Hrvatska
Spremate se na put u inozemstvo? Evo što vam treba za ulazak u BiH, Njemačku…
Niz europskih država zbog povoljnije situacije s pandemijom koronavirusa liberalizirao je prelazak svoje državne granice, no do uvođenja digitalne zelene potvrde ili tzv. covid putovnice koja bi trebala ujednačiti pravila kretanja po Europi, svatko tko iz Hrvatske kreće na put u inozemstvo, ako ne želi imati problema na granici, mora se dobro informirati o tome što pojedina država traži od putnika koji ulaze na njen državni teritorij.
Pravila su uglavnom ista, traži se potvrda o cijepljenju, testiranju ili preboljenju Covida-19.
Slovenija
Za ulazak u Sloveniju od prošlog je vikenda na snazi novi režim prelaska granice koji propisuje 10-dnevnu karantenu za putnike iz država ili regija na crvenom popisu. Karantenu se, međutim, može izbjeći uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa. Osobe koje su preboljele koronavirus u Sloveniju mogu ući uz potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana i nije starija od šest mjeseci, ili uz potvrdu liječnika da je osoba preboljela Covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma.
Cijepljeni pak moraju imati dokaz o cijepljenju koji potvrđuje da je osoba cijepljena drugom dozom Pfizerovog cjepiva prije najmanje sedam dana, drugom dozom Moderne, SputnjikaV ili kineskih cjepiva Sinopharm i Sinivac, odnosno cjepivom Johnson&Johnson prije najmanje 14 dana.
Osobama koje su primile cjepivo AstraZeneca, za ulazak u Sloveniju dovoljna je već i prva doza cjepiva, ali od cijepljenja mora proći najmanje 21 dan.
Italija
Za ulazak u Italiju nužan je negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati. No antigenski brzi test Slovenija ne priznaje pa hrvatskim građanima put do Italije ipak iziskuje skuplji PCR test. U protivnom, ako se nije testirao, putnik mora u samoizolaciju u trajanju od 10 dana te nakon toga na PCR ili antigenski test. Od jučer je na snazi novi režim ulaska u zemlju, gdje svi koji ulaze u Italiju na bilo koje razdoblje, bilo kojim prijevoznim sredstvom, prije nego uđu na nacionalni teritorij moraju ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika. Uloga tog dokumenta je locirati kontakte osobe, ako se pokaže da je zaražena koronavirusom.
Austrija
Austrija od 19. svibnja na svoj teritorij pušta osobe koje su cijepljene ili su preboljele Covid-19, no potvrde moraju biti na njemačkom ili engleskom jeziku. Kod cijepljenih, od prve doze cjepiva ili jednokratnog cjepiva mora proći od 22 dana do najviše tri mjeseca, a nakon druge doze maksimalno devet mjeseci. Tko se cijepi 21. dan nakon preboljenja, može ući u Austriju već nakon prve doze. Kod oporavljenih potreban je dokaz da su infekciju preboljeli u posljednjih šest mjeseci ili nalaz antitijela ne stariji od tri mjeseca. Hrvatski građani u Austriju mogu i s negativnim PCR testom ne starijim od 72 sata ili antigenskim brzim testom ne starijim od 48 sati, ali to ih ne oslobađa 10-dnevne karantene, koja se prekida peti dan, na temelju negativnog testa.
Njemačka
Do 30. lipnja hrvatski građani mogu u Njemačku uz digitalnu najavu ulaska te negativni PCR ne stariji od 72 sata ili antigenski test ne stariji od 48 sati. Priznaju se i potvrde o potpunom cijepljenju ili preboljenju Covida-19 na jednom od svjetskih jezika. Bez takve potvrde putovati mogu djeca do šest godina.
Mađarska
Mađarska, osim testiranih, na svoj teritorij pušta i putnike koji su preboljeli Covid-19, ali pod vrlo rigoroznim pravilima. I dalje je na snazi zabrana ulaska svim stranim državljanima, pa tako i hrvatskim, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Svi koji imaju reguliran boravak, pri povratku iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije u trajanju od 10 dana, koja se može ukinuti uz dva negativna PCR testa s razmakom od najmanje 48 sati. Priznaju se samo testovi napravljeni u Mađarskoj. Zabrana ulaska u Mađarsku ne odnosi se na osobe koje pri prijelazu granice dokažu da su imale Covid-19 u okvirima od šest mjeseci prije ulaska. Hrvatski državljani mogu u Mađarsku bez ograničenja jedino ako je riječ o putovanju radi obavljanja poslovne ili gospodarske aktivnosti.
Velika Britanija
U Veliku Britaniju može se iz Hrvatske putovati jedino uz obaveznu karantenu, čak i za cijepljene i preboljele.
Francuska
Francuska od svih hrvatskih građana starijih od 11 godina na ulasku u zemlju traži negativan PCR test ne stariji od 72 sata.
U BiH i Crnu Goru bez ograničenja, Srbija traži test
Da bi ušli u Bosnu i Hercegovinu, hrvatski građani ne moraju predočiti negativan PCR ako u BiH ulaze direktno iz Hrvatske. Slobodan nam je i pristup Crnoj Gori, gdje trenutno ne postoje nikakva ograničenja za hrvatske državljane.
U Srbiju se iz Hrvatske može ući jedino uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, piše Novi list.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Hrvatska
Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin4 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin4 dana prije
Internetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…