinskog vala. 

Nedjelja donosi nestabilnije prilike. Pljuskovi su mogući poslijepodne u unutrašnjosti pretežno, osobito na zapadu, mjestimice i na sjevernom Jadranu.

Nestabilne prilike nastavit će se i u novom tjednu, kalendarski, prvom ljetnom.

Na moru će biti vruće, dok će na kopnu vrućinu ipak povremeno prekidati pljuskovi. 

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35

Objavljeno

1 dan prije

-

18. lipnja 2026.

By

Unsplash/Ilustracija

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.

Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.

I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.

U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje. 

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

1 dan prije

-

18. lipnja 2026.

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu