Connect with us

Hrvatska

Josipović: "Slučajem Pruda nije otvoren lov na vještice"

Objavljeno

-

Ivo Josipović (Foto: Ivan Katalinić)
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas kako u pogledu slučaja Tihomira Purde nema što dodati izjavi hrvatskog državnog odvjetništva koje je objavilo da nema osnova za kazneni postupak protiv tog hrvatskog branitelja te je negirao ocjene da je tim slučajem “otvoren lov na vještice”, odnosno branitelje.
‘Ne poznajem konkretan slučaj i neću suditi što će učiniti vlasti BiH. Naše državno odvjetništvo je reklo što o tome misli i nemam tome što dodati’, odgovorio je Josipović u svome Uredu na novinarsko pitanje očekuje li da će Purda, koji je u zatvoru u BiH, biti izručen Srbiji, koja je to zatražila.
U razgovoru s novinarima u sklopu tradicionalnog susreta s građanima “Na kavi s predsjednikom” Josipović je kazao kako se ne slaže s ocjenama da je slučajem Purda otvoren ‘lov na vještice’.
e mislim da se otvara bilo kakva hajka na branitelje. Branitelji uživaju zaštitu i podršku hvatske države, a pravna država vrijedi za sve jednako. Hrvatska pravna država je rekla za Purdu kako nije kazneno odgovoran’, kazao je.
Naglasio je kako kao predsjednik može apsolutno jamčiti da nema nikakvog progona, nikakve hajke te da nitko ne namjerava otvoriti ‘lov na vještice, posebno ne na branitelje’. “Oni su zaslužni za našu slobudu, ponosni smo na njih, a ono što je žalosno jest da neki pokušavaju zloupotrijebiti branitelje za političke svrhe”, dodao je.
U tom je kontekstu kazao da će prilikom skorog susreta s članovima Predsjedništva BiH, razgovarati i o pravosudnoj suradnji dviju zemalja. “Naravno, to ću učiniti u dogovoru s resornim ministarstvom”, rekao je.
Upitan o odnosu Hrvatske prema BiH, o čemu je razgovarao i s njemačkim državnim vrhom u sklopu trodnevnog boravka u toj zemlji, Josipović je, podsjetivši na zajedničku izjavu njega i predsjednice Vlade Jadranke Kosor, ponovno naglasio da hrvatska državna politika podržava suverenost i teritorijalni integritet BiH.
“Nitko u Hrvatskoj nema ni najmanju namjeru miješati se u unutarnje poslove BiH. Smatram da su političari u BiH na neki način odgovorni, prije svega pred svojim narodom, da urede zemlju da bude funkcionalna i da poštuje jednakost sva tri naroda i svakog pojedinca”, kazao je.
Izrazio je zadovoljstvo što je u razgovorima s njemačkim kolegom Christianom Wulffom te kancelarkom Angelom Merkel “vidio da u cijelosti dijele stajališta o BiH”. Dodao je kako će hrvatska politika učiniti sve što je u njezinoj moći da svi susjedi, a posebno BiH uđu u EU.
Josipović je na pitanje novinara kazao kako bi volio da uspiju gospodarski projekti koje je Vlada ovaj tjedan predstavila. “Drago mi je da su se pojavili, a naravno, treba ih ostvariti. Zadaća je velika, ozbiljna i želim puno sreće i uspjeha Vladi radi cijele Hrvatske”, rekao je.
Nije htio komentirati tvrdnje Ive Sanadera, koji se nalazi u pritvoru u Austriji, da se osjeća progonjenim i ponovio je kako podržava načela pravne države, odnosno da zakon mora vrijediti jednako za sve. “Rekao sam i u susretu s više stranih državnika da pitanje Sanadera jest i mora biti isključivo pravosudno pitanje”, kazao je.
Potvrdio je da u slučaju slanja bombe u hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu postoje nova saznanja, ali, rekao je, zbog toga što istraga još traje ne može o njima govoriti. “Vjerujem da će naša tijela kaznenog progona, u suradnji s njemačkim vlastima, detektirati one koji su se upustili u tu vrstu terorizma”, dodao je.
Osvrnuo se, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, i na aktualizirano pitanje dodjele vojnih stanova u vrijeme Domovinskog rata, kazavši kako će se tu “morati razlučiti što je bilo moralno, a što nemoralno i što je bilo zakonito a što nezakonito”.
Josipović je danas, među inima, u svome uredu primio Plesni studio “Step by step”, koji djeluje već 20 godina, a posebno je poznat po step tehnici u kojoj su trostruki europski i dvostruki svjetski prvaci.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

-

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu