Cijene u zdravstvu veće zbog viših plaća, a ne zbog inflacije

Rast cijena zdravstvenih usluga prošle je godine zasjenio rast ostalih životnih troškova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bolničke su usluge tijekom 2024. godine poskupjele čak 31 posto. To su poskupljenje, međutim, na svom džepu osjetili samo građani bez police dopunskog zdravstvenog osiguranja, za koje se participacija u prosjeku povećala za spomenutih tridesetak posto, piše Novi list.

Cijene su, u nešto manjim postocima, rasle i u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i kod privatnih osiguravajućih kuća koje su, za razliku od HZZO-a, mahom podigle cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Dan liječenja

Rastu cijena dijagnostičko-terapijskih postupaka i skupina, kao i cijena dana bolničkog liječenja, na temelju kojih HZZO bolnicama obračunava naknadu za pružene usluge, nije kumovala inflacija, kao što je to slučaj kod ostalih poskupljenja, već činjenica da su lani zaposleni u zdravstvu s Vladom ugovorili značajno povećanje koeficijenata plaća. Kako bi bolnice i druge zdravstvene ustanove mogle podnijeti taj novi financijski teret, podizanjem cijena usluga HZZO je bolnicama osigurao veći mjesečni prihod kako bi mogle pokriti naraslu masu plaća.

Cijena dijagnostičko-terapijske skupine rasla je sa 1.445,50 na 1.619 eura, za dijagnostičko terapijske postupke sa 9,30 na 10,20 eura, a za dan bolničkog liječenja s 20 na 22 eura. Slijedom toga, došlo je i do rasta participacija za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok je maksimalan iznos participacije za jednokratno bolničko liječenje povećan sa 265 na čak 530 eura. Participacija za dan bolničkog liječenja povećana je na 17,70 eura, a specijalistički pregled na 8,83 eura. Participacije za posjet obiteljskom liječniku ili lijek na recept stoji 1,32 eura.

Bolnice zahvaljujući tom podizanju cijena nisu bogznakako profitirale, a prema računici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), spomenutim povećanjem cijena nisu dostigle niti inflatorni rast.

“Tri puta su prošle godine dizali cijene, ali su i neki ostali troškovi skočili tako da su bolnice na istome, ako ne i malo lošije, jer su nam plaće pojele to povećanje, kaže  Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Tako je 2024. godina završena s 200 milijuna eura manjka u bolničkom sustavu.

Specijalistički pregled

Privatne zdravstvene ustanove, orjentirane na tržište, opreznije su u pogledu podizanja cijena svojih usluga jer je za privatan specijalistički pregled prosječnom građaninu danas teško izdvojiti od 60 do 100 eura, a za skuplje dijagnostičke pretrage, poput MR-a i CT-a po 220 do 550 eura po regiji. Cijene su kod dijela privatnika rasle u nešto manjim postocima, no o tome kako se privatne poliklinike nose balansirajući između tereta inflacije i potreba pacijenata, u njihovim udruženjima danas ne žele govoriti.

Građani od prošle godine skuplje plaćaju i privatno dopunsko osiguranje, dok je HZZO cijenu police zadržao na postojećoj razini koja se ne mijenja već godinama. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a ostala je na 9,29 eura mjesečno, dok su privatnici mahom poskupili svoje police, čije se cijene danas kreću od devet do 37 eura mjesečno, ovisno o dobi i paketu usluga. Cijene polica DZO-a za mlade uglavnom su najpovoljnije i nisu se mijenjale, no stariji osiguranici koji se odluče osigurati kod privatnih osiguravatelja plaćaju sve više. Tako je cijena za starije od 65 godina i trostruko veća u odnosu na dvadesetogodišnjake.

U Croatia osiguranju, na primjer, polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za osobu od 56 godina iznosi 216 eura godišnje, što je na mjesečnoj razini 18 eura, dvostruko više od istovjetne police osiguranja koju nudi HZZO. Za tu cijenu, međutim, privatni osiguravatelj osigurava i 20-postotni popust u svojim poliklinikama, piše Novi list.

Društvenim mrežama poput WhatsAppa, Reddita, Facebooka i drugih širi se poziv na bojkot zbog visokih cijena u Hrvatskoj.

“24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U UK-u se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je pala cijena za 15 p po litri i još su digli plaće za £100 mjesečno.10% ljudi da to napravi je veliki gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa”, stoji, između ostaloga, u porukama koje se masovno dijele. 

“Bravo, podržavam”

Ovaj poziv na bojkot podijelile su i neke popularne Facebook stranice, poput Dnevne doze prosječnog Dalmatinca.

“Kažu, 24.1. da niko ništa nigdi ne kupuje po dućanima. Bojkot radi visokih cijena i inflacije. Ova stranica podržava da naši građani bolje žive, a ne lošije. Trenutno smo na evropskom vrhu po stopi inflacije, najgori smo. Ako triba, nećemo više kupovat ništa.

Pa vi dižite cijene sebi. Talijani su prestali pit kavu u kafićima kad su im porasle cijene nakon dolaska eura. I sami su doma radili manistru. Sve dok se cijene nisu vratile u normalu. A mi?! Kod nas da je kava 15 eura, naručili bi odma duplu i slikali bi se s njom za Instagram. Tako da je naša preporuka trgovcima da još više povećaju cijene, sve dok Jasna sa Pujanki radi zalihe u podrumu”, napisali su. 

Njihova objava privukla je mnoge komentare. “Bravo, podržavam”, “Podržavam”, “Teško da će to proći, nismo solidarni ni ujedinjeni, nažalost”, “Malo je jedan dan, treba to više malo”, “Slažem se treba krenuti”, “Samo naprid ne jedan dan nego tjedan”.

Iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo stiže neobična vijest. Naime, u Podvelebitskom kanalu su, izgleda, iz uzgojnih kaveza pobjegli lososi, a iz Instituta sada apeliraju na sve koji ih primijete da to odmah jave. “Tijekom proteklog razdoblja, ribolovci duž obale Jadrana počeli su bilježiti ulov nenativne vrste – atlantskog lososa (Salmo salar), što upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu”, pišu iz Instituta.

“Posljedično, naši su djelatnici zaprimili više upita građana vezanih za identifikaciju ove vrste. Podsjećamo da su se u prethodnim godinama na istom području dogodili slučajevi bijega pastrva (Oncorhynchus mykiss), koje su uzgajane u morskoj vodi. Iako su mnogi na prvu pretpostavili da se radi o sličnom događaju, ovaj put riječ je ipak o atlantskom lososu”, nastavlja se.

Uzgoj salmonidnih vrsta u morskom okolišu nije novost, kažu iz Instituta i nastavljaju: “U našoj zemlji se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća provodio eksperimentalni i komercijalni uzgoj atlantskog i pacifičkog lososa na ušću rijeke Krke, no taj uzgoj nije dugo trajao. Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena.”

“Institut za oceanografiju i ribarstvo, kao znanstvena institucija, provodi procjene studije utjecaja različitih zahvata na morski okoliš, kao i praćenje stanja okoliša pod utjecajem uzgoja. Iako naši djelatnici nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, nakon što je isti ipak formalno odobren, ukazali smo na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Dodatno, naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi. Stoga, u ovom slučaju, Institut za oceanografiju i ribarstvo nema saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nosilac povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije nam poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva. Želimo naglasiti da smo sudjelovali u kontroli prvog izlova atlantskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kada smo utvrdili da su sve jedinke bile istog spola. Budući da o novijim ciklusima uzgoja nemamo nikakvih saznanja, imamo znanstvenu potrebu procijeniti razmjere trenutnog bijega te cijenimo svaku vašu dojavu. Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu. Ovim putem vas molimo da nam dojavite svako vaše zapažanje lososa u Jadranu”, poručili su iz Instituta.