Connect with us

Hrvatska

Božinović: “Postojeće mjere ćemo produžiti, strože mjere nisu isključene”

Objavljeno

-

Članovi Znanstvenog savjeta sastali su se nakon  mjeseca. Nije se razgovaralo o strožim mjerama, one će se i dalje donositi na lokalnoj, odnosno županijskoj razini. Postojeće mjere na nacionalnoj razini na snazi su još danas. 

Danas je glavna tema bila provedba plana cijepljenja te učinkovitost i sigurnost cjepiva u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o mutiranim sojevima virusa.

– Bio je to jedan sadržajan i konstruktivan sastanak gdje se ukazalo na ozbiljnost situacije s koronavirusom u Europi i Hrvatskoj. Ministar Beroš je iznio podatke za današnji dan. Razgovarali smo o trendu ove bolesti u svijetu gdje vidimo različite rezultate i različite podatke. Važno je za cjelokupnu javnost da shvati da je ovo pandemija po tome što je zahvatila svaki kutak Zemlje. Svi skupa ćemo iz ove situacije izaći tek kad se nađe adekvatno rješenje u svim zemljama, a to uključuje i dostupnost cjepiva. Dokle god dijelovi svijeta nisu procijepljeni u dovoljnoj mjeri, virus će mutirati, a onda raste i opasnost da s vremenom neke pod mjera koje sad primjenjujemo, uključujući i cjepiva, će se morati dodatno modificirati, rekao je ministar Davor Božinović nakon sjednica Savjeta.

– Znate da danas ističu mjere na nacionalnoj razini, mi ćemo ih produžiti u onom izričaju kojem one jesu na snazi. Uvijek postoji mogućnost dodatnog angažiranja s nacionalne razine. Članovi Savjeta su pohvalili taj pristup prema županijama. Znamo da je situacija od županije do županije različita.  Imamo iskustva s primjenom mjera na županijskoj razini. Mislim da ćemo s ovim pristupom, naravno uz stalni nadzor i komunikaciju pronaći i održati balans kojem smo od početka bili skloni, a to je prije svega zaštita života i zdravlja, održivost zdravstvenog sustava, ali i održavanja ekonomskih aktivnosti. Nastavljamo pratiti situaciju. Čuli smo dosta zanimljivih podataka od znanstvenika.

– Županijski stožeri s Nacionalnim će pratiti situaciju po županijama. Ovisno o situaciji će se donositi strože mjere. Opcija strožih mjera nije isključena, ona je možda u ovom trenutku isključena na nacionalnoj razini. Imate županije koje imaju nisku incidenciju, županije koje su krenule s oštrijim mjerama i već se vide rezultati postupanja i nema puno logike donositi nacionalnu mjeru koja će biti stroža i primjenjivat se u županijama koje su krenule sa zahtjevima prema Nacionalnom stožeru da im se uvedu restriktivnije mjere. Te mjere se donose uz suglasnost Stožera i odluku donosi Nacionalni stožer, rekao je Božinović. 

– Što se tiče cijepljenja, nakon što je premijer osigurao 740.000 dodatnih doza Pfizera, čuli ste dobre vijesti iz Bruxellesa za dodatnih 50 milijuna doza na razini EU za drugo tromjesečje. Mislim da broj cjepiva više neće biti upitan kad govorimo o procjepljivanju hrvatskog stanovništva, dodao je.

Na pitanje je li Stožeru podnesen prijedlog da se u Zagrebu učenici od petog do osmog razreda vrate u škole, Božinović je kazao da još nema tu informaciju 

– Postoje različita mišljenja. Neki epidemiolozi smatraju da je primjena C modela opravdana, mi to također smatramo. O tome odluku donosi posebno povjerenstvo pri ministarstvu znanosti. U ovom trenutku nema puno razloga da se mijenja ta odluka. Brojevi nam rastu u odnosu na trenutak kad se odlučio da se ide s C modelom. Nije logično ukoliko brojke novozaraženih rastu, da se kreće u popuštanje, rekao je Božinović.

Član znanstvenog savjeta Ozren Polašek je kazao da očekuje brojku u iduća dva tjedna od 4000 novozaraženih. Ministru je postavljeno pitanje na temelju kojih brojki i analiza članovi Savjeta savjetuju treba li ići na oštrije mjere.

– Kad govorimo o semaforima i brojevima, ti semafori su kod zemalja koje su ih primjenjivali doveli do toga da su u nekim situacijama sami sebi vezali ruke. Ako kažete incidencija 100, pa uvodimo ono, što ćete kad je incidencija 101? Je li to bliže odluci da se popusti ili da se ne popusti mjera? Mi govorimo o trendovima, situaciju pratimo na dnevnoj bazi i mjere primjenjujemo sve više u suradnji sa županijama jer je Hrvatska različita. Vrijeme nije jednako na sjeveru ili jugu Hrvatske. Mislim da nećemo odustati od ovog pristupa koji se pokazao ispravnim i najjednostavnijim za objasniti ljudima zašto je nešto danas u jednoj županiji ovako, a u drugoj drugačije. Semafori na nacionalnoj razini, mislim da nećemo ići u tom smjeru. Prošle godine kada je bila turistička sezona da su nas emitivna tržišta gledala po županijama. Na županijama je velika odgovornost i posao cijelo ljeto da prate situaciju i zajedno s nama promišljaju i donose mjere, kazao je Božinović.

– Njihovi prijedlozi su u suradnji s nama. Daju specifičnosti koje nekad prihvatimo, nekad nam nisu prihvatljivi ali radimo zajednički. Ostavljamo im slobodu prijedloga i uvažamo ono što je argumentirano.

– Sve odluke potpisuje Nacionalni stožer. Uzmite Primorsko-goransku županiju koja ima nekoliko liječnika i epidemiologa koji su poznati javnosti nakon više od godinu dana i zašto mislite da oni ne bi bili u stanju predložiti kvalitetne mjere za područje koje žive. Znate i sami koji su to liječnici i epidemiolozi. Bilo bi pogrešno da ne uvažavamo njihove mišljenje, kazao je Božinović.

Na pitanje o problemu nepovjerenja prema cjepivu AstraZenece i kako će se on riješiti, Božinović je kazao da je to problem na europskoj razini.

– Ovdje se premijer, ministar zdravstva, predsjednik Sabora cijepio AstraZenecom što je najbolji pokazatelj odnosa Vlade i svih nas prema tom cjepivu. Nadam se kako vrijeme bude prolazilo da će ta skepsa biti manja. Prema svemu onome što nas izvješćuje HALMED i HZJZ nemamo iskustva na koja se referiraju druge zemlje, ali ćemo u tom smislu nešto morati pojačati kada je u pitanju komunikacija – kazao je.

Komentirao je i je li Stožer dobio zahtjev za postrožavanjem mjera u Šibensko-kninskoj županiji.

– Od jutros nemam tu konkretnu informaciju,kazao je. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu