Hrvatska
Sve više zaraženih: Tko mora u izolaciju, tko ne… koje su mjere uopće na snazi
Jučer je u Hrvatskoj zabilježeno 2.239 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a tjedan prije imali smo 1.808 novozaraženih. Zamjernica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin komentirala je u Novom danu N1 televizije trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.
“Mi od druge polovice lipnja imamo veliki porast broja oboljelih. Srećom, on se zaustavlja u zadnja dva tjedna. Sad je rast ispod 80 posto, ali bio je 180 posto u prva dva tjedna srpnja”, govori Pavić Šimetin dodajući da u usporedbi s drugim zemljama Europe, val rasta brojeva kasni u Hrvatskoj. “Kad gledamo kartu, tamnocrvena je cijela Europa, ali u usporedbi s drugim zemljama, mi smo u povoljnijoj situaciji”, kaže.
“Ako imamo puno novooboljelih, uvijek će biti i onih starijih, bolesnih i onih koji će, nažalost, završiti i s hospitalizacijom i sa smrtnim ishodom”, kaže Pavić Šimetin.
“Možemo očekivati rast brojki i koji tjedan duže nego u Sloveniji. Možda bi vrhunac mogao biti sredinom kolovoza”, govori Pavić Šimetin.
Mjere na snazi
“Mi sada imamo jako blage mjere i vrlo malo mjera. Osnovna mjera je da pozitivne osobe moraju biti u izolaciji. Osobe koje su u kontaktu, ne moraju u karantenu, nego ih samo molimo da 10 dana nakon kontakta nose masku i da se peti dan samotestiraju. Za pozitivne je izolacija obvezna, propisuje je obiteljski liječnik ili epidemiolog. Isto je za sve, cijepljene i necijepljene. Kontakti ne bi trebali ići u posjet starijim i bolesnim članovima obitelji. Svako tko je bio u kontaktu s pozitivnom osobom kroz tih 10-ak dana treba promatrati svoje simptome, izmjeriti tu i tamo temperaturu tako da otkrije moguću bolest u što ranijoj fazi”, objašnjava Pavić Šimetin.
Što se tiče osoba koje se samotestiraju i budu pozitivne, ona kaže kako se te osobe ne ubrajaju u službene statistike. “Nigdje se ne broje samotestirani. Broje se oni koji su išli na testiranje i dobili rezultat. Naša je preporuka svima koji se samotestiraju i budu pozitivni da to potvrde na testu. Ljudi nemaju motivaciju covid-potvrde, pogotovo ako su cijepljeni. I to je jedan razlog zašto se ljudi ne odlučuju na potvrđivanje tog testa”, kaže.
Maske i efikasnost cjepiva
“Maske sada sigurno imaju manju vrijednost nego u prethodnim fazama pandemije, kada virus nije bio toliko zarazan. Maska sad ne pruža tako veliku zaštitu kao u prethodnim fazama, ali i dalje preporučujemo nošenje maski, osobito starijima, osobito u zatvorenom i kad ne mogu održavati distancu. Što se tiče ljekarni, često je pitanje zašto nositi maske. U ljekarnu odlaze osobe koje su bolesne, češće su tamo bolesne osobe neog negdje drugo. Ako ništa, za magistre koje rade tamo je dobro da osobe koje dolaze nose masku”, kaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
“Cjepivo ne štiti od ponovnog zaražavnja, osim nekoliko mjeseci od posljednje doze. Pozivamo zato starije građane da se cijepe i četvrtom dozom, odnosno drugom booster dozom jer prošlo je dosta vremena od treće doze, koja je uglavnom išla najesen 2021. Ono što pokazuju podaci, a može se vidjeti i kod nas, je da cijepljenje ili preboljenje unatrag nekoliko mjeseci štiti od hospitalizaicje i smrtnog ishoda”, kaže.
“Oko 70 posto odrasle populacije cijepljeno je s dvije doze, negdje oko 900.000 građana nije primilo nijednu dozu cjepvia. Oko 900.000 njih je primilo treću dozu. To znači da oko 2 milijuna njih treba primiti drugu, a svega oko 2.000 grđana primilo je četvrtu dozu.”
Neiskorištene doze cjepiva
Što se tiče neiskorištenih doza cjepiva, Pavić Šimetin kaže kako “povrat novaca nije moguć za jednu zemlju, moralo bi se za cijelu EU događati na isti način”.
“EK pregovara s prozvođačima u ime EU-a. U Hrvatskoj potrošeno oko 5 milijuna doza, nešto je na skladištu HZJZ-a, nešto i u županijskim zavodima. Trenutno nemamo situaciju da nama neko cjepivo baš sada propada jer doniramo cjepiva drugim zemljama i preko Covaxa. Najviše cjepiva odlazi u afričke zemlje, nešto i u Aziju ide. ”
Povratak covid-potvrda
Što se tiče ponovnog uvođena covid-potvrda, ona kaže da će Hrvatska raditi kako budu radile i ostale zemlje. “Sad je situacija takva da se one gotovo ne koriste ili se koriste vrlo rijetko. Hoće li i kako to biti najesen, teško je reći, ali vjerojatno će ovisiti o novom cjepivu. Ako se ono pokaže efikasno i stigne u rujnu, vjerojatno će EK tražiti to se to veže, ali zasad to ne znamo”, zaključuje Pavić Šimetin.
Hrvatska
HUP upozorava: Prijeti nam nova energetska kriza
Hladnija zima potiče snažniju potrošnju i brže prazni europska skladišta plina, a tu je i prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu, pa se stoga iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pitaju što će biti s cijenama i opskrbom plinom te dolazi li drugi val energetske krize.
“Prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu ponovno je zakuhao uvijek aktualno pitanje: što će biti s cijenom i opskrbom plina te dolazi li drugi val energetske krize?”, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojiću u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.
Naime, na prijelazu iz stare u novu godinu cijena prirodnog plina skočila je nadomak 50 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je još u listopadu prošle godine bila uglavnom stabilna u intervalu od 35-38 eura, navode iz HUP-a.
Glavni razlog za ponovni skok cijena plina su svakako niže no očekivane temperature koje potiču veću potrošnju zbog čega se plinska skladišta brže prazne. Krajem prosinca, izvlačenje plina iz skladišta najjače je u posljednje tri zimske sezone i to za čak 13 posto u odnosu na prosjek tog razdoblja.
Do ove zime, navodi se, Europa je pokrivala jaz u opskrbi plina putem smanjene potrošnje kao i nabavkom LNG-a od drugih zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira.
Međutim, ovosezonska potrošnja izlazi iz okvira, pa je popunjenost skladišta plina u Uniji od početka 2025. svega 69 posto ili 15 postotnih bodova manja nego lani u isto vrijeme, upozoravaju iz HUP-a.
U 2023. i 2024. godini razina zaliha plina u EU krajem ožujka bila je na razini između 56 i 58 posto, dok bi aktualnim tempom potrošnje popunjenost mogla pasti na 30-40 posto.
“To bi pak impliciralo snažno povećanje kupovine plina, naročito LNG-a kako bi se obnovile razine skladišta do sljedeće zime, ali po znatno većim cijenama, što predstavlja značajnu opasnost za potrošače”, napominju iz poslodavačke udruge.
Pritisak i na cijene električne energije
Kažu i da su prošle zime bile blaže i s dosta vjetra, što je omogućilo jeftinu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok je trenutačna proizvodnja iz vjetra i sunca nestabilna i podiže pritisak na cijene električne energije.
U prilog tome dolaze i negativne vijesti iz Njemačke koja već neko vrijeme “pleše na rubu” recesije, što povećava broj otkaza u velikim tvrtkama. Upravo zbog toga, kao i relativno visokog troška financiranja, njemačko stanovništvo i tvrtke smanjuju ulaganja u solarne panele.
“Sve navedeno jasno naglašava povećanu mogućnost nove energetske krize, dok god imamo nestabilnu ponudu plina kao glavnog energenta u proizvodnji električne energije kao ključnog energenta za hrvatsku industriju. Dok je većina očekivala daljnju stabilizaciju cijene plina te posredno električne energije, izgleda kako će se Europa morati duže razdoblje nositi s višim cijenama, ali i povećanom volatilnošću, obzirom na to da svaka hladnija zima u kombinaciji s neizvjesnosti u kanalima ponude energenata značajno utječe na cijene”, stoji u HUP-ovoj analizi.
Takva situacija s energentima naravno podiže i negativne rizike u pogledu kretanja stope inflacije diljem Europe, posebice u 2026. godini, kad jednom istekne većina subvencija za maloprodajne cijene prirodnog plina i električne energije.
Hrvatska mora otvoriti tržište radi jačanja ulaganja u projekte OIE-a
U svjetlu svega spomenutog, poručuju iz HUP-a, Hrvatska mora dodatno otvoriti tržište električne energije konkurenciji u cilju većih ulaganja u inovacije i projekte obnovljivih izvora energije (OIE), smanjenja cijene električne energije za tvrtke ispod prosjeka EU-a i pouzdanije opskrbe električnom energijom.
“Sve u cilju kako bi Hrvatska do 2030. godine mogla postati energetski samodostatna upravo zahvaljujući investicijama u OIE”, kažu u HUP-u.
Apostrofiraju nužnost hitnog donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni već dvije godine, kako bi se pokrenule investicije u OIE.
“Zbog kašnjenja u donošenju odluke, blokirane su investicije vrijedne 2,6 milijardi eura pa investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade EOTRP-a niti ishoditi ugovor o priključenju, što su preduvjeti za ishođenje potrebnih dozvola za projekte OIE-a”, upozoravaju iz poslodavačke udruge.
Napominju i da investitorima treba naplatiti isključivo stvarni trošak priključenja, što uključuje izgradnju trafostanice, vodova, kablova i druge opreme. Komplementarno, potrebno je značajno “labaviti” propis prema kojem se zahtjev za priključenje na mrežu podnosi samo jednom godišnje od 1. do 15. svibnja, kažu u HUP-u.
Predug proces ishođenja dozvola za projekte OIE-a
Navode i da razvoj projekata OIE-a predugo traje zbog administrativnih prepreka, bitnim dijelom zbog nedostatka stručne radne snage za provedbu postupaka, pri čemu je Hrvatska među četirima članicama EU-a s najdužim procesom ishođenja dozvola. Također, potrebno je hitno donijeti i program državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te visokoučinkovitih kogeneracija, s obzirom da je zadnji doneseni program istekao s krajem prošle godine.
Pored pravovremenog adresiranja niza prijedloga za olakšanje uvjeta investiranja u OIE, navode iz HUP-a, od velike važnosti su nadolazeća ulaganja u modernu elektroenergetsku mrežu od oko 800 milijuna eura u idućih 10 godina, kao i tehnologije skladištenja, odnosno uravnoteženja zbog novih nadolazećih kapaciteta.
U tom smislu, unatoč dostupnim poticajima za razvoj baterija, potrebno je adekvatno prilagoditi prostorne planove s obzirom na to da oni ne podržavaju instalaciju baterijskih kapaciteta. Uz jačanje distribucijske elektroenergetske mreže, potrebne su i investicije u prijenosne kapacitete pa zbog toga treba žurno donijeti novi desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže (2024.-2033.)”, smatraju u HUP-u.
Hrvatska
Cijene bolničkih usluga u godinu dana poskupjele čak 31 posto!
Cijene u zdravstvu veće zbog viših plaća, a ne zbog inflacije
Rast cijena zdravstvenih usluga prošle je godine zasjenio rast ostalih životnih troškova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bolničke su usluge tijekom 2024. godine poskupjele čak 31 posto. To su poskupljenje, međutim, na svom džepu osjetili samo građani bez police dopunskog zdravstvenog osiguranja, za koje se participacija u prosjeku povećala za spomenutih tridesetak posto, piše Novi list.
Cijene su, u nešto manjim postocima, rasle i u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i kod privatnih osiguravajućih kuća koje su, za razliku od HZZO-a, mahom podigle cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Dan liječenja
Rastu cijena dijagnostičko-terapijskih postupaka i skupina, kao i cijena dana bolničkog liječenja, na temelju kojih HZZO bolnicama obračunava naknadu za pružene usluge, nije kumovala inflacija, kao što je to slučaj kod ostalih poskupljenja, već činjenica da su lani zaposleni u zdravstvu s Vladom ugovorili značajno povećanje koeficijenata plaća. Kako bi bolnice i druge zdravstvene ustanove mogle podnijeti taj novi financijski teret, podizanjem cijena usluga HZZO je bolnicama osigurao veći mjesečni prihod kako bi mogle pokriti naraslu masu plaća.
Cijena dijagnostičko-terapijske skupine rasla je sa 1.445,50 na 1.619 eura, za dijagnostičko terapijske postupke sa 9,30 na 10,20 eura, a za dan bolničkog liječenja s 20 na 22 eura. Slijedom toga, došlo je i do rasta participacija za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok je maksimalan iznos participacije za jednokratno bolničko liječenje povećan sa 265 na čak 530 eura. Participacija za dan bolničkog liječenja povećana je na 17,70 eura, a specijalistički pregled na 8,83 eura. Participacije za posjet obiteljskom liječniku ili lijek na recept stoji 1,32 eura.
Bolnice zahvaljujući tom podizanju cijena nisu bogznakako profitirale, a prema računici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), spomenutim povećanjem cijena nisu dostigle niti inflatorni rast.
“Tri puta su prošle godine dizali cijene, ali su i neki ostali troškovi skočili tako da su bolnice na istome, ako ne i malo lošije, jer su nam plaće pojele to povećanje, kaže Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Tako je 2024. godina završena s 200 milijuna eura manjka u bolničkom sustavu.
Specijalistički pregled
Privatne zdravstvene ustanove, orjentirane na tržište, opreznije su u pogledu podizanja cijena svojih usluga jer je za privatan specijalistički pregled prosječnom građaninu danas teško izdvojiti od 60 do 100 eura, a za skuplje dijagnostičke pretrage, poput MR-a i CT-a po 220 do 550 eura po regiji. Cijene su kod dijela privatnika rasle u nešto manjim postocima, no o tome kako se privatne poliklinike nose balansirajući između tereta inflacije i potreba pacijenata, u njihovim udruženjima danas ne žele govoriti.
Građani od prošle godine skuplje plaćaju i privatno dopunsko osiguranje, dok je HZZO cijenu police zadržao na postojećoj razini koja se ne mijenja već godinama. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a ostala je na 9,29 eura mjesečno, dok su privatnici mahom poskupili svoje police, čije se cijene danas kreću od devet do 37 eura mjesečno, ovisno o dobi i paketu usluga. Cijene polica DZO-a za mlade uglavnom su najpovoljnije i nisu se mijenjale, no stariji osiguranici koji se odluče osigurati kod privatnih osiguravatelja plaćaju sve više. Tako je cijena za starije od 65 godina i trostruko veća u odnosu na dvadesetogodišnjake.
U Croatia osiguranju, na primjer, polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za osobu od 56 godina iznosi 216 eura godišnje, što je na mjesečnoj razini 18 eura, dvostruko više od istovjetne police osiguranja koju nudi HZZO. Za tu cijenu, međutim, privatni osiguravatelj osigurava i 20-postotni popust u svojim poliklinikama, piše Novi list.
Hrvatska
“Ne kupujte ništa”: Poziv na bojkot trgovina preplavio društvene mreže
Društvenim mrežama poput WhatsAppa, Reddita, Facebooka i drugih širi se poziv na bojkot zbog visokih cijena u Hrvatskoj.
“24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U UK-u se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je pala cijena za 15 p po litri i još su digli plaće za £100 mjesečno.10% ljudi da to napravi je veliki gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa”, stoji, između ostaloga, u porukama koje se masovno dijele.
“Bravo, podržavam”
Ovaj poziv na bojkot podijelile su i neke popularne Facebook stranice, poput Dnevne doze prosječnog Dalmatinca.
“Kažu, 24.1. da niko ništa nigdi ne kupuje po dućanima. Bojkot radi visokih cijena i inflacije. Ova stranica podržava da naši građani bolje žive, a ne lošije. Trenutno smo na evropskom vrhu po stopi inflacije, najgori smo. Ako triba, nećemo više kupovat ništa.
Pa vi dižite cijene sebi. Talijani su prestali pit kavu u kafićima kad su im porasle cijene nakon dolaska eura. I sami su doma radili manistru. Sve dok se cijene nisu vratile u normalu. A mi?! Kod nas da je kava 15 eura, naručili bi odma duplu i slikali bi se s njom za Instagram. Tako da je naša preporuka trgovcima da još više povećaju cijene, sve dok Jasna sa Pujanki radi zalihe u podrumu”, napisali su.
Njihova objava privukla je mnoge komentare. “Bravo, podržavam”, “Podržavam”, “Teško da će to proći, nismo solidarni ni ujedinjeni, nažalost”, “Malo je jedan dan, treba to više malo”, “Slažem se treba krenuti”, “Samo naprid ne jedan dan nego tjedan”.
-
magazin1 tjedan prije
DANAS JE BLAGDAN SV. STOŠIJE / Evo zašto Zadrani toliko drže do nje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
ZAŠTITNICA ZADARSKE NADBISKUPIJE / Danas slavimo sv. Stošiju. Ovo je raspored misnih slavlja…
-
magazin4 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
NISTE SVE KUPILI? Evo kako danas rade zadarske trgovine i shopping centri…