Connect with us

Svijet

Trgovina s Kinom nije Gazpromu nadoknadila Europu

Objavljeno

-

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ekstremni vremenski uvjeti haraju Europom: Rekordne vrućine i jake oluje

Objavljeno

-

By

Europu pogađaju ekstremni vremenski uvjeti s rekordno visokim temperaturama i jakim olujama. Srbija i Rumunjska suočavaju se s toplinskim valovima koji dosežu 40ºC, dok Njemačka prolazi kroz jake grmljavinske oluje.

Ekstremni vremenski uvjeti nastavljaju pustošiti Europu, gdje visoke temperature i jake oluje pogađaju različite regije.

Srbija se trenutačno suočava s prvim toplinskim valom ove sezone, a očekuje se porast temperatura diljem zemlje. Prognoze predviđaju da bi živa ovog tjedna mogla doseći čak 40ºC zbog nadolazeće anticiklone iz Afrike, prenosi Euronews.

I Hrvatsku je zahvatio prvi ovogodišnji toplinski val. Temperature bi mogle rasti do 40 stupnjeva, a vrhunac se očekuje u petak.

U Rumunjskoj se stanovnici Bukurešta bore s još jednim toplinskim valom od srijede kada su temperature porasle na oko 40ºC u južnom dijelu zemlje. Ogromna vrućina pretvorila je rumunjsku prijestolnicu u ljetnu scenu, a mnogi stanovnici traže spas u lokalnom jezeru i na fontanama u parkovima, što gradu daje tropski ugođaj.

U Njemačkoj su oluje s grmljavinom i loše vrijeme pogodile dijelove Saske u utorak. U okrugu Meissen jaki udari vjetra zabrinuli su stanovništvo, kao i izvješća o mogućem tornadu u gradu Gröditz. Loše vremenske prilike u zemlji domaćinu Eura 2024. prouzročile su značajnu štetu, uništivši brojne vodove i oštetivši krovove.

Toplinski valovi i oluje ometaju život diljem Europe

Copernicus, agencija Europske unije za praćenje klime, izvijestila je početkom mjeseca da je prethodni svibanj bio najtopliji zabilježen na globalnoj razini. Time je, prema njihovim podacima, obilježen dvanaesti uzastopni mjesec rekordnih vrućina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte iznad 84 dolara

Objavljeno

-

Cijene nafte stabilizirale su danas na međunarodnim tržištima iznad razine od 84 dolara, odražavajući raskorak u procjenama potražnje pred početak ljetnog tromjesečja i sezonu putovanja u SAD-u.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84.23 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1.63 dolara.

Značajnijih promjena nije danas bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 80.36 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 1.88 dolara.

Oprez na tržištima

Raspoloženje su pred kraj jučerašnje trgovine obilježile optimistične procjene o potražnji u ljetnom tromjesečju.

Američka investicijska banka Goldman Sachs procijenila je prošli tjedan da bi zbog snažne potražnje u ljetnoj sezoni putovanja u SAD-u tržište u trećem tromjesečju trebalo bilježiti manjak u opskrbi od 1.3 milijuna barela.

Optimizam signalizira i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrđenom procjenom prema kojoj bi potražnja u ovoj godini trebala porasti za 2.25 milijuna barela dnevno. Grupa je odlučila postupno povećati opskrbu od kraja godine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja savjetuje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uključujući vodeće potrošače, očekuje pak upola slabiji rast, za nešto više od milijun barela dnevno. 

U takvim je uvjetima na tržištima ponovo prevladao oprez. “Fokus tržišta ponovo se preusmjerio na fundamente koji već neko vrijeme pokazuju slabost”, napisao je u bilješci Francisco Blanch iz BoFA-e, napominjući da su zalihe nafte i destilata u skladištima u SAD-u i Singapuru više nego u drugim dijelovima svijeta.

Rast potražnje usporio

Rast globalne potražnje za naftom usporio je u prvom tromjesečju na 890.000 barela dnevno, a podaci pokazuju da je trend vjerojatno nastavljen i u drugom tromjesečju, dodao je Blanch u bilješci.

Neki analitičari ustraju pak u procjenama da bi cijene nafte u kratkoročnoj perspektivi trebale rasti. “Najnovije smjernice OPEC+ i njihova potvrda procjene prema kojoj bi potražnja trebala rasti za 2,25 milijuna barela dnevno signaliziraju da će ponuda u 2024. rasti istim tempom (kao i lani) i upućuju na mogućnost smanjene proizvodnje u 2025.”, smatra Patricio Valdivieso iz Rystad Energyja.

Pozornost se sada preusmjerava na zalihe u SAD-u. Udruga proizvođača API objavit će podatke o zaliha u prošlom tjednu tijekom dana, a vlada sutra.

OPEC je odvojeno objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 37 centi, na 83.06 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova zemlja je ponovno prva na svijetu u proizvodnji hmelja

Objavljeno

-

By

Njemačka je ponovo zauzela prvo mjesto na svjetskoj ljestvici proizvođača hmelja, preotevši nakon devet godina ‘titulu’ SAD-u, izvijestila je u utorak udruga uzgajivača.

Površina pod hmeljom u Njemačkoj smanjila se za 340 hektara, na 20.300 hektara. U SAD-u smanjena je za 4.500 hektara, na 17.850 hektara, navode u udruzi.

Velike zalihe hmelja dovele su do pada cijena, što je zabrinulo proizvođače u Njemačkoj. Proizvodnja je gotovo u potpunosti usmjerena u pivski sektor, a prodaja piva u svijetu pada.

To nije jedini razlog za njemačko ‘pretjecanje’ američke konkurencije, napomenuo je predstavnik udruge Erich Lehmair.

Uzgajivači u SAD-u lakše otkazuju ugovore o nabavi, što znači da mogu u kraćem roku odustati od proizvodnje nego njihove kolege u Njemačkoj, objasnio je.

Njemci imaju dulju tradiciju

Poljoprivreda je također u SAD-u drugačije strukturirana i gospodarstva su znatno veća. Ako su prognoze loše, veliki američki uzgajivači moraju mijenjati smjer brže od manjih obiteljskih gospodarstava u Njemačkoj, djelomično i zbog pritisaka banaka.

Njemačka obiteljska gospodarstva često imaju i dužu tradiciju i ne odustaju lako od kultura koje su dugo uzgajali, objasnio je Lehmair.

Bavarski Hallertau ponovo je zauzeo prvo mjesto na ljestvici regija. U 2022. bio je drugi, prema podacima najvećeg svjetskog trgovca hmeljem BarthHassa, iza američke Yakime u saveznoj državi Washington.

Njemačka i SAD imaju lavovski udio u globalnom uzgoju hmelja. Lani je zasijan na 55.000 hektara, što znači da je površina pod hmeljom smanjena za oko 4.800 hektara u odnosu na 2022., objavila je njemačka udruga.

Čelnik udruge Erich Lehmair ističe da su prognoze za ovu godinu dobre. “Hmelj trenutno dobro napreduje”, naglašava.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu